Hrvatski turizam suočio se u ovom najkritičnijem trenutku sezone s jednim krupnim neočekivanim, nevjerojatnim problemom koji nikako ne može riješiti. Dok je s jedne strane hrvatska diplomacija uspjela posljednjih tjedana dogovoriti na državnoj razini vrlo povoljne i korektne aranžmane s više europskih zemalja odakle dolazi najveći broj turista, što se vidi i po većem broju njihovih dolazaka, istodobno se odjednom bilježi i veliki broj iznenadnih otkaza za čije uzroke u prvi tren turistički radnici nisu znali. No neki od gostiju ipak su im u povjerenju rekli o čemu je riječ.

Ti potencijalni turisti iz Austrije, Njemačke i Slovenije otkazuju svoje ljetovanje u Hrvatskoj jer im u matičnim državama njihovi poslodavci prijete da će ostati bez radnih mjesta ako se otkrije da su svoj godišnji odmor proveli u Hrvatskoj. Ovu za hrvatski turizam alarmantnu informaciju Nacionalu su otkrili hrvatski turistički djelatnici, ali i iznajmljivači apartmana u jednom istarskom gradu koji se s ovim problemom susreću otkako je u Hrvatskoj ponovno buknula epidemija koronavirusa. Da takvih primjera doista ima sve više Nacionalu je potvrdio i direktor Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma Veljko Ostojić. On je rekao da je upoznat s takvim slučajevima koji, po njegovim riječima, samo potvrđuju da je Hrvatska trenutno u „specijalnom ratu s nekim državama Europske unije koji se vodi za svakog potencijalnog turista“.

Odnos navedenih poslodavaca prema Hrvatskoj može se protumačiti i kao stanoviti diplomatski poraz Andreja Plenkovića koji je u predizbornoj kampanji gradio imidž političara s velikim ugledom u Europskoj uniji koji ujedno gaji i bliske odnose s vodećim europskim političkim liderima. No očito je kako se baš iz država za koje Plenković smatra da su najbliži hrvatski saveznici unutar Europske unije, tamošnje velike kompanije sabotiraju hrvatsku turističku sezonu, a – prema mišljenju nekih hrvatskih turističkih stručnjaka – možda i kako bi se spasile turističke tvrtke, hoteli i ugostiteljski objekti u matičnim državama. Drugim riječima, iako to ne žele javno priznati jer bi time priznali i kršenje slobode kretanja unutar Europske unije, neke kompanije iz Austrije, Njemačke i Slovenije na sve moguće načine žele zadržati svoje državljane da godišnje odmore provedu u matičnim državama.

Po informacijama koje je dobio Nacional koje nam je potvrdio i Veljko Ostojić, ljudi koji otkazuju dolazak u Hrvatsku uglavnom se žale da su poslodavci poslali cirkularne e-mailove zaposlenicima u kojima se navodi da ne mogu svojim radnicima garantirati da će ih radna mjesta čekati ako godišnji odmor provedu u Hrvatskoj. Poslodavci su navodno zabrinuti da bi se osobe iz Hrvatske mogle vratiti zaražene koronavirusom pa postoji mogućnost da bolest prenesu unutar tvrtke, a zabrinjava ih činjenica da bi vlasti matičnih država za vrijeme boravka njihovih radnika u Hrvatskoj mogle uvesti obveznu samoizolaciju prilikom povratka, što bi značilo da bi njihovi zaposlenici nakon godišnjeg odmora još dodatnih 14 dana bili odsutni s posla.

Zanimljivo je da postoji i nekoliko ekstremnih slučajeva u kojima su turisti koji su otkazali dolazak u Hrvatsku otkrili da su u svojim tvrtkama morali čak i potpisati izjavu da godišnji odmor neće provesti u Hrvatskoj. O kojim je tvrtkama riječ nije bilo moguće otkriti jer turisti zbog straha od gubitka radnih mjesta ne žele otkriti u kojim tvrtkama rade i koje su se to tvrtke odlučile na ovako radikalne mjere, ali neki su otkrili kako rade u velikim tvrtkama koje su pokretači njemačkog i austrijskog gospodarstva. Treba naglasiti i kako istovremeno traju i dogovori između Hrvatske i spomenutih država kako bi se omogućio veći i sigurniji dolazak turista iz Njemačke, Austrije i Slovenije, ali je očito kako paralelno s tim nastojanjima dolazi i do pokušaja sabotaže turističke sezone u Hrvatskoj u dijelu privatnih tvrtki koje su vjerojatno u strahu od širenja zaraze među njihovim radnicima. Da Hrvatska doista i surađuje s navedenim državama pokazuje i izjava iz intervjua dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića koji je rekao da je „hrvatska vlada u dogovoru s njemačkom vladom uspjela postići dogovor s Lufthansom da reaktivira jednu od svojih linija Frankfurt-Dubrovnik“. Isto tako prošloga je tjedna hrvatski predsjednik održao i trilateralni sastanak s predsjednicima Austrije i Slovenije Alexanderom Van der Bellenom i Borutom Pahorom na kojem se između ostalog razgovaralo i o turističkoj suradnji triju država.

