Izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora te prijepori oko Isanbulske konvencije obilježilo je socijalnu politiku u godini na izmaku, a Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike ostat će zapamćeno po aferi ‘paketići’ u sklopu koje su paketi za siromašnu djecu završili u privatnom dječjem vrtiću te po povlačenju nacrta novoga Obiteljskog zakona dan nakon što je upućen u javnu raspravu.

Povučeni prijedlog novog Obiteljskog zakona zbog sporne definicije obitelji koja se u njemu našla, a po kojoj bračni par bez djece nije obitelj, izazvao je oštre kritike dijela javnosti, nevladinih udruga i oporbenih političara. Zbog toga su 33 oporbena zastupnika predvođeni Klubom zastupnika GLAS/HSU u saborsku proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministrici demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nadi Murganić.

Odgovornost za propust resorne ministrice preuzeo je premijer Andrej Plenković istaknuvši da ministrica Murganić uživa njegovo povjerenje u stručnom i ljudskom pogledu, a saborski zastupnici na kraju su ipak izglasali povjerenje Murganić.

Ministrica je nakon toga potvrdila da će u novom prijedlogu obiteljskog zakona definicija obitelji biti potpuno izbačena te se ispričala zbog sporne definicije.

Dva mjeseca nakon ovog slučaja, Ministarstvo se suočilo s aferom paketići. U povodu blagdana Svetog Nikole, 6. prosinca ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić zajedno je s državnom tajnicom u tom ministarstvu Margaretom Mađerić posjetila je Katolički privatni Dječji vrtić Blažena Hozana i donijela darove koje s Ministarstvom sufinancira Europska unija iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Europskog socijalnog fonda (ESF).

Na upit zašto su paketi s oznakom Europskog socijalnog fonda, dakle za siromašnu djecu, završili u privatnom vrtiću, Mađerić nije odgovorila te pobjegla od novinara.

Afera ‘paketići’ i ponovni zahtjev za ostavkom ministrice

Kasnije je Mađerić ustvrdila da nije bilo propusta u Ministarstvu u vezi podjele paketića sufinanciranih iz EU fondova za pomoć najpotrebitijima, koji su dodijeljeni katoličkom privatnom vrtiću za Svetog Nikolu te poručila kako nije pobjegla od novinara koji su je htjeli pitati o tome, već je to pogrešno protumačeno.

Murganić je također odbacila optužbe da je pobjegla od novinara te je izjavila da se radilo o promotivnim materijalima tih fondova, a da pokloni nisu nabavljeni iz sredstava namijenjenih humanitarnim organizacijama.

Stranka GLAS ponovno je zatražila od ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike da podnese ostavku “zbog svih dosadašnjih propusta i nefunkcioniranja sustava resornog ministarstva”, a premijer Plenković podržao je svoju ministricu, odbivši zahtjev oporbe za njezinom ostavkom.

Unatoč najavama, Hrvatska nije ratificirala Istanbulsku konvenciju

Iako je ministrica Murganić najavila početkom godine da bi u zadnjem kvartalu ove godine u proceduru mogao biti upućen zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), to se ipak nije dogodilo.

Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike provelo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o potvrđivanju te Konvencije u razdoblju od 3. srpnja do 3. kolovoza, nakon čega je objavilo 31. listopada Izvješće o provedenom savjetovanju. To se izvješće, kako je ustvrdio portal Faktograf, na službenim Vladinim stranicama zadržalo oko sat i pol, pa nestalo.

Na upit portala Ministarstvu za objašnjenje tog postupka, odgovorili su da je “tijekom javnog savjetovanja, putem Središnjeg državnog portala, zaprimljeno ukupno 370 primjedbi/komentara te da će, u najkraćem mogućem roku, dovršiti odgovore odnosno izvješće o provedenom savjetovanju”, no ono se još nije pojavilo.

Konvenciju, koja je stupila na snagu 2014., do sada su ratificirale 22 države i isto toliko ih je potpisalo. Hrvatska je Istanbulsku konvenciju potpisala još 2013. godine, ali je ona postala sporna udrugama i strankama poput U ime obitelji i HRAST-a koje tvrde da se njome uvodi rodna ideologija u hrvatsko zakonodavstvo.

Nakon devet godina Hrvatski sabor povećao rodiljne i roditeljske potpore

Hrvatski sabor je nakon devet godina povećao rodiljne i roditeljske potpore, a za potpore je za ovu godinu osigurano 156,6 milijuna kuna, za iduću 313 milijuna, a za 2019. 346,5 milijuna kuna.

Maksimalan iznos naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje povećan je sa 2660 kuna na 3991 kunu, za nezaposlene te zaposlene roditelje koji ne udovoljavaju propisanom uvjetu staža od 12, odnosno 18 mjeseci sa 1663 kune na 2328 kuna. Naknada roditeljima s blizancima, za treće i svako sljedeće dijete do treće godine života djeteta povećan je sa 1663 kune na 2328 kuna.

Sabor je zadnji dan svog zasjedanja u ovoj godini donio izmjene Zakona o socijalnoj skrbi koji, među ostalim, donosi mjere za poticanje uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, povećanje osobne invalidnine za 20 posto kao i sprečavanje manipulacija s ugovorima o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

Zakon je dopunjen amandmanom da u prihode koji se ne uračunavaju kod priznavanja prava na osobnu invalidninu osim plaće budu uvršteni i autorski honorari. Zakonom se uvodi zabrana osobama koje rade u socijalnoj skrbi i članovima njihovih obitelji sklapanja ugovora o otuđenju ili opterećenju nekretnine s korisnikom socijalne skrbi.

Vlada je u travnju usvojila nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020., koja usklađuje sve politike na području promicanja prava osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini i trendovima kojima je cilj da osobama s invaliditetom sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna.

Strategiju je izradilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, obuhvaća 16 strateških područja, a kroz 78 mjera razrađeno je 199 aktivnosti čiji su nositelji tijela državne uprave, lokalna samouprava, znanstvene institucije i organizacije civilnoga društva. Murganić je istaknula da je za provedbu mjera i aktivnosti za ovu godinu osigurano 323,4 milijuna kuna, za iduću godinu 347,2 milijuna kuna, a za 2019. godinu 335,1 milijun kuna.

Vlada RH je, također, na sjednici u rujnu donijela Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine.

Za mjere pronatalitetne politike u idućoj godini nešto manje od milijardu kuna

U studenom je, nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju najavljeno da će se za mjere pronatalitetne politike u idućoj godini osigurati nešto manje od milijardu kuna.

To se odnosi na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i UNICEF predstavili su trogodišnji program “Za snažniju obitelj” vrijedan 3,3 milijuna kuna, koji su pokrenuli s ciljem pružanja kvalitetne podrške obiteljima koje se suočavaju s teškim životnim situacijama te smanjivanja nasilja u obitelji, pogotovo nad djecom.

Program koji će se provoditi do 2020. obuhvatit će oko 1400 socijalnih radnika, edukatora, pravnih i drugih stručnjaka koji rade s obiteljima u riziku. Oni će kroz taj program dobiti učinkovite alate koji će im pomoći u izgradnji kvalitetne suradnje s roditeljima koji trebaju pomoć. Program će povezati stručnjake iz područja obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i socijalne skrbi kako bi se osigurao pravovremeni, efikasni i održivi pristup obiteljima i djeci u riziku.

Od programa će kroz sustav socijalne skrbi korist imati 5500 obitelji u riziku i 29.000 djece.