Nezavisna umjetnička scena već je godinama na marginama interesa lokalnih i državnih vlasti, ponajprije zbog iznosa novca koji dobiva, ali i zbog prostora za izvođenje kojeg jednostavno nema ili nema dovoljno, ali i zbog vrlo strogih kriterija koje samostalni umjetnici moraju zadovoljiti da bi dobili mogućnost da im se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaća iz državnog proračuna. Zbog svega toga ti su umjetnici u javnosti i u medijima, svojim performansima, upozoravali na sve težu situaciju u kojoj su se našli, a već su više puta i prosvjedovali tražeći bolje uvjete rada. Nakon silnih pokušaja da se nešto promijeni napokon se nešto pokrenulo s mrtve točke, barem je tako najavljeno prošloga tjedna iz zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo. Na javnoj je tribini predstavljen dugo najavljivan Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030., dokument koji je prije koji dan, 5. listopada, upućen i u proceduru jednomjesečnog javnog savjetovanja. Nakon toga, od 5. studenoga ta buduća kulturna strategija Grada Zagreba donijet će dobre stvari, posebno za nezavisnu scenu. Grad Zagreb je, kako se izjavilo na tribini, za kulturu u proračunu za 2023. izdvojio 18% više nego za godinu prije, a 30% više od prethodne gradske uprave. Nacional je oko toga razgovarao s Eminom Višnić, pročelnicom Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, ali i s istaknutim samostalnim umjetnicima, od kojih su neki bili i članovi radnih skupina koje su radile na ovom dokumentu.

Na Programu razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030. više od 50 umjetnika, kulturnih radnika i stručnjaka sudjelovalo je u nizu radionica te su zajedno dali glavninu sadržaja, dok je Institut za međunarodne odnose (IRMO) dao stručnu podršku i proveo analizu stanja, priloženu Programu. Radne timove koji su radili na prijedlogu činili su dominantno umjetnici i kulturni djelatnici koji su se javili na otvoreni javni poziv, zatim članovi kulturnih vijeća i članovi Radne skupine za kulturnu politiku i kulturni razvoj Grada Zagreba te gradski službenici.

Emina Višnić, pročelnica zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Kako kaže Emina Višnić, nakon što se analiziraju i obrade prijedlozi koji će se prikupiti u javnom savjetovanju, a nadaju se konstruktivnim i realnim prijedlozima, pripremit će se završni nacrt Programa koji će predložiti Gradskoj skupštini na usvajanje:

„Također, svake će se godine donositi i akcijski plan, odnosno godišnji provedbeni program, a podnosit će se i godišnji izvještaji o izvršenju plana, čime će se omogućiti redovito praćenje i evaluacija. Kad govorimo o povećanju iznosa za kulturu u gradskom proračunu, moram reći da smo to napravili nakon što smo uspjeli stabilizirati gradski proračun. Radi se o povećanju ukupno od oko 20 milijuna eura naspram onog prethodne gradske uprave. Veliki dio tog rasta čine ulaganja iz gradskog proračuna u obnovu od potresa i kapitalne projekte poput Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, investicijsko održavanja i opremanje objekata u kulturi koji su godinama zapušteni, kao i u materijalna prava zaposlenika knjižnica, muzeja, kazališta, centara za kulturu i drugih ustanova kojima je Grad Zagreb osnivač. Iako u ograničenom obimu, uspjeli smo povećati i sredstva za nezavisne programe pa smo u ovoj godini alocirali oko 12% više nego u prethodnoj. U tome smo najveće povećanje osigurali u kulturnim djelatnostima koje su prije bile jako podfinancirane – vizualna umjetnost te interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Naglasak smo stavili i na programe međugradske i međunarodne suradnje te u ovoj godini objavili i dodatni natječaj. Uveli smo i novi javni poziv za programe Kultura i umjetnost u zajednici. Programom razvoja kulture planiramo i povećanje sredstva za kulturne programe, nove javne pozive i oblike potpore što će se, vjerujem, vidjeti već u sljedećem proračunu.“

Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030. predstavile su pročelnica za kulturu Emina Višnić, Ana Žuvela iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose te zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec. FOTO: zagreb.hr

U ovom se dokumentu dosta govori o velikim infrastrukturnim projektima, a pojedinačno najveća investicija ove gradske uprave je investicija u kulturu, što se ne pamti već jako dugo, barem ne još od izgradnje MSU-a. Radi se o projektu Paromlin koji se planira sufinancirati iz sredstava iz EU fondova, odnosno ITU mehanizma. Prema riječima pročelnice, za financiranje NPOO-a putem Ministarstva kulture i medija prijavit će se projekti cjelovite obnove objekata kulturne baštine stradalih u potresu, primjerice Muzeja za umjetnost i obrt i Umjetničkog paviljona. Također, na EU fondove putem tog ministarstva planira se prijaviti i obnova Kina Europa, dok je obnova Kina Tuškanac prijavljena Ministarstvu graditeljstva:

