Nacionalovo otkriće da će hrvatska poljoprivreda ostati bez deset posto ukupne omotnice za Izravne poticaje zbog korekcije koju je izrekla Europska komisija izazvalo je paniku u Ministarstvu poljoprivrede, u kojem je održan niz sastanaka kako bi se otkrilo tko je Nacionalu dao ovu informaciju, ali i kako bi se ublažila šteta po ministricu Mariju Vučković. Ona se, naime, nalazi na listi onih ministrica i ministara koje bi premijer Andrej Plenković mogao zamijeniti u najavljenoj rekonstrukciji Vlade koja se vrlo brzo očekuje, a nakon što je otkriveno da Europska komisija planira Hrvatskoj uzeti dio sredstava za poljoprivredu, pozicija Marije Vučković još je više oslabila.

Nacionalovi izvori iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da je nakon teksta koji je izašao u pretprošlom broju Nacionala, ministrica održala nekoliko sastanka s najužim suradnicima kako bi se pokušala umanjiti šteta. No čini se kako je premijer sklon tome da Mariju Vučković zamijeni državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede Tugomirom Majdakom koji se već nekoliko puta spominjao kao potencijalni ministar, ali je uvijek ostao po strani te su zbog raznih unutarstranačkih lobiranja birani drugi kandidati, iako je mnogima Majdak najveći HDZ-ov stručnjak za poljoprivredu te bi trebao biti logičan izbor za ministra. Majdak je i nakon smjene Tomislava Tolušića figurirao kao ozbiljan kandidat za ministra koji ima i podršku premijera Plenkovića, ali je on odlučio postaviti Mariju Vučković zbog lobiranja šefa kluba HDZ-a u Saboru Branka Bačića. Ako premijer u rekonstrukciji Vlade ipak odluči smijeniti Mariju Vučković, Nacionalovi izvori smatraju da Majdak ovoga puta ne bi trebao ostati bez ministarske funkcije, pogotovo jer je riječ o stručnjaku koji se razumije u europske fondove te je upoznat sa svim detaljima na kojima inzistira Europska komisija prilikom određivanja poljoprivredne omotnice, što se za aktualnu ministricu teško može reći.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković spominje se kao jedna od članica Vlade koja bi nakon rekonstrukcije napustila Banske dvore. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Da je situacija u Ministarstvu poljoprivrede vrlo burna pokazuje i činjenica da je Ministarstvo na svojim stranicama objavilo kratki demantij na Nacionalov tekst, iako od dana izlaska teksta u redakciju Nacionala nije stigao nikakav službeni zahtjev za ispravak netočnih navoda. No i iz ispravka koji je objavljen na stranicama Ministarstva poljoprivrede vidljivo je da je pisan više kako bi se umirila situacija i kako bi se poboljšao status ministrice Marije Vučković, nego što su se doista ispravljali navodi iz Nacionalova teksta, a izvor iz Ministarstva je za Nacional ispričao što se proteklih dana događalo u okruženju ministrice:

“Tekst u Nacionalu je dosta šokirao sve u najbližem krugu ministrice jer su na sve načine pokušali zataškati nalaze revizije Europske komisije. Sada se pravdaju s činjenicom da nema konačne odluke i tvrde da će nakon odgovora hrvatske strane EK ispraviti korekciju. Međutim, ono što prešućuju jest da EK sigurno neće ukinuti korekciju. Ona može korekciju možda smanjiti na pet posto, što znači oko 115 milijuna kuna manje za izravne poticaje, ali i to se gotovo sigurno neće dogoditi jer za to nema primjera u praksi Europske komisije. U 90 posto slučajeva EK ostaje pri svojoj prvoj odluci, a u ostalih deset korekcije budu čak i veće. Dakle, moguće je da korekcija za Hrvatsku bude u konačnici i veća od 10 posto, a to u Ministarstvu prešućuju i skrivaju jer pokušavaju zadržati ministricu u fotelji.”

A iz Ministarstva poljoprivrede su na svojim stranicama poručili da ne postoji odluka Europske komisije o oduzimanju 10% iznosa namijenjenog izravnim plaćanjima, nego ističu da je u tijeku redovni proces kontrola i s tim u vezi korekcija eventualnih nepravilnih isplata koja će se dogoditi tek kada cijeli proces završi te dodaju:

“U svim zemljama članicama uvriježen je isti postupak, s obzirom na to da EK donosi propise, ali za njihovu implementaciju zadužena je država članica, revizijske misije služe za ujednačavanje procesa kontrola zemalja članica i pronalaženja različitosti tumačenja EU propisa. Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju revizori Europske komisije i Europskog revizorskog suda su bili u 30 revizijskih misija kojima su obuhvaćene različite vrste potpora financirane iz EU fondova, pri čemu je gotovo trećina izvršena u posljednje dvije godine. Revizijske misije shvaćamo kao potreban korak unapređenja sustava kontrola i provedbe EU propisa te sukladno dosadašnjoj praksi te poduzetim korektivnim mjerama, dodatnim administrativnim kontrolama i kontrolama na terenu, a nakon završetka cjelovitog postupka spomenute revizije, moći ćemo se očitovati o eventualnoj primjeni financijskih ispravaka.”

