Okupljanjem povijesnih postrojbi iz Vida, Knina, Klisa i Pakoštana na Gospinom otoku u Solinu u subotu je započela manifestacija “Krunom hrvatskih vladara”, kojom se obilježava 1040. obljetnica smrti kraljice Jelene i 940. obljetnica krunidbe kralja Zvonimira u kojoj su sudjelovali i brojni Solinjani i gosti.

Hrvatske povijesne postrojbe su se okupile na Gospinu otoku u Solinu na mjestu gdje se nalaze ostatci crkve Blažene Djevice Marije i crkve Sv. Stjepana koje je u X. stoljeću dala podići kraljica Jelena. Nakon postrojavanja i fotografiranja sa Solinjanima počeo je mimohod okupljenih postrojba gradom Solinom od Gospina otoka uz rijeku Jadro do Krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija, poznatije kao Šuplja crkva u Solinu.

Tamo je povijesna kninska postrojba “Vitezovi kralja Zvonimira” uprizorila krunidbu kralja Zvonimira kojeg je u toj istoj crkvi 8. listopada 1076. okrunio papin izaslanik opat Gebizon. U uprizorenju su sudjelovale i povijesne postrojbe iz razdoblja hrvatskog srednjovjekovlja “Domagojevi strijelci” iz Vida, “Vitezovi kralja Zvonimira” iz Knina, “Vitezovi Vranski” iz Pakoštana, te Kliški uskoci.

Kralja Zvonimira je utjelovio splitski student povijesti, hrvatskog jezika i književnosti Antonio Plazonja koji je novinarima rekao da je dobro revitalizirati hrvatsko srednjovjekovlje i približiti ga širem puku. “Osjećam se kao kralj i mogu vam reći da je to dobar osjećaj makar na jedan dan”, naglasio je.

Nakon uprizorenja krunidbe povijesne postrojbe i ostali sudionici manifestacije uputili su se prema Klisu i kliškoj tvrđavi, drevnom sjedištu starohrvatskih vladara iz dinastije Trpimirovića, gdje nakon okrjepe sudjeluju u edukativno-rekreativnom programu.

Sudionici manifestacije na Klisu sve do večernjih sati mogu uživati u srednjovjekovnoj kuhinji i zanatima, školi mačevanja i streličarstva, školi glagoljice, klesarstva i heraldike. Na Kliškoj tvrđavi će biti i statisti “Igara prijestolja” koji će govoriti o svojim iskustvima sa snimanja te serije. Program se održava na tri lokacije, dvije solinske u Šupljoj crkvi Sv. Petra i Mojsija i na Gospinom otoku, te na kliškoj tvrđavi.

Predsjednica Udruge studenata povijesti “Toma Arhiđakon” Anamarija Bašić je istaknula kako su obljetnica smrti kraljice Jelene i krunidba kralja Zvonimira važni događaji za hrvatsku srednjovjekovnu povijest zato što je nakon otkrića sarkofaga kraljice Jelene uspostavljena točna genaeologija hrvatskih vladara Trpimirovića.

“Hrvatski kralj Zvonimir jedan je od posljednjih Trpimirovića koji je bio na hrvatskom prijestolju. Nakon toga je uslijedilo kratko doba anarhije i Hrvatska ulazi u savez s Ugarskom”, kazala je Bašić. Naglasila je kako je nakana organizatora tom manifestacijom popularizirati srednjovjekovnu hrvatsku povijest. Najavila je da će svake godine poboljšavati svoj program kako bi s vremenom to preraslo u festival.

Organizator manifestacije je povijesna postrojba “Kliški uskoci” i Udruga studenata povijesti “Toma Arhiđakon” u suradnji s povijesnim postrojbama “Vitezovi kralja Zvonimira” iz Knina, “Vitezovi Vranski” iz Pakoštana, “Domagojevi strijelci” iz Vida i “Tomislavova straža” iz Splita. Događaj je organiziran uz potporu Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Općine Klis i Turističke zajednice grada Solina.

Prvo obilježavanja ovih dviju obljetnica značajnih za hrvatsku povijest održano je 8. listopada 2014. u Solinu i Klisu.

Starohrvatska Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija

Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, poznatija kao Šuplja crkva, je starohrvatska crkva izgrađena pored tzv. Crkve na Gradini (6. st., bizantski stil) u Solinu, istočno od antičke Salone. Ona je spoj starohrvatske arhitekture i novih građevinskih oblika koje šire benediktinci od sredine 11. st. U ovoj crkvi je legat pape Grgura VII. okrunio hrvatskog kralja Zvonimira 1076. godine. Na Camucijevu zemljovidu iz 1571. god. u zadarskom arhivu ova crkva ima zvonik i još je čitava. U vrijeme rata između Venecije i Turaka dolazi do rušenja dijelova crkve, krovišta. Zato ju je narod u 17. stoljeću i prozvao “Šuplja crkva”. Dok je u 11. stoljeću sigurno bila iznad razine rijeke, kako u blizini potok sv. Ilije (koji dolazi od Rižnica i nanosi mulj) utječe u rijeku Jadro, teren je naplavljen i danas je pločnik crkve ispod razine Jadra. To je odličan i vrlo zoran primjer kako mala solinska rijeka mijenja konfiguraciju solinskog spomeničkog pejzaža.

Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posvećen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posvećen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posvećen. Crkva je danas u ruševnom stanju i djelomično potopljena zbog skretanje toka rijeke Jadro.

Na mjestu Šuplje crkve su stari kršćani sagradili ranokršćansku crkvu i groblje. Hrvati su na temeljima ranokršćanske podigli novu crkvu, dotada najveću starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada u red predromaničkih crkava 11. stoljeća. Starija crkva je još znatno vidljiva, te se njeni zidovi i danas vide pod ogradom koja odvaja arheološko nalazište od neposredno položene ceste što vodi u Majdan.