„Prijavili smo i projekt Galerije Gradec na NPOO putem Ministarstva turizma i sporta, a nadamo se da će rezultati biti uskoro objavljeni. Iz gradskog proračuna bit će sufinancirani navedeni projekti, jer EU fondovi uobičajeno ne pokrivaju sve troškove. U cijelosti će iz proračuna Grada biti financirani manje zahtjevni projekti kao što su prenamjene kina Kalnik na Črnomercu i bivše tržnice na Trnju u prostore kulturne namjene ili pak adaptacija jednog poslovnog prostora u Draškovićevoj u galerijski prostor, što planiramo završiti iduće godine. Radi se, dakle, o projektima čija je realizacija planirana u sljedeće dvije do tri godine, dok će se za one koji su planirani kasnije izvori financiranja odrediti kada budu poznati okviri EU fondova u idućem razdoblju. Postupak javne nabave za radove ne projektu Paromlin već je neko vrijeme otvoren, a sudeći po velikom broju upita, očekujemo dobar interes i kvalitetne ponude. Nakon što taj postupak bude završen, odnosno ugovor potpisan, slijedi početak radova. Procijenjeno je da će radovi trajati oko dvije godine. Za bivšu tržnicu Trnje smo završili projektni zadatak, kojim se definiraju dvije faze rekonstrukcije. Započeli smo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, slijedi postupak javne nabave za projektiranje, a nakon što projekti budu završeni, nabava za radove i onda njihova realizacija, a očekujemo da će prva faza, uređenje otprilike jedne polovice dostupnih prostora, biti gotova 2025. godine. Rekonstrukcija dijela prostora bivše tvornice Pluto u svrhu privođenja namjeni kulturno-umjetničkog centra planira se do 2028., a dijela prostora bivše tvornice Badel za potrebe centra za izvedbene umjetnosti planira se do 2030.“

Velika novost i još dobrih vijesti čeka nezavisnu kulturnu scenu jer kulturna strategija Grada Zagreba predviđa i osnivanje ustanove Centar za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a odluka o tome donesena je neki dan na sjednici Skupštine Grada. Slijedi postupak registracije i niz pripremnih radnji za uspostavljanje rada ustanove. Inicijativa za osnivanje ustanove, pojašnjava pročelnica, javila se tijekom procesa izrade Programa razvoja, te je ona osmišljena kao operativni mehanizam za provedbu nekih od ključnih usmjerenja kulturne politike – širenje kvartovske kulture i upravljanje kulturnom infrastrukturom na inovativniji način:

„Umjesto da za svaki novi prostor osnivamo novu ustanovu, što je gotovo u pravilu bila dosadašnja praksa, ova će ustanova upravljati s više prostora na različitim lokacijama. To je primjerice društveno-kulturni centar na Črnomercu, bivše Kino Kalnik, zatim novi galerijski prostor u Draškovićevoj ili interkulturni centar na lokaciji bivše tržnice Trnje. U Paromlinu, ustanova će biti zadužena za funkcioniranje društveno-kulturnog centra, odnosno za veliku multifunkcijsku dvoranu, galeriju, konferencijske, radioničke i druge prostore. Ustanova će u tim prostorima organizirati glazbene, književne, galerijske i druge kulturne programe, programe za učenike i studente, a istovremeno će pružati organizacijske, tehničke i druge povezane usluge za druge korisnike prostora kao što su različite udruge i organizacije, umjetnici, lokalne inicijative i drugi. Pored upravljanja prostorima, ustanova će organizirati kulturno-umjetnička događanja u različitim kvartovima na razini cijelog Zagreba, s posebnim naglascima na kvartove u kojima nedostaje kulturnih aktivnosti, odnosno koji nisu pokriveni djelovanjem postojećih kulturnih centara. Radi se o programima koji su fokusirani na jače uključivanje građana u kulturni život u njihovoj neposrednoj lokalnoj zajednici, tamo gdje žive, a te će aktivnosti provoditi kroz projekt Zagrebački kvartovi kulture. Sredstva za provedbu tih aktivnosti financirat će se iz proračuna Grada Zagreba, ali će ustanova ostvarivati prihode i iz drugih izvora, uključujući EU fondove i programe.“

‘Ministrica Nina Obuljen Koržinek, koja je pod čvrstim patronatom premijera Plenkovića, najveća je štetočina za kulturu koju smo ikada imali na toj poziciji’, tvrdi Miran Kurspahić. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Ono što je za nezavisnu kulturnu scenu od presudne važnosti, osim nikad dovoljno novca, jest prostor izvođenja. Takvih prostora je iznimno malo, pa se po tom pitanju našlo rješenje. Najavljuje se veća aktivacija gradskih prostora u kojima su smještena vijeća gradskih četvrti, mjesni odbori i slično, a Centar Novi prostori kulture bit će zadužen i za ovaj segment. Osnovna ideja je da pojedini programi organizirano turiraju po kvartovima i da se pritom koriste, među ostalim prostori vijeća gradskih četvrti, naravno u dogovoru s njima:

