Španjolska, jedan od najvećih svjetskih izvoznika naranči, limuna, rajčica i maslina, ovih je dana teško pogođena sušama, što ugrožava tamošnje poljoprivrednike, a znanstvenici i dužnosnici upozoravaju da se klima na jugu Europe mijenja i postaje sve sličnija onoj na sjeveru Afrike.

Prošla je polovica proljeća a da gotovo nije padala kiša u Španjolskoj, mediteranskoj zemlji čijim se jugom prostiru plantaže maslina i agruma. U proteklih godinu dana palo je 21 posto padalina manje nego u prosjeku tijekom razdoblja od 1991. do 2020., izvijestila je tamošnja državna meteorološka agencija (AEMET).

“Nekim područjima prijeti da proizvodnja bude svedena na nulu, odnosno da ništa ne proizvedemo, dok bi u nekima moglo propasti 80 posto usjeva”, rekao je Ramon Garcia, predsjednik udruge poljoprivrednika Andaluzije, za televiziju TVE.

Toj južnoj pokrajini nedostaje vode, baš kao i u susjednim Extremaduri, Castilli-La Manchi i Murciji. Čak je i u bogatoj Kataloniji, na sjeveroistoku, zbog slabih je padalina bilo redukcija vode.

“Ovo nisu scenariji iz budućnosti, nego se već sada u nekim zonama na Mediteranu voda čuva u bačvama”, kaže Jose Damian Ruiz, profesor geografije na sveučilištu u Malagi.

U Sevilli, najvećem andaluškom gradu, u četvrtak bi temperatura mogla porasti do 30 stupnjeva Celzijevih, dok bi se idući tjedan mogla popeti i na 35 stupnjeva, što je karakteristično za lipanj, izvijestila je meteorološka služba.

U srijedu je održan krizni sastanak nekoliko španjolskih ministarstava, pokrajinskih vlasti i poljoprivrednih udruga zbog teške situacije u kojoj se nalaze proizvođači, koji traže novčanu pomoć. Vlada im je prošlog ljeta odobrila pomoć od 450 milijuna eura putem manjih poreza i direktnih novčanih subvencija.

Španjolska razmišlja i o traženju pomoći od Europske komisije, odnosno njenih EU fondova.

Lani je u Španjolskoj zabilježena najveća suša od 1961. godine a prosječna temperatura porasla je za 1,3 stupnja. Španjolci se zadnjih tjedana bore i s požarima.

“Svjestan sam da će suša biti jedna od tema političkih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama”, izjavio je španjolski premijer Pedro Sanchez u srijedu u parlamentu u Madridu.

Španjolska je sastavljena od 17 autonomnih pokrajina, a problemi sa sušom mogli bi utjecati na rezultate regionalnih izbora koji se održavaju 28. svibnja.

Nedostatak vode već pogađa preko 200 milijuna ljudi na Mediteranu 

Unija za Mediteran (UfM), međuvladina organizacija 27 država EU i 16 s pristupom Sredozemnom moru, u ožujku je, na Međunarodni dan voda, pozvala vlade, organizacije i pojedince da riješe krizu uzrokovanu nedostatkom vode, što za posljedicu ima i razna oboljenja.

Područje Mediterana suočava se s nestašicom vode pa ondje 180 milijuna ljudi ima otežani pristup vodi, a njih još 60 milijuna pogođeno je nedostatkom vode, izvijestio je UfM sa sjedištem u Barceloni.

Nestašicom vode posebno su pogođene neeuropske zemlje južnog i istočnog Mediterana.

“Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina”, rekao je Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a.

On smatra da će europske zemlje tražiti savjete kako navodnjavati svoja polja od onih koji godinama rade u takvim uvjetima, poput Egipta.

I u Hrvatskoj se vide posljedice klimatskih promjena pa se i ona suočava s istim problemom, kaže politolog Vedran Obućina, voditelj mediteranskog foruma koji će se na ovu temu održati u svibnju u Šibeniku.

“To su suše, ekstremne temperature, previše padalina u jednom ograničenom vremenskom razdoblju i podizanje razine mora, što nanosi sol na priobalna područja. Sve to utječe na poljoprivredu”, napominje Obućina.

O tim problemima raspravljat će se 19. svibnja u Šibeniku na 3. mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, a Obućina ističe kako će biti potrebni inovativni pristupi ali i učenje na iskustvima Izraela, Libanona, Španjolske, zemalja koje traže ili su pronašle rješenja za probleme koji muče i Hrvatsku.