Korekcija od deset posto, o kojoj je prije dva tjedna pisao Nacional, odnosi se na ukupnu omotnicu za Izravna plaćanja koja iznosi 300 milijuna eura, što znači da bi korekcija, što je službena riječ za kaznu koju Europska komisija izriče državama članicama, iznosila 30 milijuna eura ili oko 230 milijuna kuna. Ako se ostvare najave iz Europske komisije, takva kazna bila bi veliki udarac za hrvatsku poljoprivredu, i to u trenutku kada se ona nalazi pod velikim pritiskom zbog situacije u Ukrajini te se očekuje da hrvatski poljoprivrednici nadoknade manjak pšenice do kojeg je došlo zbog rata u Ukrajini.

Hrvatski premijer Andrej Plenković vrlo je osjetljiv na sve što ima veze s Europskom unijom te je često kao jedan od najvećih uspjeha ove Vlade spominjao povlačenje novca iz Europskih fondova. FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Poznato je da je hrvatski premijer vrlo osjetljiv na sve što ima veze s Europskom unijom te je često kao jedan od najvećih uspjeha ove vlade spominjao povlačenje novca iz europskih fondova. No to je već drugi udarac koji Europska komisija u samo nekoliko mjeseci zadaje njegovoj vladi, točnije Ministarstvu poljoprivrede.

Kao što je Nacional već pisao, koncem prošle godine u Ministarstvo poljoprivrede stigao je iz Europske komisije dokument na 83 stranice u kojem se opširno govori o nedostacima hrvatskog nacrta Strateškog plana za poljoprivredu, ključnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Europske unije od 2023. do 2027., a sada je najavljena i kazna zbog koje bi hrvatska poljoprivreda mogla ostati bez 230 milijuna kuna, što za ionako osiromašene hrvatske poljoprivrednike nije malen novac. Po riječima Nacionalovih izvora, revizori Europske komisije su kao razlog korekcije naveli vrlo manjkave kontrole na terenu koje kod naših poljoprivrednika provodi Agencija za plaćanja, a isti su izvori potvrdili i da su revizori Europske komisije u jednoj od svojih nedavnih misija vrlo negativno ocijenili i bazu referentnih cijena koju vodi ista Agencija u sektoru potpora iz ruralnog programa, a imali su još niz zamjerki na manjkavost procedura tog sektora. To bi moglo značiti da će Europska komisija u bliskoj budućnosti izreći i dodatne korekcije za dio poljoprivredne omotnice koja se odnosi na Fondove za ruralni razvoj, što će biti još veći udarac za domaće poljoprivrednike.

Ovi slučajevi pokazuju zašto je ministrica Marija Vučković po svemu sudeći izgubila povjerenje premijera Andreja Plenkovića te bi uskoro mogla biti zamijenjena Majdakom.

No postoji još niz razloga koji pokazuju potpuni nered koji vlada u sektoru poljoprivrede i to prije svega u upravljačkim strukturama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Riječ je o ključnoj agenciji koja je zadužena za kontrolu svih isplata iz europskih poljoprivrednih fondova, a koja je u prošlosti bila središte velikog broja afera i to prije svega jer su tu agenciju bivši ministar Tolušić i uvijek aktualna ministrica Marija Vučković napunili sa stranački kadrovima koji se nisu pokazali pretjerano uspješnima u vođenju ovako bitne agencije.

Posljednji primjer jest i primjer angažiranja odvjetničkog društva Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri koje još od 2018. zastupa APPRRR, iako Agencija ima stalno zaposleni veliki broj pravnika, od kojih njih desetak ima položeni pravosudni ispit. Riječ je o još jednom primjeru kako HDZ i Vlada omogućuju zaradu određenim privatnim odvjetničkim uredima, koji se može vidjeti i u državnim tvrtkama poput CERP-a ili Državnih nekretnina.

Iz APPRRR-a Nacionalu je potvrđeno da je odvjetničko društvo Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri prvi put angažirano 2018. u svrhu zastupanja Agencije za plaćanja u sudskim sporovima koji su proistekli iz natječaja za Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020. Naime, određeni korisnici su bili nezadovoljni odlukama Agencije za plaćanja te su pokrenuli sudske postupke u kojima su osporavali te odluke. Treba naglasiti da je tu riječ o poznatim tužbama koje su protiv APPRRR-a podigli veliki poljoprivredni igrači poput Marka Pipunića. Ono što je u cijeloj priči vrlo zanimljivo jest da, po informacijama koje je Nacional dobio od izvora iz APPRRR-a, odvjetničko društvo Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri u posljednje četiri godine koliko vodi sporove za ovu agenciju još nije dobilo niti jedan sudski spor.