„Planira se i da se s vremenom Centar uključi i kao profesionalna podrška pojedinim kvartovskim kulturnim manifestacijama, da može dati i stručnu pomoć vijećima kad budu primjerice planirali opremanje pojedinih prostora, da pomogne pojedinim udrugama ili umjetnicima koji bi željeli raditi programe u našim kvartovima u pronalasku odgovarajućeg prostora i u promociji tih programa. I naravno, da sam organizira programe u tim prostorima. To su osnovne ideje, a očekujemo da će se one dalje razviti u interakciji Centra, vijeća gradskih četvrti i lokalnih inicijativa. Što se tiče problema prostora, to nije samo pitanje dodjele prostora nego i modela održavanja takvih prostora. Putem ustanove Novi prostori kulture planiramo, između ostalog, prostore koje će biti u njenoj nadležnosti davati na povremeno ili stalno korištenje nezavisnim organizacijama, odnosno uključivati te organizacije u programsko upravljanje prostorima. Planiran je i gradski natječaj za dodjelu prostora udrugama i umjetnicima, a prema novim kriterijima i odluci Skupštine koja je nedavno donesena.“

Emina Višnić kaže da je stanje kulture u Zagrebu koje je nova vlast zatekla daleko od zadovoljavajućeg. Radi se o, tvrdi, dugogodišnjem zanemarivanju programske djelatnosti, ali i kulturne infrastrukture – ne samo da se nije gradila nova, nego se nije ulagalo ni u održavanje postojeće:

„Zagreb je osnivač velikog broja ustanova što od lokalnog što od nacionalnog značaja – knjižnice, muzeji, kazališta, kulturni centri, Lisinski, Filharmonija i Zagreb film. Osnivačka prava znače i zakonsku obavezu financiranja troškova redovne djelatnosti, što čini najveći dio proračuna. No bez obzira na to, moramo i želimo doprinijeti poboljšanju uvjeta rada na nezavisnoj sceni. Povećanjem sredstava za programe u ovoj godini pokazali smo smjer u kojem ćemo dalje nastaviti. Planiramo povećati programska sredstva, uvesti nove natječaje, primjerice za programe koji uključuju mlade umjetnike, natječaj za dodjelu institucionalnih potpora za redovne troškove neprofitnih organizacija, što ni jedan grad do sada nije napravio.“

Alen Ačkar, upravitelj Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, kaže da su upoznati s Nacrtom prijedloga Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030., ali članovi nisu bili uključeni u Radnu skupinu za njegovu izradu. Ačkar kaže da će se stručna služba i Upravni odbor HZSU-a uključiti u javno savjetovanje, u segmentima koji se dotiču samostalnih umjetnika koji ostvaruju pravo na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske:

„HZSU u svome članstvu ima samostalne umjetnike iz cijele Hrvatske te će se uključiti i u javno savjetovanje koje Ministarstvo kulture i medija trenutačno provodi o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, što je i bilo točka dnevnoga reda nedavno održane sjednice Upravnog odbora HZSU-a. Svakako podržavamo svaku promjenu koja će pozitivno utjecati na status samostalnih umjetnika, kao i činjenicu da se planiraju ‘aktivirati’ gradski prostori te ih ustupiti za ateljee, odnosno poslovne prostore samostalnih umjetnika, što već dulje vrijeme predlažemo. Nadalje, HZSU, u svakodnevnoj komunikaciji sa samostalnim umjetnicima, svjestan je činjenice da su natječaji suviše birokratizirani, ali takva situacija, nažalost, nije samo u slučajevima natječaja u kulturi, nego i u natječajima koji se raspisuju iz fondova EU-a, kao i drugim natječajima u Hrvatskoj. HZSU će nastaviti istraživati mogućnosti pojednostavljenja natječajne birokracije te na njih pravovremeno reagirati. Nadamo se da će Grad Zagreb ustrajati na realizaciji pozitivnih promjena i infrastrukturnih projekata te uspjeti osigurati potrebna sredstva u proračunu Grada Zagreba za njihovo provođenje.“

Dina Vukelić, jedna od najcjenjenijih hrvatskih dramaturginja i dramska spisateljica, bila je članica jedne od pet radnih skupina za strategiju

Dina Vukelić, jedna od najcjenjenijih hrvatskih dramaturginja i dramska spisateljica, bila je članica jedne od pet radnih skupina za izradu ovog dokumenta. Kaže da je inicijativu Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo prepoznala kao vrijedan, ambiciozan i sveobuhvatan iskorak prema sustavnom i dugoročnom planiranju kulturne politike koja itekako uvažava mišljenje kulturnih radnika i zajednice:

