Policija još uvijek traga za počiniteljem ili više njih koji su krajem prošlog tjedna u središtu Splita crnim sprejem pisali uvredljive političke grafite od kojih su neki osvanuli i na pročeljima zgrada koje su zaštićeno kulturno dobro.

Riječ je o kaznenom djelu oštećenja tuđe stvari koje spada u imovinska nedjela, a u prošloj je godini policija na splitskom području evidentirala 162 takva slučaja. U 88 počinitelj je pronađen i kazneno prijavljen. U policiji su za Hinu otkrili i da su u protekle četiri godine također na području Splita imali 528 takvih nedjela, a prijavljeno je 315 osoba.

Glasnogovornica splitske policije Antonela Lolić kao značajnije istraživanje izdvojila je ono iz 2019. godine kada su grafiti ispisani u splitskom Vestibulu i Zlatnim vratima u Dioklecijanovoj palači – jednom od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva koji je na UNESCO-v popis svjetske baštine uvršten 1979.

“Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je postojanje sumnje da su tada 27-godišnjak i 35-godišnjak 23. siječnja 2019. godine ispisali grafite čime su oštetili kulturno dobro i počinili neprocjenjivu štetu na kulturnoj baštini te time ostvarili obilježja dva kaznena djela oštećenja tuđe stvari i nedozvoljenog izvoza kulturnog dobra”.

Osvrćući se na posljednji slučaj pisanja grafita po zgradama u Marmontovoj ulici Lolić je kazala da su policajci na teren izašli odmah nakon zaprimanja dojave.

Kod oštećenja kulturnog dobra progon po službenoj dužnosti

Pojašnjava da se kriminalističko istraživanje u takvim slučajevima provodi kada prijedlog za kazneni progon podnese oštećeni vlasnik, odnosno kada se radi o kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti ako je oštećeno kulturno dobro. Ukoliko je potrebno policija izvješćuje nadležno komunalno redarstvo kako bi uklonili grafite, plakate i transparente, dodaje.

Upitana pomažu li u otkrivanju grafitera kamere postavljene u središtu grada odgovara kako policija na zahtjev od vlasnika kamera, a to je grad Split, izuzimaju video zapise kada pretpostavljaju da bi to moglo pomoći prilikom otkrivanja i procesuiranja počinitelja.

Napominje i da se u nekim slučajevima radi o manjim grafitima poput simbola, slova ili znakovlja, dok su u problematičnijim slučajevima ispisane čitave rečenice. Određeni broj grafita odnosio se i na pisanje uvreda policajcima te osobama iz javnog života, ističe.

Oštećenje tuđe stvari spada u imovinska kaznena djela, a zakon je propisao da će se onaj tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu pokretnu stvar kazniti kaznom zatvora do dvije godine, a onaj tko to učini iz niskih pobuda ili je njime prouzročio znatnu štetu kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.