Miroslav Škoro vodeći je utrci za hrvatskog predsjednika kada su u pitanju dojmovi građana o potencijalnim predsjedničkim kandidatima. Tu javnosti dosad nepoznatu informaciju Nacionalu je otkrio izvor s neposrednim uvidom u rujansko istraživanje Crobarometar, koje provodi agencija Ipsos. Isti izvor naveo je da su ovlašteni korisnici tog istraživanja prešutjeli taj dio hrvatskoj javnosti, a kako upravo taj dio značajno reflektira raspoloženje među biračkim tijelom, odlučio ga je detaljno prepričati Nacionalu.

Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje koje prati osnovne političke trendove u Hrvatskoj, a provodi se između 1. i 20. u mjesecu, na uzorku od 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Uzorak ispitanika određuje se prema regiji i veličini naselja, spolu i dobi, a ispitanici se biraju slučajno, tzv. random walk metodom. Podaci se prikupljaju metodom osobnog anketiranja, a maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto.

U rujanskom istraživanju ispitanici su, među ostalim, odgovarali na pitanje koje je ovako formulirano: „Pročitat ću vam imena nekih ljudi koji se pojavljuju u vijestima. Recite mi za svaku osobu jeste li za nju čuli, a ako jeste, je li vaš utisak o njoj vrlo pozitivan, uglavnom pozitivan, uglavnom negativan ili vrlo negativan.“ Među potencijalnim kandidatima za predsjednika ispitanicima su spomenuti Kolinda Grabar-Kitarović, Dalija Orešković, Katarina Peović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Vlaho Orepić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Tomislav Panenić i Dejan Kovač.

Prema rezultatima istraživanja vodećih troje potencijalnih kandidata su Miroslav Škoro, potom Kolinda Grabar-Kitarović, a na trećem mjestu je Zoran Milanović. Miroslava Škoru vrlo pozitivnim doživljava 15 posto, a uglavnom pozitivnim 40 posto ispitanika. Uglavnom negativnim doživljava ga 19 posto ispitanika, a vrlo negativnim 13 posto. Samo 12 posto ispitanika ne zna kako bi Škoru ocijenilo. Kolindu Grabar-Kitarović, jednako kao i Škoru, 15 posto ispitanika doživljava vrlo pozitivnom, a njih 35 posto uglavnom pozitivnom.

Iako je predsjednica prema rejtingu ispred Škore i Milanovića, kad je riječ o dojmu kod birača Škoro vodi: njega pozitivnim doživljava 55 posto ispitanika, a nju 50 posto. Milanović je na svega 37 posto

Aktualnu hrvatsku predsjednicu uglavnom negativnom doživljava 22 posto ispitanika, a njih 19 posto vrlo negativnom, dok njih 8 posto ne zna kako bi je ocijenilo. Zorana Milanovića vrlo pozitivnim doživljava 10 posto ispitanika, a njih 27 posto uglavnom pozitivnim. Njih 25 posto doživljava ga uglavnom negativnim, a vrlo negativnim njih 26 posto. Deset posto ispitanika ne zna kako bi ga ocijenilo.

Drugim riječima, generalno govoreći ispitanici u tom istraživanju imaju najbolji dojam o Miroslavu Škori – njih 55 posto doživljava ga pozitivnim. Kolindu Grabar-Kitarović pozitivnom doživljava njih 50 posto, a Milanovića 37 posto. S druge strane, Škoru generalno negativnim doživljava 32 posto ispitanika, Kolindu Grabar-Kitarović 41 posto, a Zorana Milanovića čak 51 posto ispitanika. Neto omjeri su, dakle, izrazito na strani Škore: čak 23 posto ispitanika više drži ga pozitivnim nego negativnim, kod aktualne predsjednice takvih je ispitanika 10 posto. Međutim, posebno su ti podaci zabrinjavajući za Milanovića, jer pokazuju da čak 15 posto ispitanika u njegovu slučaju preteže na negativnu stranu.

Na četvrtom i petom mjestu su Dalija Orešković i Mislav Kolakušić s gotovo jednakim omjerima – po tridesetak posto ispitanika je s pozitivnim i negativnim dojmom o njima. Međutim, značajan broj ispitanika za njih dvoje nije ni čuo ili ne zna kakav su dojam na njih ostavili, što im ostavlja dosta prostora za rast, pojačaju li adekvatno kampanju.

Rujansko istraživanje Crobarometar u Hrvatskoj objavljuje NovaTV. Učinila je to sredinom proteklog tjedna, između srijede i petka, u svojim najgledanijim informativnim emisijama, izdvojivši više bitnih dijelova istraživanja. Ali među njima nije objavljen netom spomenuti dio istraživanja.

PRošle srijede objavljeno je da Kolinda Grabar-Kitarović i dalje vodi u utrci za Pantovčak. Kad su u pitanju rejtinzi kandidata, ispitanici su odgovarali na pitanje: „Ako bi u prvom krugu bila ponuđena sljedeća lista kandidata, za kojeg biste od njih najvjerojatnije glasali?“

Da su izbori bili prošle srijede, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 34,3 posto potpore. Prema tom istraživanju Zoran Milanović u rujnu je imao potporu gotovo svakog četvrtog birača ili njih 23,9 posto. Škorin je rejting u to vrijeme bio 20,2 posto ili dva postotna poena više nego u kolovozu.

Mislav Kolakušić u istom periodu uživao je povjerenje 6,2 posto, Ivan Pernar imao je potporu 3,7 posto ispitanika, a Dalija Orešković 3,3 posto.

 Prema istom istraživanju predsjednički izbori ući će u drugi krug, a istraženo je i kako bi u drugom krugu završili međusobni srazovi troje najizglednijih kandidata. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobijedila bi aktualna predsjednica s 51,5 posto prema 36 posto, koliko bio osvojio Milanović.

Nacionalov izvor naveo je da su ovlašteni korisnici istraživanja prešutjeli hrvatskoj javnosti upravo dio koji značajno reflektira raspoloženje među biračkim tijelom, zato ga je i odlučio prepričati Nacionalu

Na izbore ne bi izišlo 7,3 posto birača, dok njih 5,2 posto ne zna za koga bi glasovalo. Predsjednica bi dobila potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida. Isto istraživanje otkriva da bi predsjednica pobijedila Zorana Milanovića u svim demografskim skupinama, dok Zoran Milanović bolje stoji među visokoobrazovanim i biračima u Zagrebu.

Prema istom istraživanju omjer snaga Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore u drugom krugu bio bi nešto neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 45,8 posto potpore, a Miroslav Škoro 36,8 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izišlo 11,4 posto ispitanika, a njih šest posto ne zna za koga bi glasovalo.

Predsjednica bi u tom slučaju dobila potporu birača HDZ-a, ali i potporu 27 posto SDP-ovih birača. U tom kontekstu Miroslav Škoro mogao bi računati na 22 posto birača HDZ-a, ali i na 37 posto birača SDP-a. Miroslava Škoru podržalo bi više birača Mosta i Živog zida nego Kolindu Grabar-Kitarović.

Isto istraživanje sugerira da bi Miroslav Škoro postao predsjednik ako bi u drugi krug išao sa Zoranom Milanovićem. Škoro bi u tom srazu dobio 47,8 posto, a Zoran Milanović 38,2 posto.

Na birališta ne bi izišlo devet posto ispitanika, a njih pet posto odgovorilo je da ne zna. Za Škoru bi glasovalo 73 posto birača HDZ-a, a za Milanovića 90 posto birača SDP-a. Škoro bolje stoji i pobjeđuje u Slavoniji, Dalmaciji i vodi na sjeveru Hrvatske, a Milanović pobjeđuje u Zagrebu, Istri i Primorju. Obojica kandidata uživaju gotovo identičnu podršku ženskih birača, ali i birača od 31 do 44 godine i starijih od 60 godina.

Nakon što je to objavila NovaTV, više pisanih medija prenijelo je da Kolinda Grabar-Kitarović ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina, gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom njih 46 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Ponajviše u Dalmaciji i Slavoniji, a vodi i u Lici i Banovini. U Istri i Primorju vodi tijesnu utrku sa Zoranom Milanovićem.

Zoran Milanović, prema istom istraživanju, također može računati na potporu starijih birača. Gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas bi dao Milanoviću, za kojeg je sklono glasati malo više ženskih od muških birača. Najveću podršku Milanović ima među osobama koje imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 31 posto. Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 34 posto glasova. A s predsjednicom se bori za prevlast u Istri i Primorju.

Ako bi u drugi krug ušli Škoro i Milanović, za Škoru bi glasovalo 73 posto birača HDZ-a, a za Milanovića 73 posto birača SDP-a. Ako u drugi krug uđu Kolinda i Škoro, za nju bi glasalo 27 posto SDP-ovih birača

Miroslav Škoro može računati na mlade birače – glas bi mu dalo 33 posto birača do 30 godina. U sjevernoj Hrvatskoj uživa potporu od 28 posto, a u rodnoj Slavoniji glas bi mu dalo 26 posto ispitanika.

Analiza podataka prikupljenih tim istraživanjem pokazala je da predsjednica za svoj rad nema više potporu većine građana, da njezin rad ne odobrava 52 posto ispitanika, a odobrava tek 38 posto, dok 10 posto ne zna. To je, otkad je u Uredu, najlošiji njezin rejting među biračima. Još je u lipnju, primjerice, mogla računati na 47 posto birača koji su odobravali njezin rad, ali i njih 46 posto koji su mislili suprotno. Njezin prethodnik je za svoj rad, u isto vrijeme mandata 2014. godine, imao veću potporu. Rad Ive Josipovića tada je podupiralo 60 posto ispitanika, a nije ga podupiralo 30 posto.

Pa je Josipović svejedno izgubio izbore. Unutar istog istraživanja anketiranim građanima postavljena su još neka pitanja. Jedno od njih, kako tvrdi izvor s neposrednim uvidom u cijelo istraživanje, posebno je intrigantno.

To pitanje iz istraživanja glasi ovako: “Mislite li da će Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem uspješno riješiti najvažnije probleme s kojima se trenutno suočava Hrvatska?” To se pitanje postavljalo ispitanicima prema stranačkim preferencijama, odnosno ispitanicima koji podržavaju HDZ, SDP, Most i Živi zid. Ispitani simpatizeri HDZ-a po tom su pitanju doslovce podijeljeni.

Čak 48 posto ispitanih koji podržavaju HDZ smatra da Plenkovićeva vlada neće uspješno riješiti najvažnije probleme s kojima se Hrvatska trenutno suočava. Isto toliko smatra da hoće. Drugim riječima, ako je vjerovati ovom istraživanju, gotovo polovica stranačkih simpatizera HDZ-a nije baš uvjerena u kapacitete Plenkovićeve vlade. Stranka je po tom pitanju podijeljena. Takav rezultat može otvoriti i druga pitanja vezana uz podršku koju Plenković unutar stranke uživa, što bi se moglo odraziti i na predsjedničke izbore.