Ministrica poljoprivrede Marija Vučković uskoro bi se mogla naći u velikim problemima zbog potpunog raspada sustava europskih fondova za poljoprivredu, što je vidljivo i iz podataka koje ekskluzivno objavljuje Nacional, koji se odnose na Mjeru 14 – Dobrobit životinja. Nacional je od izvora iz Ministarstva poljoprivrede dobio informaciju, koju je kasnije i službeno potvrdila Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, po kojoj su čak u 40 posto kontrola korisnika ove mjere utvrđene razne nepravilnosti zbog kojih je upitna i budućnost ove mjere koja je vrlo popularna među velikim poljoprivrednicima poput braće Pivac ili Zvonimira Širjana. Ako se slične brojke potvrde i nakon kontrole korisnika ove mjere za 2022. godinu, a te su kontrole u tijeku, Europska komisija mogla bi donijeti odluku kojom se Hrvatskoj naređuje stopiranje provođenja Mjere 14, što bi automatski značilo oko 35 milijuna eura manje za hrvatske poljoprivrednike. Naime, toliko je Agencija za plaćanja u poljoprivredi osigurala sredstava za ovu mjeru za 2022., a isplate bi trebale početi u svibnju ove godine.

Međutim, pitanje je kako će se na koncu završiti priča s Mjerom 14 i hoće li uopće biti novih isplata, pogotovo kada Europska komisija dobije informaciju da su kod 98 od 240 poljoprivrednika pronađene nepravilnosti u provedbi Mjere 14. Ovakav rasplet mogao bi imati vrlo neugodne posljedice po ministricu poljoprivrede Mariju Vučković jer pokazuje sve manjkavosti u provedbi natječaja za europske poljoprivredne fondove koji su ionako pod prismotrom Bruxellesa nakon što je Ured europskog javnog tužiteljstva podignuo optužnicu protiv bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i to baš zbog malverzacija s poljoprivrednim poticajima. Izvori iz Ministarstva poljoprivredne za Nacional su rekli da je europska praksa u ovim slučajevima vrlo jasna i da je Europska komisija do sada bila vrlo osjetljiva pogotovo na Mjeru 14 te je naređivala zaustavljanje isplata jer se smatra da u slučaju velikog broja nepravilnosti mjera nije dobro programirana ili nije dobro objašnjena korisnicima. Zato je lako moguće da Europska komisija u trenutku kada sazna za ove rezultate kontrole te ako se slične brojke ponove u kontroli za 2022., automatski blokira isplate za Mjeru 14.

Problemi s Mjerom 14 mogli bi biti vrlo neugodni za ministricu poljoprivrede Mariju Vučković jer pokazuju sve manjkavosti u provedbi natječaja za Europske poljoprivredne fondove, koji su ionako pod prismotrom Bruxellesa. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Osim toga, moguće je i da Europska komisija naredi i povrat svih isplata za 2021. zbog velikog broja utvrđenih nepravilnosti. Upravo takav rasplet priželjkuje i velik broj malih poljoprivrednika koji smatraju da su sredstva za 2021. nepravedno podijeljena i da je previše novca otišlo tzv. “velikim igračima”. Jedan od tih poljoprivrednika za Nacional je objasnio zašto smatra da bi takvo rješenje bilo najpravednije:

“Neki od korisnika koji se vežu uz ovu mjeru u posljednje vrijeme se spominju kao korisnici koji su povukli ogromna sredstva iz Mjere 14. Isto tako je važno i naglasiti da je ministrica sama preuzela odgovornost kada je u Strateškom planu za prijelazno razdoblje 2021.-2022. ovu mjeru povećala čak šest puta. Međutim, kako sada stvari stoje zbog svih utvrđenih nepravilnosti novci će se morati vratiti, a cijela mjera ponovno programirati. Možda je tako i najbolje jer bi se ponovnim planiranjem i programiranjem sredstva mogla ravnopravno podijeliti, a ne da gotovo trećina sredstava bude dodijeljena četvorici ili najviše petorici velikih poljoprivrednih igrača.”

