Objavljeno u Nacionalu br. 736, 2009-12-22

Austrijske vlasti formirale su specijalnu istražiteljsku jedinicu, takozvani Sonderkommando Hypo, koja je dobila u zadatak da provjeri sve Sanaderove intervencije oko kreditiranja u Hypo Alpe Adria banci, kao i veze koje su s tom bankom održavali Ivić Pašalić i Vladimir Zagorec

Tijekom ovog tjedna u Austriji će se osnovati i početi s radom specijalna istražiteljska jedinica, Sonderkommando, tzv. Soko Hypo, koja će istraživati sve poslovne transakcije banke Hypo Group Alpe Adria, a posebno veze koje su s tom bankom imali bivši premijer Ivo Sanader, Ivić Pašalić, nekoć moćni savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te general Vladimir Zagorec. Upućeni austrijski izvori otkrili su za Nacional da će ta jedinica za početak detaljno istražiti 13 slučajeva u kojima je Sanader u Austriji intervenirao u Hypo Alpe Adria banci za razne kredite.

Da je Sanader najmanje 13 puta intervenirao u toj banci, otkrili su čelnici Hypo Alpe Adria banke u izvještaju koji su o stanju u banci morali poslati Austrijskoj narodnoj banci. Zbivanja oko te banke, nakon višegodišnje agonije praćene raznim aferama, prije nekoliko dana izazvala su nevjerojatnu dramu u Austriji. Na koncu te drame odlučeno je da će se ta banka vratiti u državno vlasništvo, da će prije toga svi suvlasnici banke morati uplatiti na račun banke stotine milijuna eura, ali i da će dio gubitaka sanirati i austrijski porezni obveznici kroz državni budžet.

To je bio i glavni razlog osnutka istražiteljske jedinice Soko Hypo, koja će se sastojati od deset financijskih i gospodarstvenih stručnjaka. Ona bi napokon mogla rasvijetliti brojne sumnjive poslovne transakcije Hypo Alpe Adria banke, u koje su na razne načine bili uključeni i brojni utjecajni Hrvati, predvođeni bivšim premijerom Ivom Sanaderom, Ivićem Pašalićem i Vladimirom Zagorcem. Za pisanje o toj temi u Austriji se u medijima počela koristiti prigodna kratica K.u.K. – Kroatien und Korruption (Hrvatska i korupcija). U Austriji je dramatičan rasplet krize Hypo Alpe Adria banke stvorio posve nove okolnosti, koje bi mogle pomoći hrvatskim vlastima u potrazi za opljačkanim novcem za obranu Hrvatske. Istrage su se zbog velikih gubitaka u poslovanju te banke u Austriji vodile i prije, ali tada su okolnosti bile donekle drukčije. Upućeni financijski krugovi iz Austrije potvrdili su za Nacional da se tada u tim istragama možda donekle i kalkuliralo, kako se ne bi posredno štetilo i austrijskim interesima, te poslovanju Hypo Alpe Adria banke u Austriji, pa i u Hrvatskoj. Austrijski politički izvor potvrdio je za Nacional da su te okolnosti sada drukčije. Predviđa se da ovaj put posebni istražiteljski tim ne bi trebao nimalo kalkulirati u istrazi o nezakonitostima, posebno onih u poslovanju s Hrvatskom.

Nacional je iz upućenih pravosudnih krugova doznao da su mjerodavne austrijske institucije prošlog tjedna ponovo kontaktirale s hrvatskim državnim odvjetništvom, kako bi se pojačala suradnja koja traje još od izručenja Vladimira Zagorca zbog afere s draguljima. Još nije utanačen datum kad će se predstavnici Soko Hypoa sastati s predstavnicima hrvatskog državnog odvjetništva, ali to će se dogoditi vrlo brzo. “Dogovorili smo se da ćemo pojačati ionako dobru suradnju i zaključili da se radi o iznimno ozbiljnoj temi, u kojoj si moramo uzajamno pomagati, jer je to jedini način da se stvari dovedu do kraja. Naši kolege iz Austrije rekli su nam da oni svoje istrage neće moći okončati bez hrvatske pomoći, a i mi smo njima poručili da neka svoja otvorena pitanja ne možemo riješiti bez austrijske pomoći. Jedni bez drugih ne možemo, toga su svjesne obje strane i sad se može govoriti o početku nove faze suradnje koja će sigurno dovesti do dobrih rezultata”, izjavio je za Nacional upućeni pravosudni izvor iz Hrvatske.