Državni tajnik Tugomir Majdak spominje se kao mogući nasljednik Marije Vučković ako je premijer Plenković odluči smijeniti. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Od 1. siječnja 2020. odvjetničko društvo Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri zastupalo je Agenciju za plaćanja u dvjema parnicama radi naknade štete – Nova Natura protiv Republike Hrvatske i Osatina grupa protiv Republike Hrvatske. U istom je razdoblju ovom odvjetničkom društvu do kraja 2021. na ime zastupanja u sudskim sporovima ukupno plaćeno 952.103,75 kuna, odnosno nešto manje od milijun kuna. Tijekom 2020. na ime zastupanja u sudskim sporovima ovom društvu je plaćeno 752.103,75 kuna, a u 2021. godini 200.000,00 kuna, dok iz APPRRR-a tvrde da za 2022. nemaju sklopljen ugovor o zastupanju u postupcima za naknadu štete. IZ APPRRR-a su za Nacional i otkrili kako su završila dva velika predmeta u kojima ih je zastupao odvjetnički ured Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri:

“1. Tužitelj Nova Natura d.o.o. – vrijednost predmeta spora (VPS): 36.584.502,70 kuna – Natječaj za provedbu podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« -provedba operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“. Na presudu prvostupanjskog suda (Trgovački sud u Varaždinu, 13. travnja 2021. godine) žalbu su izjavili tuženik (Republika Hrvatska) i umješač (Agencija za plaćanja). Visoki trgovački sud je po žalbi ukinuo presudu Trgovačkog suda u Varaždinu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2. Tužitelj Osatina grupa d.o.o. – vrijednost predmeta spora (VPS) 38.224.000,00 kuna – Natječaj za provedbu podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« -provedba operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ (NN 11/15, 40/15, 86/15). Presudom Trgovačkog suda u Osijeku od 29.12.2020. usvojen je tužbeni zahtjev (nalaže se isplata 38.224.000,00 kn na ime naknade štete + parnični troškovi), izjavljena je žalba Republike Hrvatske i umješača na predmetnu presudu o kojoj do danas nije odlučeno.”

Dakle, trenutno je stanje takvo da je u samo ova dva predmeta Hrvatska dužna isplatiti nešto manje od 73 milijuna kuna, a za nagradu će APPRRR odvjetničkom uredu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri isplatiti još dodatnih milijun kuna. No iz APPRRR-a tvrde da postoje i drugi sporovi u kojima koriste vlastite pravnike. ‘’U Agenciji za plaćanja je trenutno zaposleno 12 diplomiranih pravnika s položenim pravosudnim ispitom, od kojih su četiri osobe zaposlenici Službe za pravne poslove i sudske sporove i u čiji opis poslova ulazi, između ostalog, uz druge redovite poslove službe, vođenje sudskih sporova u kojima je stranka Agencija za plaćanja. Obveza polaganja pravosudnog ispita nije uvjet za radno mjesto u Agenciji za plaćanja. Ostali djelatnici s položenim pravosudnim ispitom su zaposleni u drugim službama i podružnicama Agencije za plaćanja na poslovima provjere zahtjeva za potporu i isplatu korisnika, izradi odluka koje donosi Agencija za plaćanja, provjeru postupaka javne nabave, utvrđivanja nepravilnosti u tim postupcima, kadrovskim poslovima i slično. Trenutno je Agencija za plaćanja stranka u gotovo 100 aktualnih sudskih postupaka u kojima se samostalno, uz angažman djelatnika Službe za pravne poslove i sudske sporove, zastupa u sudskim sporovima: sastavlja tužbe, odgovore na tužbu i druge različite podneske, prisustvuje sudskim ročištima te sastavlja žalbe i odgovore na žalbu.”

Iako iz APPRRR-a tvrde da je u slučaju angažiranja odvjetničkog ureda sve u redu, očit je uzorak u angažiranju odvjetničkih ureda koji zarađuju veliki novac od državnih tvrtki, a da pritom gube velike predmete bez ikakve odgovornosti. Primjer APPRRR-a samo je jedan u nizu koji pokazuje nesposobnost upravljanja državnim tvrtkama aktualne vlasti, pogotovo u poljoprivrednom sektoru gdje već godinama zaostajemo za europskom konkurencijom i gdje domaći poljoprivrednici nisu uopće konkurentni europskim kolegama. Zbog svega navedenog jasan je strah unutar Ministarstva i ministrice Marije Vučković da bi nakon rekonstrukcije moglo doći do promjena jer je i više nego očito da su hrvatskoj poljoprivredi nužne hitne promjene.