Još za vrijeme njegova života, zagrebačko Gradsko poglavarstvo odlučilo se na promjenu naziva najvećeg doljnjogradskog trga iz imena „Harmica“ u ime velikog hrvatskog vojskovođe bana Josipa Jelačića. Sedam godina poslije banove smrti, 16. prosinca 1866. godine, njemu u čast otkriven je spomenik koji i danas krasi istoimeni trg.
Ova veličanstvena statua, pravi simbol hrvatskog inata i borbe za slobodu, prvi je zagrebački spomenik napravljen u bronci. Bečki kipar, Anton Dominik Fernkorn, njezin je idejni začetnik i tvorac, a samu svečanost otvaranja obilježio je i fotograf Franjo Pommer, snimivši događaj na fotografiji koja se danas uzima za prvu reportažnu snimku u Hrvatskoj.

Međutim, u razdoblju između 1947. i 1990. godine glavni zagrebački trg nije krasio navedeni spomenik, niti ime bana Jelačića. Godine 1947. komunistička vlast pod okriljem noći i velike tajnosti rastavlja i ruši Jelačićev spomenik. Po tadašnjem ideološkom shvaćanju, simbol sramote prošlih vladajućih režima morao je nestati sa tadašnjeg Trga Republike.

Slavni Jelačić tako je nestao s glavnog zagrebačkog trga te je preseljen u Gliptoteku. Sreća u nesreći je bila ta da je muzeolog Antun Bauer pohranio dijelove rastavljenog spomenika u podrumu zagrebačke Gliptoteke i na taj način spriječio njegovo potpuno uništenje. Dolaskom demokratski izabrane vlasti 1990. godine u velikom slavlju vratio se i spomenik banu Jelačiću, ovaj puta okrenut prema jugu. Zanimljivo, kada je kip prvotno postavljen na glavni zagrebački trg, kip je gledao prema sjeveru, tadašnjim naseljima Gradecu i Kaptolu i što je možda važnije – prema Mađarskoj.