Nacional je istražio kako teku pripreme za izgradnju solarne elektrane Bednja zapad koju kod Ivanca gradi ivanečka tvrtka Solida, a pojedinim vlasnicima zemlje na kojoj će se graditi elektrana nije jasno kako će im se oteti vlasništvo bez njihova odobrenja

Nacional je proteklog tjedna istražio pripreme za gradnju solarne elektrane Bednja zapad kod Ivanca koju gradi ivanečka tvrtka Solida i u sklopu tih priprema, sukladno Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade, čini ono što vlasnici zemlje na kojoj će elektrana biti sagrađena nazivaju „otimanjem zemlje vlasnicima poljoprivrednog zemljišta bez njihovog odobrenja“. Riječ je svakako o frapantnom slučaju koji razotkriva do koje je mjere zakonodavac, u sklopu onoga što HDZ-ove vlade nazivaju „politikom promicanja strateških investicija“, uzdrmao temeljni kapitalistički princip nepovredivosti privatnog vlasništva, omogućivši ne samo državi nego čak i privatnicima da se po zakonu, uz malo spretnosti, iskustva, veza i resursa, domognu tuđeg vlasništva. Kratko i jasno, naime, u Hrvatskoj privatnik može nekome trajno oduzeti nekretninu, premda se ovaj tome protivi, a da sve bude po zakonu i još od „strateškog interesa za RH“.

‘Nažalost, ne možemo ništa. Grad nije stranka u postupku’, kazao je Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Nacionalu se nedavno javilo nekoliko građana Ivanca i okolice čija je zemlja upravo u „postupku izvlaštenja“, kako se naziva zakonski proces koji omogućuje da vlasnik ostane bez svoje zemlje usprkos tome što je ne želi prodati. Jedan od tih ljudi je i Ivan Vusić iz Ivanca, koji je za Nacional iznio kratku kronologiju slučaja. „Navedena planirana akcija kako se jeftino domoći poljoprivrednog zemljišta započela je još 2018., kada je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić izjavio da ima rješenje za 500 hektara većinom zapuštene zemlje sa sjeverne strane rijeke Bednje nedaleko od Ivanca, ali nije rekao kakva će biti namjena navedenog zemljišta. Nakon toga je firma Solida iz Ivanca počela otkupljivati zemljište nudeći cijenu od dvije kune po metru četvornom, a onome tko je odbio tu sramotnu cijenu nakon godine dana su ponudili četiri kune. Kada sam saznao da na poljoprivrednom zemljištu namjeravaju graditi solarnu elektranu, rekao sam im da je moja cijena po kvadratnom metru pet eura, nakon čega me više nisu zvali“, ispričao je Vusić.

Vusić je Nacionalu kazao da je riječ o poljoprivrednom zemljištu Čret između sela Jerovec Donji i Ribić Breg. Vlasnici su većinom lokalni mještani, iako ih ima i iz udaljenijih mjesta Klenovnik, Horvatsko, Ivanec, Prigorec i drugih. Riječ je o površini od preko 500 hektara poljoprivrednog zemljišta koju se koristilo kao sjenokošu i za ispašu stoke, na kojemu se dvaput godišnje kosilo sijeno i otava za hranidbu krava i konja. U posljednjih dvadesetak godina naglo je opao broj krava, a konje su još i ranije istisnuli traktori, pa je svake godine ostajalo sve više zapuštene zemlje. Vlasnici koji još uzgajaju krave još uvijek kose dio tog zemljišta, a dio zemlje svake godine malčiraju i čiste pojedini vlasnici zemljišta, no najveći dio je zapušten, u vlasništvu staračkih domaćinstava koja više nisu sposobna obrađivati zemlju. Ti su vlasnici, prema Ivanu Vusiću, zemljište uglavnom prodali tvrtki Solida po cijeni od dvije do četiri kune po kvadratnom metru. Ostali vlasnici, koji to do sada nisu htjeli učiniti po tako niskoj cijeni, iz Upravnog odjela za opću upravu Varaždinske županije obaviješteni su da je tvrtka Solida pokrenula postupak potpunog izvlaštenja vlasnika nekretnina radi građenja solarne elektrane. „To je za nas vlasnike zemljišta bila prva vijest. Šokirala nas je spoznaja da nam mogu oduzeti zemlju bez našeg pristanka. Ima još četrdesetak vlasnika zemljišta koji ne žele prodati svoje zemljište Solidi po cijeni koju nudi, a to je 0,53 eura po metru četvornom, jer ti ljudi znaju da se s druge strane Bednje planira izgradnja brze ceste Varaždin-Krapina, te da Hrvatske ceste (HC) za četvorni metar plaćaju 4,13 eura po kvadratu, što je skoro oko osam puta više nego što nudi firma Solida. Taj cjenik HC-a bio je objavljen u Regionalnom tjedniku koji izlazi u Varaždinu, s imenom i prezimenom vlasnika čestice, adresom i površinom oduzetog zemljišta i ukupnom isplatom vlasnicima u eurima“, izjavio je Ivan Vusić za Nacional.

Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, koji je na snazi od 1. siječnja 2020. i prema kojemu Solida izvlašćuje zemlju ljudima oko Ivanca, uistinu odaje dojam propisa koji protežira interes investitora, kojega naziva „korisnikom izvlaštenja“ – bio on privatnik ili država – a vrlo slabo štiti interes vlasnika. Zakon propisuje da se „nekretnina može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu RH“ i kada se ocijeni da će se „u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način“. Drugim riječima, što je to „veća korist“ ne procjenjuje vlasnik nekretnine, nego onaj tko zamisli što bi na njoj bilo dobro izgraditi. Članak 3 Zakona jasno definira: „Izvlaštenje se može provesti u korist fizičke ili pravne osobe“, a „potpunim izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja“ te njime „prestaju prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini“. Poslovi izvlaštenja su, prema članku 12, „poslovi od interesa za RH, a postupci izvlaštenja su hitni postupci“. Naročito je zanimljiv članak 13, koji propisuje da odluku da je izgradnja u interesu RH „donosi Vlada na prijedlog korisnika izvlaštenja“, dok članak 15 dodaje da se „uz prijedlog za utvrđivanje interesa RH mora podnijeti mišljenje općinskog ili gradskog vijeća i županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove“. Drugim riječima, Grad Ivanec po tom se Zakonu morao složiti s odlukom da solarna elektrana Bednja zapad privatne tvrtke Solida bude proglašena projektom od interesa za državu. I prije nego što je nekretnina izvlaštena, korisnik izvlaštenja može tražiti „pripremne radnje“ na tuđoj nekretnini, a njezin vlasnik dužan ih je omogućiti. Žalba protiv rješenja o pripremnim radnjama, kako propisuje članak 23 Zakona, ne odgađa izvršenje. Vlasniku, dakako, pripada naknada, ali cijenu ne propisuje on, nego se, ako se ne uspije dogovoriti s investitorom, njezina vrijednost procjenjuje na osnovu „procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina“. Vještake predlaže korisnik izvlaštenja, a potom nadležno tijelo „u roku od osam dana“ poziva vlasnika da se složi s jednim od procjenitelja ili da predloži svoje. Ako to ne učini, „smatrat će se da je suglasan“ s predloženim vještakom, pa će nadležno državno tijelo „bez odgode“ angažirati procjenitelja. Kao jedan od uvjeta za izvlaštenje, izvlastitelj mora podastrijeti dokaz da se s vlasnikom prethodno pokušao dogovoriti, ali članak 31 Zakona propisuje da će se takvim dokazom smatrati i „pokušaj dostave pisane ponude vlasniku nekretnine“. Nakon što izvlastitelj podnese uredan prijedlog za izvlaštenje, nadležno tijelo je, prema članku 33, „dužno“ u roku od osam dana „nadležnom sudu dostaviti prijedlog za zabilježbu“, a poslije toga, prema članku 34, otuđenje nekretnine kao i promjena drugih odnosa na nekretnini „nema pravnog učinka prema korisniku izvlaštenja i trećim osobama“. Situaciju u kojoj se vlasnik protivi izvlaštenju Zakon definira u članku 36: „Kada je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom, nadležno tijelo, na zahtjev korisnika izvlaštenja, donijet će privremeno rješenje o izvlaštenju kojim će potvrditi da je interes RH utvrđen zakonom (…) te naložiti upis prava vlasništva korisnika u javnim knjigama.“ Za to je nužno da izvlastitelj novac od procjene položi na poseban račun, a potom je žalba dopuštena, ali ne odgađa rješenje. Pravomoćno rješenje o izvlaštenju u ovome slučaju donosi Varaždinska županija koju vodi HDZ-ov župan Anđelko Stričak, a poništenje pravomoćnog rješenja moguće je ako izvlastitelj u roku od pet godina nije započeo gradnju, ali se i „rješenje o izvlaštenju ne može poništiti nakon isteka sedam godina od pravomoćnosti“.

