Objavljeno u Nacionalu br. 1076, 04. prosinac 2018.
Nacional otkriva kako je informatički stručnjak Marko Rakar sudjelovao u sofisticiranoj istrazi o aferi Agrokor jer Državno odvjetništvo ni policija nemaju dostatne resurse te zašto je zbog toga nadzor u Županijskom državnom odvjetništvu provela i Porezna uprava
Bivša zagrebačka županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić, žena koja je bila na čelu tužiteljskog tima u predmetu Agrokor protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i njegovih nekadašnjih suradnika, angažirala je informatičkog stručnjaka Marka Rakara, odnosno njegovu tvrtku Mrak usluge, na određenim poslovima kako bi pomogao u rekonstrukciji tog predmeta. Ukupno je Rakarovoj tvrtki od lipnja prošle godine do listopada ove godine isplaćeno nešto više od milijun kuna. Što je točno Rakar radio za rekonstrukciju predmeta, nije poznato, no informacija koja je o njegovu angažmanu došla do Nacionala imala je dramatičan karakter. Naime, Nacionalov izvor tvrdio je da je u Županijskom državnom odvjetništvu zbog Rakarovih računa proveden porezni nadzor jer im ti računi, na kojima nije bilo konkretno specificirano koje je on poslove obavljao, nisu bili prihvatljivi. No izvoru koji je te informacije dao Nacionalu još je spornija bila činjenica da je Županijsko državno odvjetništvo za provođenje tako osjetljive istrage angažiralo neku vanjsku tvrtku i da osoba izvan sustava raspolaže s potencijalno osjetljivim informacijama iz istrage.
“Takve istrage trebali bi provoditi isključivo ljudi iz sustava, ako DORH nema kapaciteta za takvu analitiku, to bi za njih trebala moći obaviti SOA ili neka druga državna institucija”, smatra Nacionalov izvor.
S druge strane, izvori bliski Županijskom državnom odvjetništvu tvrde pak da unutar državnog sustava nema stručnjaka tog formata koji bi bili kadri samostalno sudjelovati u tako velikim analitičkim predmetima.
“Ni policija niti Porezna uprava nema alate niti ljude koji bi bili u stanju analizirati tako velike sustave. Oni mogu raditi na predmetima kao što su prevare, uvoz-izvoz, PDV ili na nekim drugim jednostavnijim slučajevima, ali za ovako kompleksne priče nemaju kadra ili barem ne dovoljno kadra koji bi mogao tim podacima dati smisla, a kamoli o tome donositi zaključke”, rekao je sugovornik upućen u tijek takvih istraga.
Nacional je kontaktirao Rakara kako bi odgovorio na pitanja o svom angažmanu za Županijsko državno odvjetništvo, ali on zbog tajnosti posla nije mogao puno reći, nego je samo konstatirao:
“Ne mogu komentirati svoje klijente, a još manje to što sam radio za njih. Mogu samo reći da se istraživačkom analitikom, računalnom forenzikom i računalnom sigurnošću bavim dugi niz godina, to je općepoznato, i imam klijente i u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Među mojim klijentima su i neke državne institucije i to ne samo hrvatske, već i strane te velike kompanije kojima takve vrste usluga kakve im ja mogu pružiti trebaju”. Budući da je prva informacija glasila da je njegova tvrtka od Županijskog državnog odvjetništva do sada naplatila 2,5 milijuna kuna, on je to demantirao:
“Ne mogu vam reći o kojem je iznosu riječ, ali moji ukupni prihodi nisu iznosili toliko koliko ste naveli”. Također je demantirao tvrdnje koje su se također pojavile, a to je da je potpisao i dodatni ugovor na iznos od 93 tisuće kuna mjesečno i to za jedan duži period.
Vlada je u svibnju 2017. odobrila 5 milijuna kuna dodatnih troškova DORH-u za troškove vezane uz istragu u slučaju Agrokor. Petina tog iznosa potrošena je za usluge Rakarove tvrtke Mrak usluge
O kakvom je točno angažmanu riječ i zbog čega je u cijelu priču bio uključen i porezni nadzor, objasnila je, međutim, glasnogovornica Županijskog državnog odvjetništva iz Zagreba Dunja Pavliček:
“Vlada Republike Hrvatske je svojim Rješenjem Klasa: 400-06/17-02/04, Urbroj: 50301-24/04-17-1, o namjenskom korištenju sredstava proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu dodijelila Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu točno određena sredstva te istovremeno obvezala Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu da redovito obavještava Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Državnu riznicu, o trošenju tih sredstava. Prema obvezi iz navedenog Rješenja Vlade RH, Ministarstvo financija je dosad u tri navrata (15. studenog 2018., 5. lipnja 2018., 1. prosinca 2017.) zatražilo dostavu izvješća čemu je udovoljeno u sva tri navrata”.
Riječ je očito o iznosu od 5 milijuna kuna koliko je Vlada u svibnju prošle godine odobrila dodatnih troškova DORH-u za troškove vezane uz istragu u slučaju Agrokor.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je na sjednici Vlade 11. svibnja prošle godine da se na teret Posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu odobrava Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu iznos od 5 milijuna kuna za troškove smještaja, dnevnica i putovanja zamjenika iz drugih županijskih državnih odvjetništava, angažmana financijskih stručnjaka i vještaka te financiranje ostalih radnji u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja u predmetu vezano uz moguće nezakonitosti u koncernu Agrokor.
