Ivica Babojelić i Krunoslav Šiktar prvi su poljoprivrednici koji su iskoristili novu mjeru Zagrebačke županije, poticanje ugradnje fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene
„Solarna elektrana, koju smo na krov naše gospodarske zgrade postavili uz financijsku pomoć Zagrebačke županije, već je u funkciji i čekamo prve račune za električnu energiju kako bismo vidjeli njihov učinak. No ne sumnjam da će računi biti osjetno manji i da će se naša investicija isplatiti“, potvrdio je za Business&Banking mladi samoborski poljoprivrednik Ivica Babojelić, čiji je OPG među prvima iskoristio priliku da kroz projekt Zagrebačke županije ostvari uštede u poslovanju kroz smanjenje troška za energiju. Naime, Zagrebačka je županija ove godine osigurala 3,8 milijuna kuna za bespovratne potpore u poljoprivredi, a dodatnih 800 milijuna kuna izdvojeno je za novu mjeru financijskog poticaja za ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene. Cilj je ove mjere u doba energetske nesigurnosti pomoći poljoprivrednicima, ranjivoj gospodarskoj skupini.
„Globalna događanja već se sada negativno odražavaju na naše poljoprivrednike koji itekako osjećaju posljedice inflacije i poskupljenja energenata. Upravo ovom mjerom želimo im pomoći da se okrenu održivim izvorima energije i postanu energetski što neovisniji kako bi smanjili troškove svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ali i pridonijeli očuvanju okoliša“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović. Stoga je u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) izrađena Analiza stanja potrebe i potrošnje energije u poljoprivredi Zagrebačke županije i proveden upitnik među poljoprivrednicima kako bi se što realnije procijenilo koliko njih pokazuje interes za korištenje ovog oblika financijske pomoći. Analiza je pokazala da je interes za sufinanciranje postavljanja solarnih elektrana na zgrade poljoprivredne namjene među ukupno 14.248 poljoprivrednih gospodarstava, koliko ih je registrirano u županiji, doista velik.
Babojelić nam je kazao kako je od Zagrebačke županije dobio iznos od 70.000 kuna, što je pokrilo oko 70 posto ukupne investicije u solarne panele i dodatnu opremu.
“Solarna elektrana je na dobroj poziciji i očekujemo dostatnu proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. A budući da imam plantažu sibirske borovnice, energiju koristim za rad hladnjače, sušare i strojeva za preradu borovnice. Hladnjača, sušara i svi strojevi su certificirani kao ekološki prihvatljivi, pa je pogon na obnovljive izvore putem solarnih panela pridonio dodatno tom certifikatu”, objasnio je Babojelić i dodao da je značajnu pomoć dobio i od REGEA agencije koja mu je pomogla u prikupljanju dokumentacije i izradi izvedbenog projekta.
Osim Babojelića, velika očekivanja od solarne elektrane na krovu svojeg poljoprivrednog objekta ima i stočar Krunoslav Šiktar iz sela Izimje kod Jastrebarskog, koji je također od Zagrebačke županije dobio 40.000 kuna bespovratnih sredstava za montažu solarnih panela na krovu njegove staje u kojoj uzgaja oko 160 grla stoke. Energiju će, kaže, koristiti za rasvjetu i grijanje prostora za smještaj stoke.
“Kolektori su već postavljeni na krovove i trenutno čekamo da nam djelatnici HEP-a postave posebno brojilo koje će registrirati koliko je energije proizvedeno i pušteno u mrežu, a koliko je preuzeto u danima kada zbog meteoroloških uvjeta solarne elektrane neće moći proizvesti dovoljno energije. Dakle, solarni kolektori su spremni za puštanje u rad i očekujem velike uštede u poslovanju zbog činjenice da ćemo značajne količine energije proizvesti sami”, kaže nam Šiktar i dodaje da je sa 40.000 kuna bespovratnih sredstava koje mu je osigurala Zagrebačka županija pokrio 50 posto ukupne investicije.
Javni poziv Zagrebačke županije otvoren je do 15. studenoga ove godine, ili pak do utroška predviđenih proračunskih sredstava za ovu namjenu, a interesa itekako ima, pa će vrlo vjerojatno sva sredstva biti utrošena u predviđenom roku.
Naime, upiti o uvjetima dobivanja sredstava stižu od gotovo svih anketiranih poljoprivrednih gospodarstva, bilo da se bave konvencionalnom ili ekološkom proizvodnjom i bez obzira na to spadaju li u velike, srednje ili pak male potrošače energije.
Maksimalan iznos bespovratne potpore koju pojedino gospodarstvo može iskoristiti jest 70.000 kuna, a agencija REGEA korisnicima će pružiti besplatnu pomoć kroz analizu optimalne snage buduće elektrane i izradu idejnog projekta. PROMO
Komentari