U većini navedenih spornih slučajeva pritisci se rade na turiste iz Austrije i Njemačke, dok mali broj otkaza dolazi i iz Slovenije. U razgovorima s turističkim djelatnicima doznaje se i kako se prilikom razgovora pretežito austrijski državljani žale da se u njihovoj državi stvara veliki pritisak na građane da godišnje odmore provedu u Austriji kako bi se pomoglo domaćem gospodarstvu da što prije izađe iz krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. S tom je praksom upoznat i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma koja okuplja najveće hotelijere u Hrvatskoj koji kaže da mu je poznato kako s jedne strane austrijske vlasti upozoravaju na situaciju u Hrvatskoj, dok s druge na njihovim jezerima baš i ne vrijede epidemiološke mjere za koje tvrde da se ne poštuju u Hrvatskoj:

„Nekoliko kolega mi reklo da se na austrijskim jezerima, kao što je Wörthersee kraj Klagenfurta, održavaju tulumi i da je sve puno domaćih turista te da se ne poštuju epidemiološke mjere, a s druge strane se upozorava na stanje u Hrvatskoj. Očito je da se Hrvatska trenutno nalazi, da se tako izrazim, u ‘specijalnom ratu’ u kojem se vodi borba za svakog turista, a imamo nesreću da su u njemu najangažiranije države iz koje u Hrvatsku dolazi najviše turista, kao što su Austrija i Njemačka. To je vidljivo i u vijestima koje se objavljuju u njihovim medijima, u kojima se Hrvatsku želi prikazati kao nesigurnu zemlju. Međutim, da se razumijemo, ne bih za takvu situaciju krivio isključivo te države, već veliki dio krivice snosimo i sami jer smo si dozvolili da se nađemo u ovakvoj situaciji.“

Brojke pokazuju da posljednjih dana raste broj zaraženih i u Austriji, ali i u Sloveniji i Njemačkoj. U Austriji je slično kao i u Hrvatskoj broj zaraženih počeo ponovno rasti sredinom lipnja, u nedjelju, 12. srpnja, zabilježeno je 114 novih slučajeva, a od početka srpnja broj zaraženih gotovo redovito svakoga dana premašuje brojku od 100 novooboljelih, što nije zabilježeno još od sredine travnja. Slična situacija je i u Sloveniji u kojoj je u petak, 10. srpnja, zabilježeno 34 nova slučaja, što je najveća brojka još od 16. travnja kada su slovenske epidemiološke službe zabilježile 36 novih slučajeva. Za razliku od Hrvatske, Austrije i Slovenije, u Njemačkoj u posljednjih nekoliko tjedana nije došlo do rasta oboljelih te je brojka novozaraženih u jednom danu redovito ispod 500, a u nedjelju, 12. srpnja, ta je brojka 248 novozaraženih, što je najniža brojka još od sredine prošlog mjeseca, kada su u državi od 80 milijuna stanovnika 17. lipnja zabilježena tek 192 nova slučaja. No i u tim državama, iako se u lokalnim medijima često proziva Hrvatsku da se ne poštuju epidemiološke mjere, može se primijetiti da se ne pridržavaju svi striktno tih mjera. U Njemačkoj je tako došlo do velikog proboja koronavirusa u jednu klaonicu u okrugu Gütersloh pa je u tom okrugu ponovno uvedena i karantena. U isto vrijeme na jezerima u Austriji sve je puno domaćih turista te se odvija vrlo intenzivan noćni život, što je potvrdio i Veljko Ostojić, a svijet su obišle i slike pijanih Britanca koji su doslovce padali po ulicama tamošnjih gradova nakon što je vlada Borisa Johnsona ponovno otvorila pubove nakon višemjesečne zabrane rada. Sve to pokazuje da situacija u Hrvatskoj po pitanju poštovanja epidemioloških mjera nije ni lošija ni bolja nego u drugim državama Europske unije iz kojih dolaze prozivke na situaciju u našoj zemlji. No točno je da je situacija u Hrvatskoj bila povoljna za razvoj poprilično uspješne turističke sezone dok nije došlo do opuštanja pojedinih mjera, a na to upozorava i Ostojić.