U Soko Hypou radit će i neki članovi policijskog tima koji se u Austriji bavio istragom o poslovanju Vladimira Zagorca nakon što je upao u pravne probleme u Hrvatskoj. Jedan austrijski istražitelj koji će sudjelovati u radu te jedinice izjavio je za Nacional da će Soko Hypo povezati saznanja o Zagorcu s novim okolnostima koje se sada istražuju oko Hypo Alpe Adria banke. Upućeni austrijski financijski izvori otkrili su za Nacional da je vodstvo Hypo Alpe Adria banke na temelju zahtjeva Austrijske narodne banke već poslalo poseban izvještaj o stanju u toj banci nakon posljednjih previranja. U tom izvještaju poseban se dio odnosi na sumnjive poslove s Hrvatskom, osobito na cross border (prekogranične) financijske transakcije, u kojima su se izravno iz Austrije financirali projekti u Hrvatskoj. Te su financijske transakcije zapravo išle iz sjedišta banke u Klagenfurtu izravno u Hrvatsku, mimo poslovnica te banke u Hrvatskoj. To se radilo djelomice zato što je tako zbog regulative Hrvatske narodne banke bilo jeftinije, ali ponajprije stoga što su ti aranžmani jamčili da nitko iz ovlaštenih državnih institucija neće moći imati uvid u strukturu tih transakcija, u koje su bili uključeni uglavnom privilegirani pojedinci.

Sanader i Stoiber: Bivši premijer Bavarske javno se hvali da je utjecao na prodaju Hypoa

U tom se izvješću posebno analizira utjecaj koji su na poslovanje banke imali Sanader, Pašalić i Zagorec. Njih su trojica u vrijeme ulaska te banke na hrvatsko bankarsko tržište 90-ih bili utjecajni dužnosnici HDZ-ove vlasti, poslije su se politički razišli, ali su svaki na svoj način, privatnim kontaktima s visokim dužnosnicima te banke, sve donedavno nastavili utjecati na njeno poslovanje, te zapravo bili neformalni saveznici zainteresirani za njeno širenje u Hrvatskoj. U tajnom špijunskom izvješću o poslovanju te banke, za koje se tvrdi da je napravljeno za potrebe Bayerische Landesbanke uoči njenog ulaska u vlasništvo Hypo Alpe Adria banke, o kojem je Nacional ljetos već opširno pisao, ovako je opisano kako je donesena odluka o ulasku Hypo Alpe Adria banke na hrvatsko tržište: “Sredinom 90-ih Franjo Tuđman odobrio je projekt Ivića Pašalića baziran na Tuđmanovoj ideji o 200 obitelji koje bi vladale hrvatskom imovinom, te je Pašalić ušao u detaljnije pregovore s Jörgom Haiderom i Hypo Alpe Adria bankom uz posredovanje Waltera Wolfa, Ivana Jakovčića i Ive Sanadera. Dogovorena je kao pokriće za Tuđman-Pašalićev projekt suradnja Istarske županije i Koruške, te ulazak Hypo Alpe Adria banke u Istru. Nakon toga je banka masovno počela jeftino kupovati nekretnine i poljoprivredna zemljišta u Istri… Politički vrh Hrvatske izabrao je tu banku jer je preko nje vrtio više od milijarde dolara isisanog hrvatskog novca koji je uz pomoć parainvesticijskih fondova koji su osmišljeni u Hypo Alpe Adria banci ubacivan kontinuirano u Hrvatsku i neke druge zemlje u regiji. Sve je to rađeno po dogovoru između Ivića Pašalića i Güntera Striedingera i Wolfganga Kulterera.”

Sve navedeno pokazuje kako su Sanader, Pašalić i Jakovčić tada surađivali na istom projektu. U izvješću koje je Hypo Alpe Adria banka poslala Austrijskoj narodnoj banci navedeno je da je Sanader znatno utjecao na razne projekte koje je banka financirala. Zasad među dokumentima banke nije pronađen ni jedan izravan trag koji bi upućivao da bi Sanader od tog utjecaja imao ikakve osobne koristi izravno od Hypo Alpe Adria banke, ali to ne znači da to nije istina. Sanader je tu korist mogao ostvariti na nekim drugim razinama, od ljudi ili tvrtki koje su zbog njegove intervencije u Hypo Alpe Adria banci dobro zaradile. U istom izvješću konstatirano je da je Sanader najviše utjecao na to da se odobravaju krediti na području Istre. Taj njegov angažman posredno objašnjava dobre odnose koje je Sanader uvijek imao s Ivanom Jakovčićem, čelnikom IDS-a, iako su oni u javnosti ostavljali dojam da su suprotstavljeni političari. U tom kontekstu istražuje se već spomenutih 13 Sanaderovih intervencija za razne kredite koje je odobravala Hypo Alpe Adria banka.

