Dio građana koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope već početkom srpnja dobit će prve povećane rate kredita, potvrđuje Hrvatska narodna banka.
Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i odnosi se na oko 76 000 stambenih kredita te oko 110 000 gotovinskih kredita.
Iz HNB-a su za Net.hr objasnili zašto i koliko će se rate povećati: “Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je počela rasti krajem prošle godine. Tako je šestomjesečni NRS1, u prvom tromjesečju 2024. iznosio 0,34 posto, odnosno bio je za 0,3 postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima.”
HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u drugoj polovici ove godine.
Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Potupno će do kraja godine učiniti sve banke.
Rate veće za pet posto
U HNB-u su napravili i simulaciju te se vjeruju da bi trošak otplate krediti porastao manje od 5 posto, navode u HNB-u.
Kada se to prevede u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura, a stambeni krediti za do sedam eura.
Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. “Te kamatne stope nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti”, ističu u HNB-u.
PARA NA PARU Hrvatske banke u prvom tromjesečju imale 37,2 posto veću dobit nego lani
Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik “zaštite” – fiksne stope ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja.
Fiksiranje kamatnih stopa
“Također, tijekom 2022. godine oko 6000 potrošača, a 2023. oko njih 500, je fiksiralo svoje kamatne stope i uglavnom onih s kreditima vezanima uz Euribor. Konačno, kamatne stope na nove stambene kredite i dalje su za gotovo čitav postotni bod iznad kamatnih stopa na postojeće kredite”, ističu u HNB-u.
Tako su kamatne stope na nove kredite 3,9 posto, a na stare su 3 posto.
“Tako da će potrošači sa ‘starim’ kreditima zapravo i nakon ovog povećanja još uvijek biti u donekle ‘povlaštenoj’ poziciji u odnosu na one koji sada podižu kredit”, napominju.
Pojasnili su i da su se pojedine tržišne kamatne stope već unaprijed ugradile lipanjsko smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), a na to su onda reagirale i kamatne stope banaka na nove kredite.
“Primjerice, kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite u Hrvatskoj najvišu su razinu dosegnule na početku 2024. godine (6,3 posto u siječnju 2024.), od kada se postupno smanjuju pa su u travnju iznosile 6,1 posto.
Kamatne stope na stambene kredite pokazuju naznake stabilizacije, iako još ne i smanjenja, pa su se stambeni krediti u travnju odobravali uz kamatnu stopu od 3,9 posto, slično kao krajem prošle godine.
“Novi stambeni krediti se uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope koje bliže prate dugoročne tržišne stope poput prinosa na državne obveznice i ne reagiraju snažno i trenutno na promjenu kratkoročnih kamatnih stopa. Stoga se ni ublažavanje stupnja restriktivnosti monetarne politike, odnosno lipanjsko smanjenje ključnih kamatnih stopa do sada nije odrazilo na njih, niti se može očekivati znatniji utjecaj”, ističu u HNB-u.
Komentari