Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo gostovala u Newsroomu N1 televizije u kojem je govorila o nestašici lijekova u Hrvatskoj.

Podsjetimo, proteklih mjeseci govorilo se o nestašici nekih lijekova, poput antibiotika koji se najčešće propisuju, poput klavocina, što je, naravno, problem u sezoni gripe, zbog bakterijskih komplikacija te nedostatku pedijatrijske formulacije antibiotika.

Soldo kaže kako je točno da imamo nestašica, ali je također točno i to što tvrde iz HALMED-a, da nemamo kritičnih nestašica lijekova.

“Kritična nestašica znači kad za jednu bolest nemamo ni jedan lijek. Mi nemamo ni jednu takvu situaciju u Hrvatskoj. Zapravo trebamo biti zadovoljni. Ali nestašica ima puno više nego što smo ih imali prethodnih godina. To je sad velika medijska tema, no nestašica uvijek ima”, kaže Soldo.

“Hrvatska sad ima sreću da je mala zemlja”, kaže Soldo i dodaje da što se tiče snabdijevanja lijekovima da imamo jednu od boljih situacija u odnosu na druge zemlje članice EU-a. “Čak Francuska, Njemačka i neke druge, velike i bogate zemlje, za koje mi očekujemo da neće imati probleme, imaju velike probleme u nestašicama lijekova. Čak su najavljivali organiziranje tzv. buvljake za lijekove, kako bi građani mogli mijenjati za lijekove koji im nedostaju na tržištu. Mi smo daleko od takve situacije, ali je istina da neki pacijenti ne mogu dobiti lijek kojeg su navikli uzimati”, rekla je Soldo.

Soldo je spomenula i da je za lijek koji se uzima pri liječenju leukemije, a kod kojeg je došlo do nestašice, pronađena zamjena od druge farmaceutske kuće.

“Lijek je istog sastava, iste jačine i isto je na listi lijekova i za te pacijente imamo rješenje”, kaže Soldo i ističe da je važno da pacijenti znaju da neće u svakoj ljekarni pronaći uvijek naći njihov lijek.

“Na listi se nalazi više od 4000 lijekova i nijedna ljekarna ni financijski ni logistički ne može osigurati da svaki lijek bude u ljekarni. Ono što je najvažnije je da mi imamo mehanizme da pacijentima u najkraćem roku osiguramo njihovu terapiju”, kaže Soldo.

Na pitanje kako je moguće da netko dobije liječničku uputu da bolesnom djetetu da lijek za odrasle osobe samo u manjoj dozi Soldo kaže kako to sigurno ne može biti liječnička uputa.

“Postoje mehanizmi da se lijek za odrasle prilagodi za dozu za pacijente pedijatrijske populacije, a to rade ljekarnici po postojećim protokolima. Mi to radimo godinama za neke bolesti. I svaki roditelj koji dobije takve upute mora se ponovno javiti liječniku jer lijek, iako izgleda maleno, nije bezopasan i mora se oprezno s njim postupati”, kaže Soldo.

“Farmaceutska industrija je skupa”

Ono što mogu reći da je Hrvatska mala zemlja i ne može promijeniti globalni problem koji se dodatno pogoršao tijekom pandemije, a nastao je godinama prije kad je zbog pojeftinjenja proizvodnje, proizvodnja inicijalnih supstanci od kojih se proizvode lijekovi prebacila u Kinu i Indiju te da na opskrbu tim supstancama djeluju globalni problemi.

“Zato sad postoji inicijativa da se na europsko tlo vrati proizvodnja, ali to jednostavno nije brzi proces”, kaže Soldo koja kaže da je farmaceutska industrija jako skupa i da traži visokoobrazovane radnike te da će Europi trebati jako puno vremena da postane neovisna o drugim kontinentima.

Ponovila je da upute pedijatra koje dobiju roditelji djece da bolesnom djetetu daju određenu količinu lijeka mogu biti potencijalno opasne.

“Osim ako u uputama o lijeku ne piše da se može lomiti i da su upute u lijeku napisane kako se uzima polovica ili četvrtina tablete za određenu dobnu skupinu ili kilažu, ja bi apelirala na sve roditelje da se vrate pedijatru ili liječniku da dobiju adekvatan lijek. Postoji sustav koji svim liječnicima omogućuje da izrade pojedine praške ili suspenzije u podlogama da imamo točnu dozu, sigurno doziranje i sigurnu primjenu”, kaže Soldo.