U špijunskom izvješću o poslovanju Hypo Alpe Adria banke iz 2007. koje Nacional posjeduje navodi se da je Milan Naperotić bio ključna veza za sve projekte koje je banka financirala u Istri uz dogovor između Sanadera i Jakovčića: “Milan Naperotić je višegodišnji savjetnik banke u Klagenfurtu koji je provjeravao, pregovarao i zatim sugerirao centrali da li da odobri kreditiranje bilo kojeg značajnijeg projekta banke u Istri. Njegov jak položaj u banci bazirao se na vrlo jakoj poslovnoj, a posebno privatnoj vezi s Günterom Striedingerom. Preko banke i njenog novca Naperotić je ostvario i vrlo jake političke veze u HDZ-u, SDP-u, a posebno u IDS-u. U Istri je Naperotić okupio ekipu sebi vrlo odanih osoba, koje su imale informacije i mogle utjecati na promjene u generalnim urbanističkim planovima u Istri, pa dijelom i u Zagrebu… Naperotić je s Jakovčićem kod Sanadera gurao projekt Brijuni rivijera, koji predviđa izgradnju objekata turističkog sadržaja na zemljištu koje je na mutan način preimenovano u građevinsko, a kupila ga je prethodno Hypo Alpe Adria banka. Naperotić je u dobrom raspoloženju komentirao da je banka zaslužna za zbliženje Jakovčića i Sanadera.”

U istom izvješću na nekoliko stranica vrlo se opširno opisuju svi projekti u kojima je Naperotić sudjelovao, a koji se povezuju s tom bankom. Evo kratkih izvadaka o Naperotićevu angažmanu: “Naperotić je sredio da se odobri kredit za stan zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića pod izrazito povoljnim uvjetima, jer se preko Bandića sređuju poslovi u Zagrebu. Naperotiću je Pašalić dao informaciju da je Ivo Sanader sredinom 90-ih uzeo 800 tisuća maraka provizije od Miroslava Kutle zato što mu je pomogao da od Hypo Alpe Adria banke dobije kredit od 4 milijuna maraka. Također je preko posrednika Naperotić sređivao da nakon provedenog nadzora u Hypo Alpe Adria banci, koji su izvršili Hanfa i Hrvatska narodna banka, Ivo Sanader sugerira Mladenu Bajiću da se izvješće dotjera i očisti zbog eventualnih napada u izbornoj godini, ili na banku ili na Sanadera.” Ivo Sanader, bivši hrvatski premijer i počasni predsjednik HDZ-a, godinama je imao velik utjecaj na onaj dio poslovanja Hypo Alpe Adria banke koji je imao veze s Hrvatskom i iznimno prisne veze s bivšim austrijskim menadžmentom te banke.

KLJUČNE PERSONE Pokojni vođa Koruške Jörg Haider i bivši šef Hypoa Wolfgang Kulterer

Austrijski izvor blizak Hypo Alpe Adria banci potvrdio je za Nacional da je Sanader potkraj 90-ih bio jedan od najzaslužnijih ljudi za to što je ta banka imala iznimno velik broj kreditnih plasmana koji su u Hrvatskoj bili pokriveni državnim jamstvima. Isti izvor tvrdi da je Sanaderov angažman u to vrijeme bio koristan i za banku i za Hrvatsku, ali da se to poslije mijenjalo, te da je on taj svoj prvotni angažman poslije koristio kao pokriće za vlastiti utjecaj na poslovanje te banke, a posebice i na neke transakcije, od čega je poslije ili HDZ, ili on osobno mogao imati neke posredne ili čak i izravne osobne koristi. Isti austrijski izvor tvrdi da je Sanader svoj utjecaj na poslovanje te banke najviše ostvarivao preko Wolfganga Kulterera, njenog bivšeg čelnika, s kojim ga navodno veže blisko prijateljstvo još iz studentskih dana. Kulterer se godinama znao među menadžerima te banke u Hrvatskoj hvaliti svojim prisnim vezama sa Sanaderom, a naročito je to činio u vrijeme dok je Sanader bio premijer, izjavio je za Nacional isti austrijski izvor.

Kulterer je do 2006. bio na čelu te banke u Austriji, a potom mu se sudilo zbog krivotvorenja njenih poslovnih knjiga. Na tom suđenju on je izjavio da je banci vrata poslovanja u Hrvatskoj otvorio upravo Ivo Sanader. “Sanader se zbog te svoje uloge 90-ih smatrao pozvanim da ima utjecaj na poslovanje banke. Znao je čak nazivati i za neke sebi bliske ljude, poput svog bivšeg tjelohranitelja Stipe Čačije. Tražio je da banka nastavi kreditirati neke njegove privatne projekte, a kada tim zahtjevima nije udovoljeno, jako bi se razbjesnio. Smatrao je normalnim da njegove sugestije treba uvažavati. Kulterer je s njim bio blizak, taj je njihov odnos znao dobro iskoristiti, možda i za vlastitu korist, ali banka je neke odluke ipak donosila sama. Sanader se jako uvrijedio kad je u upravu banke u Hrvatskoj dospio Krešimir Starčević, jer ga nije smatrao čovjekom bliskim HDZ-u. No banka je njegovala dobre odnose i s još nekim političkim opcijama, jer je i to bilo dobro za posao. Tako se i moglo dogoditi da banka preko Austrije financira ne samo HDZ, nego i IDS, a dijelom i dio SDP-a blizak Slavku Liniću”, izjavio je Nacionalov izvor blizak Hypo Alpe Adria banci.

Špijunsko izvješće ovako opisuje kako su se stranke financirale: “Suvlasnik savudrijskog poduzeća Rezidencija Skipper bio je Miro Oblak, austrijski poduzetnik koji je za izbornu kampanju 2003. donirao HDZ-u 2 milijuna kuna. Oblak je poslovno povezan s Vladimirom Zagorcem te su svojedobno preko Oblakove tvrtke organizirali krijumčarenje oružja koje je u financijskim transakcijama pratila Hypo Alpe Adria banka. Oblak je u donaciji HDZ-u 2003. poslužio samo kao tranzitni punkt kako bi se prikrilo da je donaciju za HDZ dala Hypo Alpe Adria banka.” Ako je Sanader izravno sudjelovao u bilo kakvim sumnjivim aranžmanima s Hypo Alpe Adria bankom, to bi se u novonastalim okolnostima moglo vrlo brzo otkriti i servirati javnosti. Nacionalov politički izvor iz Austrije rekao je o Sanaderu: “Poznata je poslovica da se čovjek lakše spotakne na mali kamen, nego na planinu. Ako je Sanader imao bilo kakve izravne sumnjive aranžmane s tom bankom, to će se sada otkriti, jer će istražitelji Soko Hypoa godinama istraživati i najmanje pojedinosti koje bi mogle biti sporne.”

Sanadera je u u kontekstu mogućih nezakonitosti prošlog tjedna već počela spominjati većina austrijskih medija. On je to uvrijeđeno demantirao, najavljujući tužbe protiv novinara, koji prema njegovim tvrdnjama takvim insinuiranjem grubo uznemiruju njegovu obitelj. Sanaderovo se ime počelo spominjati u vezi s nezakonitostima zato što su i austrijske novine počele pisati o njegovu velikom utjecaju na poslovanje te banke, ali i o navodnom uzimanju provizije od 800.000 maraka za kredit od 4 milijuna maraka koji je on svojedobno u toj banci sredio Miroslavu Kutli. U austrijskim političkim krugovima nakon tih nedavnih događaja počelo se komentirati da je Sanader morao otići zato što je bio suočen s ultimatumom moćnih međunarodnih političara. Jedan austrijski politički izvor izjavio je za Nacional da se za moguće Sanaderove tajne bankovne račune zanima najmanje pet zemalja – Hrvatska, Austrija, Švicarska, Njemačka i SAD. Sve će to stvoriti nove probleme Sanaderu, ali za razliku od situacije u Hrvatskoj, on na razvoj situacije u Austriji teško može utjecati. Osim o Sanaderu, austrijske su novine vrlo opširno pisale i o vezama Vladimira Zagorca i Ivića Pašalića s tom bankom. Veze Zagorca i Hypo Alpe Adria banke zbunile su i iskusne austrijske bankare, ali i istražitelje.