Ostojić tvrdi da Hrvatska hitno mora pooštriti mjere kako bi se suzbio rast zaraženih koronavirusom i smatra da se moraju zatvoriti granice prema BiH i Srbiji otkuda je uvezen najveći broj slučajeva novozaraženih koronavirusom. On smatra da države poput Austrije, Njemačke i Slovenije koriste baš činjenicu da su granice prema trećim državama otvorene kao argument protiv dolaska u Hrvatsku i dodaje:

„Hrvatska je pod povećalom zemalja koja su naša važna emitivna tržišta i to zapravo nije ništa čudno s obzirom na situaciju. No baš zbog toga moramo proaktivno djelovati i učiniti sve da Hrvatska ostane percipirana kao poželjna i sigurna destinacija ove sezone. Pod tim mislim na dvije stvari. Prvo, za uspješnu realizaciju ostatka turističke sezone nužno je poboljšanje epidemiološke situacije u zemlji, odnosno revizija aktualnih mjera koja bi rezultirala povratkom kvalitetne epidemiološke situacije kakvu smo imali prije nekoliko tjedana, kada smo bili na listi najsigurnijih zemalja u EU-u. Moramo pooštriti mjere prema susjednim zemljama jer svaki rast broja zaraženih nam ruši booking. Moramo održati percepciju Hrvatske kao sigurne destinacije i stoga su nam nužne oštrije mjere. Drugo, moramo aktivno upravljati komunikacijom naše epidemiološke situacije jer imamo priliku vidjeti da se u situaciji velikog medijskog interesa i pojačanih tenzija brojke često neobjektivno interpretiraju, što stvara krivu percepciju. Primjerice, činjenica je da postoji razlika u epidemiološkoj situaciji u raznim dijelovima Hrvatske, pa je u dominantno turističkim regijama situacija i dalje puno povoljnija od prosjeka te je na razini ili čak povoljnija od situacije na našim ključnim emitivnim tržištima. To je važno istaknuti stranim gostima, medijima i to moramo posebno isticati, koordinirano i proaktivno, na svim razinama vlasti. A to ne radimo dovoljno dobro. Percepcija sigurnosti je ključna za uspjeh ove sezone.“

Dosadašnji dio turističke sezone daje Ostojiću za pravo jer brojke pokazuju da je turistički pad u lipnju i srpnju puno manji nego što se očekivao, što je vjerojatno i jedan od razloga zabrinutosti u konkurentnim državama. Naime, po posljednjim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te u nautičkom čarteru (sustav eCrew), tijekom proteklog vikenda u hrvatskim destinacijama prvi put u ovoj godini boravilo je više od 500.000 turista, od kojih je oko 430.000 stranih turista. Najviše inozemnih gostiju dolazi s tržišta Njemačke, Slovenije, Èeške, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske.

U dosadašnjem dijelu srpnja, odnosno u razdoblju od 1. do 10. srpnja, u Hrvatskoj je ostvareno gotovo 600 tisuća dolazaka (46 posto rezultata ostvarenog tijekom istog razdoblja lani) i 4,4 milijuna noćenja (53 posto rezultata ostvarenog tijekom istog razdoblja lani). Promatrajući noćenja ostvarena u istom razdoblju po županijama, najviše ih je ostvareno u Istarskoj (1,2 milijuna noćenja), Primorsko-goranskoj (975.000 noćenja) i Zadarskoj županiji (819.000 noćenja). Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 706.000 noćenja, Šibensko-kninska s 321.000 noćenja, Dubrovačko-neretvanska sa 188.000 noćenja te Ličko-senjska županija sa 167.000 noćenja u srpnju.

Ove brojke su puno bolje od prognoza koje su turistički djelatnici davali prije mjesec dana kada se govorilo o turističkoj sezoni koja bi bila na razini od 20 posto u odnosu na ljeto 2019. Ostojić smatra da su ovi dobri podaci prije svega rezultat kvalitetne epidemiološke situacije zbog koje smo se i mogli prvi u Europi turistički otvoriti te da bi bilo šteta sada sve upropastiti zbog zakašnjele reakcije na nove slučajeve zaraze.

Nacional je zbog navedenih slučajeva zatražio komentar iz austrijskog i njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj te od Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva turizma. Do zaključenja ovog broja dobili smo odgovore iz austrijskog veleposlanstva i Ministarstva vanjskih poslova. Iz austrijskog veleposlanstva samo su kratko poručili da njima nisu poznati slučajevi u kojima se radnicima prijeti otkazima u slučaju da godišnji odmor provedu u Hrvatskoj, dok su iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova poslali odgovor koji bi se više mogao shvatiti kao veličanje lika i djela ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, a manje kao odgovor u kojem se priznaje ozbiljnost situacije za hrvatski turizam i hrvatsko gospodarstvo općenito, kao i shvaćanje koju bi ulogu u ovoj problematici trebalo imati Ministarstvo vanjskih poslova. Najindikativnija je vjerojatno posljednja rečenica odgovora koji potpisuje Služba za odnose s javnošću navedenog Ministarstva: „Za slučajeve u navedenim državama, molimo da se obratite njihovim nadležnim institucijama“.

