Socijalni sektor u 2023. obilježio je višeresorni i višemjesečni slučaj posvojene djece iz DR Konga koji je ukazao na manjkavosti u sustavu, a donesena su i dva nova dugoočekivana zakona – Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku, koji na snagu stupa u siječnju.

Prva polovica godine na isteku pamtit će se po slučaju četiri para iz Hrvatske koja su krajem 2022. otputovala u Zambiju kako bi preuzela svoju posvojenu djecu iz DR Konga.

Nedoumice i manjkavosti oko međudržavnog posvojenja

Djeci u dobi od jedne do tri godine hrvatski su sudovi potvrdili odluke o posvojenju, a MUP im je izdao hrvatske dokumente, no parovi su uhićeni početkom prosinca 2022. u zračnoj luci u Ndoli kada su s djecom namjeravali napustiti Zambiju zbog sumnje u autentičnost dokumenata i trgovinu djecom.

Parovi su u zambijskom zatvoru proveli gotovo sedam tjedana, nakon čega su pušteni da se brane sa slobode. Nakon duge pravne borbe tijekom koje su imali hrvatsku konzularnu pomoć, 1. lipnja viši sud u Ndoli oslobodio ih je optužbi jer nije dokazana trgovina ljudima i krivotvorenje dokumenata o posvajanju.

Osim što se puno pisalo o legalnosti i etičnosti međunarodnih posvojenja, pogotovo iz afričkih zemalja, taj slučaj osmero hrvatskih državljana pokazao je brojne manjkavosti u sustavu socijalne skrbi koji je nadležan za posvajanje djece iz inozemnih država.

Od samog početka bilo je nedoumica oko procedure posvojenja iz države koja nije potpisnica Haške konvencije o zaštiti djece. Nadležnost se prebacivala s jednog resora na drugi i treći, a slučaj je otkrio i nered u (ne)vođenju evidencije o posvajanjima iz inozemstva.

Konačno, Hrvatski sabor je 7. lipnja izglasao dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu, koji je zajednički napor Ministarstva rada i Ministarstva pravosuđa, kojima se uređuje područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država koje nisu potpisnice Konvencije.

Ubuduće će se hrvatskim sudovima dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece, tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvojenju djeteta, a sud će također imati obvezu obavijestiti nadležno ministarstvo o priznavanju strane sudske odluke.

Roditeljima njegovateljima nakon smrti djeteta naknada 10 mjeseci

Saborska oporba na proljeće je prikupila glasove za izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, kojim bi se roditeljima njegovateljima nakon smrti djeteta naknada produljila još šest mjeseci, umjesto da odmah moraju ići na burzu rada.

Oko toga su se lomila koplja jer su to pojedini zastupnici iz vladajuće većine nazivali “nerealnim”, a oporba je Vladu prozivala za socijalnu neosjetljivost i da odbija prijedlog samo zato što je oporbeni.

Uslijedio je preokret kada je premijer Andrej Plenković nakon stranačkog sastanka najavio da će roditelji njegovatelji nakon smrti djeteta dobivati naknadu 10 mjeseci.

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi izglasane su krajem lipnja, na snagu su stupile 1. srpnja, a istim izmjenama napušta se institut državne zabilježbe na jedinu nekretninu korisnika socijalne pomoći.

Dugoočekivani zakoni o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku

U isto vrijeme Sabor je donio i Zakon o osobnoj asistenciji kojim se od 1. srpnja po prvi puta u Hrvatskoj uspostavio normativni okvir usluge osobne asistencije.

Procijenjeno je da bi uslugu osobne asistencije moglo ostvariti oko 15 tisuća osoba s invaliditetom, što je povećanje u odnosu na 4000 korisnika koji trenutno uslugu ostvaruju kroz programe i projekte udruga osoba s invaliditetom.

Povećana je ukupna cijena sata za pružanje usluge za 51 posto te propisana mogućnost ostvarivanja većeg broja sati usluge za osoba s invaliditetom može ostvariti, no oporba i dio udruga ostao je nezadovoljan brojem sati.

Nakon desetak godina čekanja i priprema, Hrvatski sabor 15. prosinca donio je Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, koji će stupiti na snagu 1. siječnja.

Njime se objedinjuju četiri naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene, a mjesečno će iznositi od 138 do 720 eura, ovisno o kategoriji i razini potpore.

Saborski zastupnici su uz nekoliko opaski pozdravili donošenje Zakona.

Povećane obiteljske mirovine, rekordna usklađivanja

Što se tiče umirovljenika, u 2023. godini na snagu su stupile izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su povećane obiteljske mirovine za 10 posto za približno 200 tisuća umirovljenika te kojima je omogućeno korištenje 27 posto dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu.

Umirovljenicima su isplaćivani i jednokratni dodaci, a tijekom godine imali su i dva rekordna usklađivanja mirovina – od 1. siječnja 5,37 posto i od 1. srpnja 8,42 posto.

Tako je prosječna sveukupna mirovina za studeni 2023., s isplatom u prosincu, iznosila 549,44 eura, a udio u prosječnoj neto plaći 47,5 posto, istaknulo je resorno Ministarstvo.

Ove su godine usvojene i izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe koje stupaju na snagu u siječnju. Podiže se iznos naknade na 150 eura, smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina, prihodovni cenzus po članu kućanstva podiže se na 300 eura te se omogućuje isplata putem pošte.

Sabor je u prosincu izglasao i “mini” mirovinsku reformu, odnosno izmjene četiri zakona o drugom mirovinskom stupu u cilju jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa, povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.

Piše: Marina Hudoletnjak/Hina