U izvješću koje je Hypo Alpe Adria banka poslala Austrijskoj narodnoj banci konstatirano je da je neka Zagorčeva imovina pod hipotekom banke, te da Zagorec u toj banci ima i neke novčane depozite. Međutim, konstatirano je i to da je sve to višestruko manje od iznosa kredita koje je Zagorec od te banke dobio. Sada se u Austriji kao glavno pitanje počinje nametati tko je za Zagorca doista garantirao i gdje se nalaze, ako uopće postoje, depoziti za ukupno 260 milijuna eura, koliko je prema tvrdnjama državnog odvjetništva Zagorec dobio od te banke. Nacionalu su izvori iz Austrije otkrili ime austrijskog poduzetnika koji je zbog svojih dosad nepoznatih veza sa Zagorcem u Austriji već pobudio interes tamošnjih istražitelja, ali uz molbu da se njegovo ime zbog interesa novih istraga zasad ne otkriva javnosti. Prema tvrdnjama istih izvora, austrijski istražitelji žele razgovarati i sa Zagorčevom suprugom Klerisom, ali je ona to odbila. Uz sve probleme s kojima se već suočio, Zagorec bi uskoro mogao imati i nove. Neki projekti koje mu banka financirala uskoro dospijevaju na naplatu, jer se radilo o višemilijunskim kreditima koje se Zagorčeve tvrtke obvezale vratiti jednokratno, nakon nekoliko godina.

Kako svi ti projekti stagniraju zbog njegovih pravnih problema, moguće je da će mu banka preuzeti projekte. U istom izvješću Austrijskoj narodnoj banci spomenuti su i aranžmani koje je dobio Ivić odnosno tvrtke koje su s njim Konstatirano je da su ti krediti bili su odobreni Zagorcu, te da se radilo o projektima koji su bili i manje rizični. Priča o korupciji u Hrvatskoj u vezi s Hypo Alpe Adria bankom nastavit će se u Austriji i sljedećih dana. Gubici te banke koju će djelomice morati sanirati i austrijski porezni obveznici izazvali su i neke političke drame u Austriji. Austrijska vlada mora objasniti građanima zašto mora sanirati tu banku i tko je za to kriv. Zato je i pokrenuta istraga, a u medijima se već nagovještava da bi jednim od glavnih krivaca mogao biti proglašen Ivo Sanader, koji više ne uživa političku zaštitu istaknutih austrijskih političara, a izgubio je i najveći dio svoje političke moći u Hrvatskoj. U Austriji se dio bivše Haiderove stranke odcijepio i priključio desnoj Slobodarskoj stranci Heinza Christiana Strachea, a svađe među političarima otišle su toliko daleko da su neki počeli zagovarati da Austrija zbog gubitaka koji se povezuju s Hypo Alpe Adria bankom pokrajinu Korušku pokloni Sloveniji. Zanimljivo je da se nitko dosad nije ozbiljno bavio time kako je moguće da je Bayerische Landesbank gotovo tri godine bila većinski suvlasnik Hypo Alpe Adria banke, a da nije ni naslutila ogromne probleme.

Ta se priča također počela otvarati, ali prvo što se počelo komentirati u uglednim njemačkim novinama opet je pitanje tko je nagovorio tu banku da uđe u tu investiciju, s čime su također počeli povezivati Sanadera. Bivši bavarski premijer Edmund Stoiber našao se na udaru kritika zato što je lobirao za Bayerische Landesbank uoči kupnje Hypo Alpe Adria banke, a guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski dao je nekim novinama opširan intervju u kojem je izjavio da se Sanader neformalno upletao u toj situaciji. Rohatinski je izjavio da su Sanader, ali i aktualni ministar financija Ivan Šuker, pritiskali da on dopusti ponovni ulazak Bayerische Landesbank u Hrvatsku, nakon što se ta njemačka banka u nekim ranijim situacijama ponijela nekorektno. Prema tvrdnjama Željka Rohatinskog, i Sanader i Šuker tvrdili su da je to jako važno za Hrvatsku. U svjetlu novonastale situacije možda će se sada početi provjeravati i je li to bilo važno i za neke njihove privatne interese. Za njih je posebno neugodno to što se ta pitanja sada prvenstveno počinju otvarati u inozemstvu. Zato je lako moguće da će se mutni poslovi u Hrvatskoj i dalje nastaviti koristiti kao glavno pogonsko gorivo za razna politička prepucavanja u zemljama regije, a sva ta prepucavanja zasad imaju jednu zajedničku poveznicu – u svim se intrigama kao protagonist spominje Ivo Sanader.