Na Forumu pacifičkih otoka, koji se održava na Tongi, Guterres je istaknuo zaključke izvješća koji pokazuju da je unazad 30 godina jugozapadni Pacifik najviše pogođen podizanjem razine mora, na nekim mjestima i dvostruko više od globalnog prosjeka.

“U Tongi sam da bi izdao SOS – Spasite naša mora – zbog podizanje morske razine”, rekao je Guterres.

“Povećanje razine mora pojačava učestalost i intenzitet udara oluja i obalnih poplava. Te poplave gutaju obalne zajednice, uništavaju ribolov i usjeve. Truju pitku vodu. Sve to stavlja narode pacifičkih otoka u veliku opasnost”, rekao je.

NEZAPAMĆENI TOPLINSKI VAL Ekstremna vrućina u Maroku odnijela 21 život

Podsjetio je da se voda uslijed zagrijavanja širi, što pridonosi podizanju razine mora.

Forum je na sedmodnevnom skupu 18 čelnika pacifičkih otoka najviše pažnje posvetio klimatskim promjenama i sigurnosti. Istaknuo je da su svi narodi atola ugroženi zbog podizanja razine mora, od Tonge do Australije, jednog od najvećih proizvođača ugljena, fosilnog goriva za koji Guterres kaže da se postupno mora ukinuti na globalnoj razini te da je “situacija različita u različitim zemljama”.

Izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da se temperature u vodama jugozapadnog Pacifila povećavaju po trostruko većoj stopi nego u ostatku svijeta.

“Pacifički otoci su izloženi kao nigdje drugdje. To je područje s nadmorskom visinom od samo jedan do dva metra. Polovica infrastrukture je do 500 metara od mora”, istaknuo je Guterres.

KLIMATSKA KRIZA Zbog topljenja leda dan postaje sve dulji. To će imati strašne posljedice po GPS, financije i internet

Bez smanjenja emisije stakleničkih plinova, ti otoci mogu očekivati dodatno podizanje razine mora od 15 cm do 2050. i 30 dana obalnih poplava.

Guterres je pozvao svjetske vođe da potaknu ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama te uputio poziv razvijenim zemljama da ispune svoje obveze i da do 2025. udvostruče te investicije na najmanje 40 milijardi dolara godišnje.