Kako to izgleda u praksi, Nacional se uvjerio u razgovoru s Bosiljkom Bregović iz Ivanca, kojoj prijeti oduzimanje dijela parcele njezine obitelji. „Potječem iz obitelji poljoprivrednika. Ta zemlja je moje nasljeđe. Ivanec je bilo selo. Svaka kuća je imala po kravu, mi smo imali uvijek dvije krave, svinje, kokoši, pure, kaj god na svetu hoćete. I ta zemlja je bila sjenokoša za krave. Pa to su bila dva voza sijena da se može sačuvati! Ja sam odrasla u seljačkoj obitelji“, ponosno je kazala gospođa Bregović. Zemlja koju joj Solida namjerava izvlastiti je na parceli od oko 6000 četvornih metara. „S jedne strane je kolski put kojim smo vozili sijeno, a s druge rijeka Bednja. Ozbiljna je površina: od puta do Bednje čovjeka nemrete dozvati. U rješenju piše da oni trebaju cca 1600 kvadrata. To je procijenjeno na 53 centa po kvadratu. Ali oni uzimaju cijelom širinom uz put, tako da ja ne više ne bih mogla doći do preostalih 4000 kvadrata. A to znači da ja njemu moram i ostatak dati po 53 centa, tih preostalih 4000 kvadrata! Ajde recite, pa ako to nije očiti kriminal, onda sam ja časna sestra! I još su mi procijenili da bi vrijednost trave koja na toj zemlji raste bila 45 eura!“ ispričala je Nacionalu Bosiljka Bregović.

Dodala je: „I sad, kak’ je nama rekla odvjetnica, on radi sve po zakonu. Istina, radi sve po zakonu, ali naši zakoni su, fala dragom bogu, tak složeni da ljepše nemre biti! I ja sam čitala taj zakon o izvlaštenju: stvarno vas može izvlastiti ‘ko god se sjeti ili potplati ili dobije papir da je to od državne važnosti. E sad, dobije dokument koji mu je izdao HEP, boktepita na kakav način, da je to od državne važnosti. Dakle, on ima pravo izvlaštenja. Ja sam pitala tko se upisuje kao vlasnik te zemlje. On! Solida. Pa kak’ se more jedna fizička osoba, jedan privatnik, upisati na tuđu zemlju!? Ako je to od državne važnosti, ja se slažem – evo dajem zemlju zabadava ak’ se država upiše kao vlasnik. Ali ovako, zemlja je njegova, i on s tom zemljom radi kaj hoće, on more Bandićev Manhattan dole napraviti! Infrastrukturu ima, ionak’ mu bude država sufinancirala, pa ne bu on to sam delal, pa kaj mislite? Nadam se da za dvadesetak godina možda dojde na vlast neko ‘ko bude znal upravljati i gospodariti našim blagom. Ja se duboko nadam. Jer ovi ne znaju, al’ krasti znaju do besvijesti“, kazala je ljutita gospođa Bregović. Neki od vlasnika zemlje već su dobili rješenja o izvlaštenju po cijeni od 0,53 eura po četvornom metru i Nacional je razgovarao s nekima od tih ljudi, koji su željeli ostati anonimni. Na nekim je mjestima Solida izvlastila i zemlju u vlasništvu OPG-ova i zemlju koja je u poljoprivrednoj upotrebi. Nekim drugima, pak, izvlaštena je zemlja koja je vlasništvo više generacija njihove obitelji: doživjeli su to – s dobrim razlozima, rekli bismo – kao otimanje, osobnu uvredu, te negiranje osobnog dostojanstva i sjećanja na generacije koje su s mukom obrađivale obiteljsko blago.

Na poljoprivrednom zemljištu Čret, između sela Jerovec Donji i Ribić Breg, površine preko 500 hektara, vlasnici su tvrtki Solida prodali zemlju po cijeni od dvije do četiri kune po četvornom metru Photo Sasa ZinajaNFoto