„Stoga sam se odmah javila na Javni poziv te sam primljena u radnu grupu za Kulturu, odgoj i obrazovanje, usmjerenu na pitanja razvoja i edukacije publike putem kulturnih i umjetničkih praksi, dostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnim zajednicama i unaprjeđenja umjetničkog obrazovanja. Putem Javnog poziva oformilo se pet radnih grupa s različitim problemskim fokusima. Ukupno je pedeset članova i članica radnih grupa sudjelovalo u diskusijama, prijedlozima, razmjenama iskustava, promišljanju i kreaciji ovog višegodišnjeg Programa. Ujedno, riječ je o osobama koje su na različite načine aktivne u kulturi; među njima su već afirmirani, ali i mladi perspektivni umjetnici i umjetnice iz različitih polja djelovanja, radnici i radnice u kulturi, akteri i akterice nezavisne scene i mnogi drugi. Upravo zbog visoke razine stručnosti, raznolikosti, svestranosti, pokrivenosti različitih struka, afiniteta, kompetencija i kulturnog backgrounda članova i članica radnih grupa, smatram da su doprinosi stvaranju ovom Programu rezultirali jednim kvalitetnim i ambiciozno postavljenim tekstom koji sagledava kulturnu politiku, između ostalog, i iz pozicije onih koji kulturu aktivno stvaraju i konzumiraju. Pohvalno je što se u Programu ističu inkluzivna, društveno angažirana i participativna linija. Tako se, kroz planirane strategije, modele i alate, lokalna zajednica prema modelu civilno-javnog partnerstva nastoji maksimalno uključiti u programsko upravljanje, a dostupnost kulture i umjetnosti različitim, među njima i zanemarenim skupinama ljudi, društvena relevantnost i inovativnost kulturnih i umjetničkih sadržaja te neposrednost u komunikaciji svakako su neke od brojnih kvaliteta ovog Programa. Program je svakako ambiciozan u svojim ciljevima i planovima, a ta ambicioznost mnoge može i učiniti skeptičnima, no smatram da postavlja čvrst temelj koji se može nadograđivati u nastavku transparentne komunikacije i rasprava. Kao samostalnoj umjetnici i dramaturginji, ovakav Program od velike je važnosti ne samo zbog postojanja vizije u kojem će se kretati gradska kulturna politika, nego i zbog jasno razrađenih, racionalnih i odlučnih koraka prema realizaciji te vizije.“

‘Program je svakako ambiciozan, a ta ambicioznost mnoge može i učiniti skeptičnima, no postavlja temelj koji se može nadograđivati u nastavku komunikacije i rasprava’, kaže Dina Vukelić

Miran Kurspahić, glumac i redatelj, jedan od najžešćih kritičara vlasti kad je u pitanju situacija samostalnih umjetnika, bio je na predstavljanju Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030. i kaže da je vrlo cjelovit te se prvi put otkad on prati kulturna zbivanja, netko odlučio posvetiti i nezavisnoj kulturi. Kaže da Program ima jako puno dobro ‘’pogođenih’’ točaka, odnosno gorućih problema nezavisne scene, i načelno zanimljiva rješenja:

„Ono što je problematično jest pitanje urgentnosti. Mi nezavisni umjetnici ugibamo sada, nemamo vremena čekati do 2030. Ključno je pitanje što će se s tim hvalevrijednim projektom dogoditi ako Možemo! ne osvoji nadolazeće gradske izbore, što se čini vrlo izglednim. HDZ kultura zanima otprilike koliko r’n’r zanima Hrvate, a ministrica Nina Obuljen Koržinek, koja je pod čvrstim patronatom premijera Plenkovića, najveća je štetočina za kulturu koju smo ikada imali na toj poziciji. Programom su adresirali, primjerice, problem prostora, logistike i medijske vidljivosti nezavisne kulture i napokon je prepoznali kao jednog od ključnih generatora kulture i potencijal koji kulturna industrija ima za razvoj grada uopće. Radi se ili će se raditi renovacija i opremanje centara za kulturu, osposobljavanje novog kadra adekvatnog za realizaciju programa, prenamijeniti gradski prostori koji desetljećima zjape prazni za različite umjetničke djelatnosti. Ali to je sve pod pretpostavkom da će ta priča potrajati do 2030., a oko toga sam skeptičan. Gradska vlast uvidjela je kako nezavisna scena proizvodi sjajne predstave, izložbe, koncerte, generalno projekte od velike važnosti za razvitak grada, ali da je sve to slabo medijski popraćeno, da nije adekvatno oglašeno ili usustavljeno, pogotovo po pitanju turizma.“