Rekla je kako je do nestašica lijekova koji se mogu preuzeti bez recepta uvijek dolazilo zbog problema u proizvodnji.

“To se događa periodički. Ne bih rekla često, ali se događa. Ali, mi imao razvijeno tržište OTC pripravaka tako da u svakom trenutku je bilo nešto od adekvatne terapije. Važno je da građani znaju i ovo da nije svaki zamjenski lijek i generički lijek. Nama je originalni lijek onaj kojeg je liječnik prvi put propisao. To uopće ne mora biti lijek koji je prvi stavljen na tržište. Iako je zamjenski ne postoji razlog zbog kojeg bi on bio lošije kvalitete. On je iste doze, provjeren na standardan način kao i svi drugi lijekovi tako da nema potreba za strah”, kaže Soldo.

“Veliki broj lijekova proizvodi jako mali broj tvornica”

Komentirala je i nestašicu klavocina na tržištu. “Problem je bio u proizvodnju, jer tu supstancu proizvodi jako malo tvornica u svijetu i čim jedna ima problem, puno proizvođača u puno zemalja, posljedično ne može isporučiti lijek na tržište. To je problem globalizacije i centralizacije proizvodnje koja je veliki broj lijekova proizvodi jako mali broj tvornica u tek nekoliko zemalja svijeta i onda smo svi u riziku”, kaže Soldo.

Komentirala je nestašicu penicilinskih antibiotika. “Oni su najčešće propisivani za respiratorne infekcije, a ove godine smo imali veliku koincidenciju u pedijatrijskoj populaciji, a nije bilo lijeka”, kaže Soldo i dodaje da za ljude kojima se dogodi nestašica to nije banalan problem.

Smatra kako bi Hrvatska trebala napraviti sustav kako bi pacijenti mogli na najlakši način mogli doći do zamjenske terapije. “Prva stvar koju se treba napraviti je da HALMED napravi listu zamjenjivih lijekova kako bi liječnik i ljekarnik mogli autoritativno odlučiti je li sigurno zamijeniti terapiju ako je nema”, rekla je Soldo. . Kaže i da HALMED ima zakonsku obvezu napraviti i objaviti tu listu”, kaže Soldo.

Rekla je da postoji jedan manji dio lijekova koji imaju usku terapijsku širinu i koje ni obiteljski liječnici bez savjetovanja sa specijalistom ne mogu zamijeniti. Dodaje da liječnici obiteljske medicine i specijalisti imaju digitaliziranu komunikaciju i pacijent ne mora odlaziti kod specijalista po zamjenski lijek i ističe da bi se slična komunikacija morala uspostaviti i između ljekarnika i liječnika da pacijent troši što manje vremena.

Dugovi veledrogerijama

Komentirala je i dugove prema veledrogerijama koje je opisala kao stabilno loše. Kaže da su dugovi veliki. Da se ljekarnama duguje više od 110 dana te da dugovi nekih bolnica prema veledrogerijama nisu plaćeni već 500-600 dana što predstavlja veliki problem. “Za nestašice lijekova, taj dio nema neki veliki utjecaj. Ali i te niske cijene lijekova kako naši proizvođači najavljuju u posljednje vrijeme su problem jer smanjuju motivaciju proizvodnim pogonima da rade neke lijekove, što bi nas u dugoročno vrijeme mogao dovesti do problema”, kaže Soldo i dodaje da su neke države dozvolile ljekarnama da izdaju i skuplje lijekove od onih koje je država propisala samo da bi se smanjio put kojeg pacijent mora preći da bi dobio lijek.

“Sustav je postavljen tako da bolnice generiraju dugovanja. One ne primaju dovoljno novca da bi funkcionirale da bi ispoštovale sve potrebe pacijenata i svojih zaposlenika”, kaže Soldo i upozorava da što god radili vi ne možete smanjiti ta dugovanja. Također smatra da su zdravstvene usluge u Hrvatskoj podcijenjene “To je apsolutno ispod svake razine”, kaže Soldo i dodaje da ono što bolnice ne mogu zaraditi jer ono što oni rade nema realnu cijenu na tržištu. Kaže da je i slična stvar s ljekarnama koje sad dobivaju smiješnu svotu za rad s pacijentima. “Osnovni problem je taj što smo izgubili fokus na usluge i rad zdravstvenih radnika”, kaže Soldo.

Dodaje da dosta liječnika i farmaceuta odlazi vani jer njihov rad nije dovoljno valoriziran i plaćen.