Osnovni podaci o tvrtki Solida mogu se pronaći na njezinoj internetskoj stranici www.solida.hr. To je „specijalizirana tvrtka za izgradnju solarnih elektrana“, koju je „1998. godine osnovao poduzetnik Dubravko Posavec, a tijekom 25 godina rada Solida je postala prepoznatljivo ime za proizvodnju solarne energije“. Posjeduje tridesetak solarnih elektrana u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a tim tvrtke „čini 20 stručnjaka koji obavljaju sve poslove potrebne za izgradnju solarne elektrane“. „Višegodišnje uspješno poslovanje temeljimo na našem znanju i iskustvu, a kontinuirano ulaganje u obnovljive izvore energije te izgradnja modernih i učinkovitih solarnih elektrana u fokusu su našega rada. Započnimo zajedno graditi bolju budućnost s ciljem smanjena štetnih emisija plinova te povećanja udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora“, kažu u Solidi o samima sebi. U ivanečkom kraju, međutim, mogu se čuti i drukčije priče jer Posavca ondje ne bije naročito dobar glas. Česte su glasine da je „počel tak što je navodno švercal markama na Špici u Ivancu“, a mogu se čuti i svakojaka nagađanja o njegovoj ulozi u lokalnoj štedno-kreditnoj zadruzi, kao i nejasnoće oko autentičnosti nekih potpisa. Pripovijeda se, također, da gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić „svako jutro pije kavu s vlasnikom Solide, te za nju lobira da joj se proda zemljište po niskoj cijeni“.

Batinić, dakako, opovrgava takve glasine i za Nacional kaže da Grad Ivanec nema mogućnosti utjecaja na postupke izvlaštenja. „Nažalost, ne možemo ništa. Pokrenut je postupak izvlaštenja koji provodi Županija. Grad nije stranka u postupku“, kazao je gradonačelnik Ivanca, inače član Nezavisne platforme Sjever, stranke Međimurskog župana Matije Posavca. Batinić tvrdi da je prostorni plan donesen koncem 2018., na temelju tadašnje preporuke Vlade. „To je bilo većim dijelom zapušteno poljoprivredno zemljište, većim dijelom šikara. Temeljem preporuke Vlade da se u lokalnim samoupravama osiguraju prostori za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, omogućili smo to. Postoji zapisnik. Primjedbi nije bilo. Sva javnopravna tijela su se pozitivno očitovala, niti od mještana nije bilo prigovora.“ Na primjedbu Nacionala da se građani bune sada jer ranije nisu znali što im se sprema, Batinić odgovara: „Sada ne možemo ništa. Grad Ivanec ne izdaje dozvole. Županija je izdala lokacijsku dozvolu da se moglo krenuti u proceduru izvlaštenja.“ Batinić pritom priznaje da „ima puno nelogičnosti“ u mogućnosti da država u ime privatnika oduzima nečiju zemlju. Svjestan da procijenjena naknada nije pravična, „jer uvijek će netko tražiti više“, Batinić priznaje da je Grad Ivanec prije tri-četiri godine zemlju iste kakvoće otkupljivao za gradnju industrijske zone i tada plaćao dva eura za četvorni metar – dakle, četiri puta više, pa još prije inflacije. Poziva, na kraju, vlasnike zemlje i vlasnika tvrtke Solida da se dogovore, a održao je i sastanak s vlasnicima zemlje. „Rekao sam ljudima – dogovorite se, tražite zamjensku nekretninu iste vrijednosti ili višu cijenu… Vjerujem da bi vlasnik Solide poštovao takav dogovor.“

Pravomoćno rješenje o izvlaštenju u ovome slučaju donosi Varaždinska županija, koju vodi HDZ-ov župan Anđelko Stričak Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Vlasnici zemlje, međutim, nepovjerljivi su i ljutiti. Ništa čudno: lokalni poduzetnik kojega biju svakakvi glasi im uz pomoć države uzima zemlju, a oni ne mogu ništa. Ovdje se vrijedi prisjetiti da se nacionalizacija u socijalizmu proglašavala zločinom nad vlasništvom par excellence, pa je nezavisna Hrvatska donijela i zakon o restituciji oduzetog vlasništva – ali kako onda nazvati legalnu moćnost oduzimanja zemlje u korist privatne tvrtke? „Meni u toj priči sve miriše na korupciju jer se pitam kako je privatna firma Solida počela otkupljivati zemljište još 2018., a Gradsko vijeće Ivanca je odluku o zemljištu od posebnog državnog interesa donijelo 2021.? Kako je Solida mogla pobijediti na javnom natječaju za dodjelu zemljišta za izgradnju solarne elektrane? Sumnjivo je i to da nije moguće angažirati svog vještaka za procjenu vrijednosti zemljišta, nego samo onoga koji je na popisu odabranih od strane Varaždinske županije. Moje je mišljenje da bi u cijelom tom postupku trebalo imati posla i Državno odvjetništvo RH“, izjavio je za Nacional jedan od oštećenih vlasnika zemlje u Ivancu, što znači da bi se nezadovoljni mještani za pomoć mogli obratiti i glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću.