Smjena ministrice Nade Murganić, nakon što su u fokus došli odavno nagomilani problemi u sustavu socijalne skrbi, obilježilo je socijalnu politiku u 2019., a godinu su zaključile izmjene zakona kojima bi se od 1. travnja 2020. povećale naknade za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta.

Nezapamćeni slučaj obiteljskog nasilja u veljači na Pagu gdje je otac s balkona obiteljske kuće bacio svoje četvero maloljetne djece šokirao je javnost te na vidjelo iznio čitav niz problema koji opterećuju sustav socijalne skrbi i ne rješavaju se godinama.

Na prijedlog tadašnje ministrice Nade Murganić, smijenjena je ravnateljica zadarskog Centra za socijalnu skrb Vesna Burčul, na temelju upravnog nalaza koji je, prema tvrdnjama ministrice, uočio teške propuste u radu Centra, odnosno nedovoljni kontakt s obitelji, kao i pristupu problematici djece.

Taj je tragičan događaj doveo do poduzimanja određenih koraka u cilju poboljšanja sustava, ali i nekoliko mjeseci kasnije rezultirao smjenom ministrice Murganić u sklopu rekonstrukcije Vlade.

Njenu smjenu je tražila oporba, ali i dio socijalnih radnika, a unatoč tome što su joj vladajući na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem kao i predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović u javnosti pružali podršku, na kraju je ipak smijenjena te je na njeno mjesto došla Vesna Bedeković.

Inicijativa #SPASIME započeta na Facebooku

Zločin na Pagu potaknuo je glumicu i scenaristicu Jelenu Veljaču na osnivanje građanske inicijative #SPASIME, čije su aktivnosti usmjerene na senzibiliziranje javnosti i nadležnih institucija o problemu obiteljskog nasilja i neadekvatnoj zaštiti žrtava

Prosvjedi za podršku žrtvama nasilja održani su sredinom ožujka u Zagrebu, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku.

Predstavnice inicijative #SPASIME primili su predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović te premijer Andrej Plenković, koji je najavio strože kazne za nasilnike, dao nalog županima šest županija za uspostavu skloništa za žrtve obiteljskog nasilja te najavio otvaranje cjelodnevnog dežurnog telefona za žrtve nasilja.

Oštrije kazne za nasilnike, od 1. siječnja 2020. socijalni radnici imat će status službene osobe

Krajem godine usvojene su izmjene kaznenog zakona koje se, među ostalim, tiču kazni za nasilje u obitelji i seksualno nasilje. Povećan je zakonski minimum, pa je sada najniža moguća kazna za dokazane obiteljske nasilnike godina dana zatvora dok je dosad zakon predviđao kaznu do tri godine, bez propisanog minimuma.

Kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka kao posebno se kazneno djelo briše te uključuje u kazneno djelo silovanja, povećavaju se kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, traju najmanje jednu do 10 godina zatvora.

Od 1. siječnja 2020. svi socijalni radnici i svi stručni radnici u sustavu socijalne skrbi dobit će status službene osobe, što podrazumijeva da će se svaki napad na socijalnog radnika kao službenu osobu tretirati kao kazneno djelo i kao takvo će se procesuirati i sankcionirati sukladno odredbama Kaznenog zakona.

Do kraja rujna svi centri za socijalnu skrb trebali su, prema uputi Ministarstva za socijalnu skrb, osigurati zaštitu detektorima metala te proširenje ovlasti zaštitara.

Ta je mjera uslijedila nakon što je u đakovačkom Centru za socijalnu skrb ubijena dugogodišnja socijalna radnica i pravnik te ustanove. Korisnik tog Centra Andrija Drežnjak 9. srpnja je došao u prostorije đakovačkog Centra za socijalnu skrbi i hicima iz vatrenog oružja usmrtio socijalnu radnicu Blaženku Poplašen, a teško ranio pravnika Ivana Pavića, koji je, od zadobivenih ozljeda 19. srpnja preminuo u osječkoj bolnici. Nakon ubojstva je pobjegao, ali je nakon policijske potrage iste večeri, po dojavi građana, uhićen nedaleko Đakova.

Vlada usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je usvojila i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kojim se državna tijela obvezuje na sveobuhvatno i brzo reagiranje, a sam Protokol naglašava značaj prevencije te pravodobne i brze zaštite te pomoći žrtvi.

Taj operativni dokument precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva koje se bave zaštitom žrtve te medija koji senzibiliziraju javnost na problem nasilja.

Prema izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji Vlada predlaže maksimalan iznos plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (nakon šest mjeseci djetetova života) od 1. travnja iduće godine iznosio bi 5654 kune, umjesto sadašnjih 3991 kunu.

Ministrica Bedeković izjavila je da je to korak prema potpunom delimitiranju.

Naknada za rodiljni dopust (prvih šest mjeseci djetetova života) i dalje bi se isplaćivala u iznosu plaće majke ili oca, odnosno ostaje nelimitirana.

Prosvjed roditelja-njegovatelja pred ministarstvom

Roditelji njegovatelji prosvjedovali su u listopadu i prosincu pred Ministarstvom socijalne skrbi. S prosvjeda koji su organizirali članovi udruge Sjena upućeni su zahtjevi da se roditeljima njegovateljima regulira radni odnos uz najmanju mjesečnu plaću od 4000 kuna, da se prava i obaveze njegovatelja urede Zakonom o njegovateljima, koji bi morao biti odvojen od Zakona o socijalnoj skrbi, te da status njegovatelja bude reguliran kao radni odnos prema Zakonu o radu, tako da bi njegovatelj imao pravo na plaću, a ne naknadu.

Ministrica Bedeković najavila je povećanje naknade za roditelje-njegovatelje u okviru Zakona o socijalnoj skrbi, koji je u finalnoj fazi izrade te bi trebao biti donesen krajem ožujka iduće godine, no nije konkretno govorila o kojem bi se iznosu radilo.