Dva dana uoči najavljene predaje oružja baskijske separatističke organizacije ETA-e u Francuskoj, španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je u četvrtak od te zemlje podatke o arsenalu napominjući da preko njega može rasvijetliti 300 neriješenih ubojstava koja pripisuje  skupini.

U petak bi španjolski sudac Eloy Velasco trebao uputiti i službeni zahtjev a zasad je nepoznato hoće li ga Francuska ispuniti. ETA će u subotu preko posrednika, civilne skupine prozvane “obrtnici mira”, otkriti gdje je zakopala pištolje, automatske puške, eksploziv i detonatore. Otkrivanje skrovišta trebalo bi biti obavljeno pored Bayone, glavnog grada francuske Baskije, pokrajine na jugozapadu Francuske.

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova je 18. ožujka, dan nakon što su posrednici u francuskim novinama Le Monde najavili razoružanje, priopćilo kako je jedino Francuska nadležna za preuzimanje oružja ETA-e. U tom je priopćenju istaknuto kako bi “bilo kakva manipulacija mogla ugroziti akciju”.

Euskadi Ta Askatasuna (ETA), odnosno Baskija i Sloboda, položila je oružje 2011. no nije ga predala niti se raspustila. Tijekom pet desetljeća dugog nastojanja stvaranja nezavisne socijalističke države na sjeveru Španjolske i jugozapadu Francuske pripisuje joj se oko 829 ubojstava, najčešće postavljanjem bombi. Od toga je bio 486 policajaca i vojnih osoba.

Skupina nastala 1958. kao baskijska revolucionarna organizacija za nacionalno oslobođenje nalazi se na terorističkoj listi u Španjolskoj, EU i Sjedinjenim Državama.

Oko 300 slučajeva još uvijek nije riješeno jer su izvršitelji ostali nepoznati ili su slučajevi otišli u zastaru, kaže predsjednik udruge žrtava terorizma COVITE, osnovane 1998. u Baskiji. Riječ je uglavnom o događajima iz 1970-ih i 1980-ih godina kada je likvidirano najviše ljudi. Španjolska je 2010. promijenila zakon prema kojem ubojstva s obilježjem terorizma ne zastarijevaju.

Jednostrano i bezuvjetno razoružanje trebalo bi nadgledati Međunarodno povjerenstvo za provjeru, tijelo nastalo 2011. nakon što je ETA obznanila prekid oružanih aktivnosti. Proces razoružanja koji će kulminirati u subotu otvorit će raspravu o budućnosti jedne od posljednjih izvornih zapadnoeuropskih militantnih skupina.

Jedna od mogućnosti je da nastavi postojati kao politička nenaoružana skupina, druga je da se raspusti malo po malo bez da to komunicira u javnosti dok je treća opcija javno komuniciranje raspuštanja. Zasad nema potvrde o niti jednom od ova tri scenarija.

U zatvorima se nalazi 337 bivših pripadnika ETA-e ili njoj bliskih osoba, podatak je baskijske udruge Etxerat koja traži “puštanje političkih zatvorenika” i njihov povratak u Baskiju. Njih 259 nalazi se u Španjolskoj, 75 u Francuskoj dok ih je troje zatvoreno u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švicarskoj i Portugalu.

Subota u Bayoni proteći će u dvije faze, priopćili su “obrtnici mira”. Od zore će se odvijati operacija razoružanja izvan samog grada na diskretan način i uz jake mjere sigurnosti što bi trebalo jamčiti potpunu predaju arsenala zakopanog pod zemljom u spremnicima. Baskijska regionalna vlada na španjolskoj strani dodaje i pridjev “legalno” uz razoružanje označivši kako će ga kontrolirati pravosuđe.

Druga faza, u kojoj neće sudjelovati baskijska vlada niti njen konzervativni predsjednik Iñigo Urkullu, počet će u 10.30 sati ujutro u Bayoni na margini predaje oružja. Bit će organizirane konferencije i rasprave stručnjaka za rješavanje oružanih sukoba uz prisustvo članova radikalne patriotske baskijske ljevice, poznate kao “Izquierda Abertzale” koja se zalaže za stvaranje samostalne Baskije političkim putem. Za 15 sati je najavljeno “veliko pluralno okupljanje” na ulicama u sjećanje na “proživljenu patnju svih strana u sukobu”.

Narodna stranka desnog centra, na vlasti u Španjolskoj od 2011., tvrdi da ETA i baskijska ljevica time pokušavaju “prikazati terorizam kao rat dviju strana”. Članovi vlade neće otići ondje i tvrde da “nikakvih pregovora s teroristima neće biti”. U 55 kilometara udaljenom San Sebastianu, gradu na španjolskoj strani, u četvrtak je održan prosvjed udruge žrtava s kojeg su zatražili polaganje “drugog oružja” ETA-e: “političkog projekta”, “nekažnjavanja”, “moralnog varanja žrtava” i “falsificiranja povijesti”.