Osim toga, u odgovoru na upit Nacionala o navedenim slučajevima i što točno kroz diplomatske aktivnosti ministar Grlić Radman i drugi dužnosnici mogu napraviti kako bi utjecali da se ovakvi slučajevi smanje na najmanju moguću mjeru, iz Ministarstva vanjskih poslova su odgovorili:

„Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u stalnom je kontaktu sa svojim kolegama ministrima i redovito razmjenjuju informacije za usklađeno djelovanje. Uz to se na političkoj, ali i na stručnoj razini pozorno prati epidemiološka situacija u zemljama članicama EU, kao i zemljama u neposrednom okruženju. Jednako tako, hrvatska veleposlanstva u stalnom su kontaktu s predstavnicima u zemljama primateljicama te se u razgovorima uvijek naglašava Hrvatska kao sigurna destinacija, kao preduvjet za dolazak turista. Otvoreni su, također, za sve upite vezano uz mjere koje su na snazi u Hrvatskoj, kao i na hrvatskim graničnim prijelazima. Svaka država članica EU samostalno odlučuje o primjeni epidemioloških i drugih mjera na svom područja, koje su u isključivoj nadležnosti državnih tijela pojedine države.”

Budući da je iz brojki vidljivo da najviše turista boravi na području Istarske županije, ne treba ni čuditi da je zastupnik u Europskom parlamentu IDS-a i bivši istarski župan Valter Flego bio šokiran informacijom da se u pojedinim državama praktički ucjenjuju radnici da ne bi proveli godišnji odmor u Hrvatskoj. Flego je za Nacional izjavio da je zaprepašten ovim informacijama, ali i da je riječ o izuzetno teškim optužbama koje ako se pokažu istinitima i ako pojedinci zaista prakticiraju ucjenu i zabranu odlazaka na godišnje odmore svojim djelatnicima, onda se to „kosi sa svakom, ali baš svakom EU slobodom i temeljnim pravima čovjeka“. Flego je rekao i da si nitko ne može uzeti za pravo ograničavati slobodu kretanja svojih djelatnika, na pitanje o tome što on kao zastupnik u Europskom parlamentu može učiniti kako bi se ovakvi slučajevi spriječili je odgovorio:

„Prije ikakvog djelovanja, potrebni su najprije konkretni podaci. Zato ovim putem pozivam sve naše iznajmljivače i djelatnike u turizmu, sve koji nešto znaju o takvim slučajevima da nas kontaktiraju, odnosno obrate se nadležnom Ministarstvu turizma. Ono što ja znam jest da u ovom trenutku u Hrvatskoj boravi velik broj turista iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Slovenije, a imidž Hrvatske je i u koronakrizi, kao i prije nje, opravdano više nego dobar u svim navedenim zemljama. Tim sam više zaprepašten vašim navodima. Transparentnost, zadovoljavanje svih epidemioloških uvjeta i jasna komunikacija prema svim EU članicama je obrazac našeg turističkog djelovanja koji se za sad pokazao iznimno uspješnim. Određene mjere u Hrvatskoj potrebno je, po mom mišljenju, dodatno zaoštriti na što nas dobronamjerno upozoravaju i naši susjedi.

Tu prvenstveno mislim na ograničavanje rada noćnih klubova koji se potvrđuju kao najveća opasnost stvaranja novih žarišta virusa. Međutim, Hrvatska je zasluženo ‘zelena’ destinacija na velikoj većini lista zemalja članica. Ispostavi li se točnim takva praksa pojedinaca, apsolutno sam spreman urgirati u Parlamentu i hitno pokrenuti inicijativu kojom će se spriječiti sramotno kršenje ljudskih prava. Jer to bi svakako bila velika šteta za hrvatski već posrnuli turizam, ali ujedno i katastrofa za građane tih zemalja koji su u 2020. suočeni s atakom na vlastitu slobodu kretanja, koja je temeljno načelo na kojem počiva građanstvo Unije. Dakle, klasičan primjer lose-lose situacije, svi bismo bili na velikom gubitku.“

Flego je dodao i da će sve napraviti kako bi u Europskom parlamentu mogli zadržati sliku sigurne i poželjne Hrvatske te da je vrlo važno da u Hrvatskoj svi shvatimo ozbiljnost situacije i odgovorno pristupimo upravljanju s virusom jer to nitko neće učiniti umjesto nas.