Komisija je do sada bila vrlo osjetljiva na Mjeru 14 te je naređivala zaustavljanje isplata jer se smatra da u slučaju velikog broja nepravilnosti mjera nije dobro programirana ili nije dobro objašnjena

Inače, Mjera 14 se dodjeljuje korisnicima za provođenje propisanih dodatnih zahtjeva i obveza u uzgoju i držanju domaćih životinja s ciljem nadoknade izgubljenog prihoda ili povećanih troškova koji proizlaze iz propisanih obveza, odnosno Mjera M14 – Dobrobit životinja zapravo uključuje primjenu nadstandarda u dobrobiti životinja. Upravo zbog tih uvjeta ova je mjera jedna od mjera na koju je Europska komisija najosjetljivija te se ona posebno kontrolira, a jedan od izvora iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional je otkrio da je uputa Europske komisije da se ta mjera čak i ne provodi u onim državama koje za to nemaju uvjete. Baš zbog te pojačane kontrole česti su i penali državama koje ne provode pravilno ovu mjeru, pa se tako među tim državama našla čak i Austrija. Čini se kako u Hrvatskoj ove upute Europske komisije baš i nisu ozbiljno shvatili pa se mjera ipak uvela, ali sada ispada da zbog velikog broja utvrđenih nepravilnosti to i nije bila najbolja odluka.

Ova mjera se pokazala još kontroverznijom kada je Nacional početkom listopada prošle godine otkrio da je samo za 2021. u tvrtkama u sklopu Grupe Pivac isplaćeno 33,5 milijuna kuna za Mjeru 14 u sklopu Fonda za ruralni razvoj, što predstavlja rast od 27,5 milijuna kuna u odnosu na 2020. Takva odluka još je skandaloznija jer novac iz ove mjere nije završio na računima kooperanata, koji smatraju da su oni kao posjednici životinja zapravo trebali dobiti sredstva iz europskih fondova. Umjesto na njihovu računu, novac je završio na računu tri tvrtke iz Grupe Pivac, od kojih je najviše dobila međimurska tvrtka Vajda i to čak 29 milijuna kuna.

Mjera 14 dodjeljuje se korisnicima za provođenje propisanih dodatnih zahtjeva i obveza u uzgoju i držanju domaćih životinja s ciljem nadoknade izgubljenog prihoda ili povećanih troškova. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Zbog favoriziranja braće Pivac protiv ministrice Marije Vučković kooperanti tvrtke Vajda podnijeli su kaznenu prijavu i smatraju da je novac iz Mjere 14 trebao biti isplaćen njima, a ne tvrtki Vajda. Kaznenu prijavu kooperanti tvrtke Vajda, koja je od 2015. u vlasništvu Grupe Pivac, podnijeli su jer smatraju da je ministrica u suradnji s braćom Pivac počinila subvencijsku prevaru na Mjeri 14 – Dobrobit životinja u svinjogojstvu, a u prijavi se navodi da je zbog te prevare ostvarena i protupravna korist od 13 milijuna eura. U kaznenoj prijavi kooperanti navode razloge zašto ministricu Mariju Vučković sumnjiče da je u ovom slučaju prekršila 292. i 295. članak Kaznenog zakona koji se odnose na trgovanje utjecajem i nezakonito pogodovanje:

“Kazneno djelo Marija Vučković počinila je tako da spriječi obavljanje kontrola nad Mjerama za dobrobit životinja u svinjogojstvu na odgovarajući način za tvrtku Vajda d.d. Navedene kontrole prema uputama Marije Vučković nisu obavljane ili su obavljene na nedostatan način s ciljem da se spriječi utvrđivanje kršenje za Mjeru 14 za navedeno društvo.”

Nacional je početkom listopada prošle godine otkrio da je samo za 2021. tvrtkama u sklopu Grupe Pivac isplaćeno 33,5 milijuna kuna za Mjeru 14 u sklopu Fonda za ruralni razvoj, što predstavlja rast od 27,5 milijuna kuna

U nastavku kaznene prijave se i navodi da su Marija Vučković i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi Antun Vujić, kako bi prikrili činjenicu da tvrtka Vajda nema niti jednu farmu svinja u svojem vlasništvu, što znači i da ne postoje uvjeti za isplatu kompenzacijskih mjera za dobrobit životinja, u uputama za korisnike, a ne u pravilniku, dodali rečenicu da je organizator tova svinja korisnik potpore u slučaju uslužnog tova, iako prethodni tekst uputa kaže da se potpora dodjeljuje za povećane troškove posjedniku stoke. Osim toga, kooperanti tvrtke u vlasništvu braće Pivac ministricu Mariju Vučković optužuju i da je počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti i to zato što je u suradnji s ravnateljem Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Zdravkom Baraćem provela odluku kojom su kao stvarnog posjednika životinja upisivali organizatora tova, a ne stvarnog posjednika koji je odgovoran za zdravlje i dobrobit životinja. U zaključku kaznene prijave protiv Marije Vučković zaključuje se sljedeće:

“Ovim postupcima omogućena je protupravna imovinska korist društvu Vajda d.d. u iznosu od 13,2 milijuna eura, a kako je ovaj sustav ključan i u osiguravanju zdravlja životinja, rušenjem sustava sljedivosti ugrožena je i sigurnost hrane.”

