Ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je u utorak na predstavljanju Bijele knjige udruženja stranih ulagača, da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan.

Kaže da je međugodišnji rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. malo iznad očekivanja, ali da je to “i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme”, prvenstveno utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija.

No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje Šonje.

“To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti“, rekao je.

Kao jedno od rješenja nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene ka rastu produktivnosti i izvozu, kako bi se stvorila trajna osnova za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko bitni te kako bi se stvorila dobra baza za rast.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.