Španjolska Narodna stranka i dalje podržava kandidaturu Manfreda Webera, rekao je četvrtak njezin predsjednik Pablo Casado odgovarajući na pitanje može li hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja za predsjednika Europske komisije u ime Europskih pučana.

„Mi nastavljamo podržavati našeg kandidata“, odgovorio je Casado španjolskim novinarima koji su ga upitali bi li podržao Grabar-Kitarović kao alternativu nakon što su neke zemlje poput Francuske odbile Webera navodeći njegovo neiskustvo u vođenju države.

Casado, predsjednik Narodne stranke ((Partido Popular) desnog centra, rekao je to u Bruxellesu gdje sudjeluje na sastanku lidera Europske pučke stranke uoči sastanka na vrhu europskih državnika na kojem bi trebali postići sporazum oko najviših pozicija u Europskoj uniji.

„Weber je imao kampanju i put bez mrlje. Španjolska Narodna stranka želi nastaviti s ovim sadašnjim procesom izbora“, rekao je. „U svakom slučaju Europska pučka stranka mora predsjedati Europskom komisijom jer je pobijedila na izborima za Europski parlament“, dodao je.

Narodna stranka, baš kao i hrvatski HDZ, dio su Europske pučke stranke. Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije među ostalima i Kolinda Grabar Kitarović te hrvatski premijer Andrej Plenković.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, okupljeni na dvodnevnom summitu, raspravljaju o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati i dalje su najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu te moraju u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenima.

Najprije treba postići dogovor o imenu novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.