„Ovime vrlo jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru i tvrtkama vezanima za Agrokor te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke. To je cilj i način postupanja odgovorne Vlade i odgovornih institucija”, naglasio je tada premijer.
Porezni nadzor na koji je upozorio Nacionalov izvor odnosio se očito na kontrolu načina potrošnje tih sredstava. Iz ŽDO-a Zagreb tvrde da je nadležni državni odvjetnik, sukladno članku 53. Zakona o državnom odvjetništvu koji je važio u vrijeme sklapanja svih triju ugovora (Narodne novine 76/2009, 153/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, 130/2011, 72/2013, 148/2013, 33/2015 i 82/2015), mogao u pojedinim predmetima angažirati stručnjake i izvan pravnog područja da na njegovoj strani sudjeluju u postupku kao savjetnici i daju stručnu pomoć državnom odvjetništvu.
“U konkretnom slučaju, prema opisu poslova Savjetnika, radilo se o uslugama koje zahtijevaju specijalistička znanja i alate kojima državno odvjetništvo, niti tijela iz članka 206.g stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (policija, ministarstvo nadležno za financije, Državni ured za reviziju i druga državna tijela), ne raspolažu”, stajalo je u odgovoru ŽDO-a Zagreb.
Oni su potvrdili da su u konkretnom slučaju ugovori zaključeni za potrebe postupanja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu u kaznenim predmetima povezanim s nepravilnostima i nezakonitostima u postupanju odgovornih osoba trgovačkog društva Agrokor koncern d.d. i s njime povezanih i ovisnih trgovačkih društava i odgovornih osoba.
Iz njihova odgovora na Nacionalov upit, međutim, proizlazi da je čak petina sredstava koja im je odobrila Vlada, odnosno oko milijun kuna isplaćena Rakarovoj tvrtki Mrak usluge.
Iz DORH-a kažu da se radilo o uslugama koje zahtijevaju specijalistička znanja i alate kojima ni Državno odvjetništvo niti policija, Ministarstvo financija, Državni ured za reviziju i druga državna tijela ne raspolažu
“Ugovor o pružanju savjetodavnih usluga i stručne pomoći zaključen je između Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu kao Naručitelja i trgovačkog društva Mrak usluge d.o.o. iz Zagreba kao Savjetnika, dana 7. lipnja 2017. na vrijeme od pet mjeseci, potom dana 25. listopada 2017. na vrijeme od šest mjeseci, a nakon toga dana 20. kolovoza 2018. na vrijeme od tri mjeseca. Prilikom zaključivanja svakog od ugovora Savjetnik se obvezao na čuvanje poslovne tajne, odnosno da neće otkriti informacije koje se odnose na ili su pribavljene tijekom izvršavanja ugovora te se obvezuje štititi sve informacije u vezi s ugovorima kao strogo povjerljive. Obje ugovorne strane Ugovora o pružanju savjetodavnih usluga i stručne pomoći (Naručitelj i Savjetnik) tijekom trajanja Ugovora, uredno su izvršavali ugovorne obveze te je do današnjeg dana, na ime pruženih usluga, Savjetniku isplaćen ukupni iznos od 1.062.500,00 kuna”, naveli su u odgovoru na upit.
A što je sve, prema ugovoru, Rakarova tvrtka radila u istrazi u slučaju Agrokor? Kao što tvrde u ŽDO-u, riječ je o analizi informacijskih, poslovnih i/ili komunikacijskih sustava, analizi i/ili rekonstrukciji poslovno financijskih procedura i tokova, analizi i/ili rekonstrukcija poslovne dokumentacije, rekonstrukciji, analizi i/ili uparivanju raznih vrsta strojno obradivih podataka iz različitih izvora, rekonstrukcija kao i o analizi i/ili uparivanju raznih vrsta podataka koji nisu nužno strojno obradivi, no sadrže analitičke i druge podatke od interesa za Naručitelja. U opisu poslova bili su i “drugi zadaci koji bi se mogli pojaviti tijekom izvršavanja ugovora, a za koje Savjetnik posjeduje kompetencije”.
Nacionalovi izvori upozorili su da bi moglo biti vrlo sporno ako se podaci iz istrage nalaze na serverima izvan DORH-a ili drugih državnih institucija te da to otvara prostor za postavljanje legitimnih pitanja tko vrši nadzor nad tim podacima. No izvori bliski istrazi pak tvrde da je ovdje riječ o strogo-povjerljivom odnosu i poslovima koji se uobičajeno daju vanjskim tvrtkama koje temeljem ugovora garantiraju strogu povjerljivost, kao i u bilo kojem drugom poslovnom odnosu.
Uostalom, tvrdi Nacionalov izvor, i za određena financijska vještačenja podaci se daju za to specijaliziranim revizorskim tvrtkama ili drugim specijaliziranim tvrtkama jer su one za to osposobljene.
U ovom slučaju veći bi problem mogao biti u činjenici koliko se unutar Državnog odvjetništva i USKOK-a ulaže u stručni kadar i informatičku opremu kako bi se ta institucija ključna za provođenje istraga mogla nositi sa sve kompleksnijim aferama povezanim s velikim poslovnim ili financijskim sustavima, ali i s aferama poput, primjerice, afere SMS za koju je bilo potrebno ispitati mnogo informatičke opreme, vratiti eventualno izbrisane fajlove i podatke te povezati tako izvučene podatke s iskazom osumnjičenika.
Komentari