Pitanje je kako će na probleme s korištenjem sredstava iz fondova EU-a reagirati premijer Plenković i hoće li to ugroziti poziciju ministrice. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Zanimljivo je da su iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi za Nacional potvrdili da su utvrdili veliki broj nepravilnosti kod korisnika Mjere 14. Iz te su agencije za Nacional napisali da Agencija za plaćanja provodi administrativne kontrole i kontrole na terenu. Iz APPRRR-a tvrde da se administrativne kontrole provode na 100% podnesenih jedinstvenih zahtjeva prije odobrenja i isplate potpora korisnicima te su objasnili i kada se provode kontrole na terenu:

“Uz administrativnu kontrolu, Agencija provodi kontrolu na terenu na poljoprivrednim gospodarstvima korisnika koji su na temelju analize rizika i reprezentativnosti podnesenih zahtjeva odabrani za provjeru na terenu sukladno članku 34. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014., na uzorku od najmanje 5% gospodarstava po svakoj prijavljenoj mjeri, a ako se kontrolom na terenu utvrde nesukladnosti iznad utvrđenog minimuma, uzorak kontrole se primjereno povećava. Kontrola na terenu se provodi na svim gospodarstvima koja su temeljem analize rizika odabrana u uzorak za kontrolu na terenu. Osim na temelju uzorka iz analize rizika Agencija provodi kontrole i po drugim osnovama, odnosno na temelju slučajnog odabira, kao i na temelju sumnji na nepravilnosti, zaprimljenih pristiglim prijavama građana ili drugih službi u Agenciji i izvan nje.”

‘Najčešće nesukladnosti utvrđene su u vidu neažurnog vođenja evidencija te neprovođenja ostalih propisanih uvjeta po pojedinim operacijama’, kažu iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi

U nastavku su iz APPRRR-a potvrdili i sve brojke do kojih je već ranije došao i Nacional te navode da je za proizvodnu 2021. provedeno 240 kontrola na terenu za Mjeru 14 i da su nesukladnosti uočene kod 98 korisnika. Iz Agencije su i naveli koje su to najčešće nesukladnosti:

“Najčešće nesukladnosti utvrđene su u vidu neažurnog vođenja evidencija te neprovođenja ostalih propisanih uvjeta po pojedinim operacijama (npr. neprovođenje koproloških pretraga u propisanom opsegu i rokovima, neprovođenje kontrole i intervencije na papcima dva puta godišnje, neosiguran pristup ispustu životinja).”

Iz Agencije za plaćanje također su naveli i da se bez provedene 100-postotne administrativne kontrole te provedene kontrole na terenu na uzorku od najmanje 5%, isplate ne mogu izvršiti te da su kontrole za 2021. provedene na povećanom uzorku od 12%, a za 2022. se provode na uzorku od 25%. Istovremeno iz APPRRR-a nisu naveli očekuju li sankcije Europske komisije ili potencijalno ukidanje ove mjere, već su naveli da “delegirana uredba Komisije (EU) br. 640/2014 propisuje pravila za odbijanje ili obustavu plaćanja i administrativne kazne koje se primjenjuju za izravna plaćanja, potporu ruralnom razvoju i višestruku sukladnost”. Na kraju svog odgovora su iz Agencije za plaćanja naveli i sljedeće:

“Agencija za plaćanja provodi složene sustave kontrola propisane EU uredbama, više od pedeset različitih potpora, kontinuirano prati i poboljšava sustav uz pomoć čestih revizija. Europska komisija dolazi u misiju i provodi provjere na terenu s ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije. Agencija za plaćanja svoj rad temelji na akreditiranim procesima i procedurama Europske komisije u skladu s Uredbama i unaprijed određenim kriterijima primjenjivim za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Zajedničke ribarstvene politike (ZRP).”