Situacija u Zagrebu nešto je bolja nego u ostatku zemlje, no ni Zagreb nisu zaobišli ključni trendovi u području nezaposlenosti pa tako mladi trpe najveće povećanje nezaposlenosti, a razdoblje ulaska na tržište je prolongirano i sve češće govorimo o dugotrajno nezaposlenim mladima, a posebice zabrinjava i omjer starijeg i mladog stanovništva jer demografska slika ukazuje na činjenicu da su se potrebe starijih osoba intenzivirale, rečeno je u petak na predstavljanju Socijalne slike Grada Zagreba u 2014.

Stopa dugotrajno nezaposlenih mladih u Zagrebu u zadnjih deset godina oscilira s trendom povećanja mladih u ovoj kategoriji. Zabrinjavajuća je stopa registrirane nezaposlenosti među populacijom mladih. Tako u 2014. u dobnoj strukturi nezaposlenih prednjače mladi od 25 do 29 godina (13,2 posto), zatim osobe od 50 do 54 godine (11,2 posto), mladi od 20 do 24 godine (9,9 posto), stariji od 60 (6,4 posto)  te mladi od 15 do 18 godina (3,8 posto).

Promatrano po četvrtima najviše nezaposlenih je u gradskim četvrtima Sesvete, Pešćenica – Žitnjak, Gornja Dubrava i Novi Zagreb – zapad. Stopa registrirane nezaposlenosti za Zagreb iznosila je 11,2 posto, dok je prosjek u Hrvatskoj 19,3 posto, istaknuto je u publikaciji koju je izradilo Socijalno vijeće Grada Zagreba.

Primjetno je povećanje pokazatelja starenja stanovništva iz godine u godinu čemu najbolje svjedoči porast indeksa starenja, koeficijenta starosti i prosječne starosti.

• Za razliku od 2013. socijalna slika lani bilježi pozitivan prirodni prirast (0.1 posto) te povećanje vitalnog indeksa (83,2 posto), što znači da je 2014. bilo više rođenih nego umrlih.

Na predstavljanju je upozoreno na visoko povećanje broja korisnika prava na naknadu za troškove stanovanja, kao i korisnika za ogrjev. U Zagrebu je 2013. bilo 2049 korisnika pomoći za podmirenje troškova stanovanja, a 2014. njih 2564, što je porast od skoro 21 posto.

Usporedi li se Zagreb s drugim županijama, veći udio samačkih kućanstava ima samo Ličko-senjska županija. Gledano po gradskim četvrtima najviše je samačkih kućanstava u četvrtima Donji Grad, Trešnjevka-sjever i Trnje.

Postoji blagi porast sklopljenih brakova u odnosu na 2013., kao i veća stopa razvoda. Broj jednoroditeljskih obitelji neprestano raste, a prisutna je velika neravnoteža između očeva i majki, od čega očevi s djecom čine samo 14,7 posto.

Broj neupisane djece s lista čekanja znatno se smanjio u usporedbi s prošlim razdobljima te Zagreb bilježi najveći obuhvat djece vrtićima u usporedbi s ostalim županijama. No, i dalje svake godine oko 400 djece nije primljeno u vrtić zbog nedostatka kapaciteta.

U Zagrebu je, po podacima za 2014., najveći broj osoba umrlo od bolesti cirkulacijskog sustava (45,6 posto) i bolesti novotvorevina (29,6 posto).

“Socijalna slika za Grad Zagreba je puno bolja nego za prosjek Hrvatske, ostvaruje se znatno veći BDP po glavi stanovnika, a ima i izdašan socijalni program. U najvećem riziku su one obitelji koje imaju više djece i jednoroditeljske obitelji kao i one gdje je niža kvalifikacijska struktura obitelji. Druga skupina su starije stanovništvo – umirovljenici koji imaju niske mirovine i ne mogu računati na razne oblike obiteljske solidarnosti”, naglasio je profesor na katedri socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan.

Mreža usluga u zajednici, dodao je, značajno je bolja nego u drugim dijelovima zemlje. “Da bi grad učinkovito odgovorio na rastuće socijalne izazove i podmirio njihove potrebe i na odgovarajući način napravio ulaganje u korištenje europskih novaca treba razviti suradnju s različitim dionicima, osobito lokalnim, više surađivati s građanima i inicijativama”, zaključio je Bežovan.