Socijaldemokratski forum žena SDP-a upozorava da su žene u Hrvatskoj na godišnjoj razini plaćene gotovo sedam tisuća kuna manje od muškaraca radnika u istoj djelatnosti. Ta se razlika posljedično ogleda i u mirovinama.

Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, ističu,  prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 7.919 kuna za muškarce, a za žene 7.337 kune. Žene mjesečno zarađuju 582 kuna manje. Na godišnjoj razini žene su kao radnice plaćene 6.984 kune manje od muškaraca radnika.

“Ako Vas je jutros uslužila konobarica u bilo kojem kafiću u Republici Hrvatskoj, morate znati da za to neće biti plaćena. Iako ste Vi kavu uredno platili, razlika u plaći tijekom godine između žena i muškaraca u uslužnom sektoru je tolika da ona od danas pa do kraja godine kao da radi besplatno”, navode u priopćenju.

Ističi da je prema pokazateljima DZS-a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – za muškarce je iznosila 6.510 kuna, a za žene 5.989 kuna. Tako je, u prosjeku, konobarica s istom stručnom spremom plaćena 521 kunu manje od konobara, a na godišnjoj razini konobarica je plaćena 6.252 kune manje od radnika u istoj djelatnosti.

Ista se situacija, poručuju, preslikava na sve djelatnosti – žene su manje plaćene neovisno o sektoru u kojemu rade; to se događa jednako na najnižim pozicijama u uslužnom, zdravstvenom ili sektoru socijalne skrbi kao i na pozicijama koje zahtijevaju visoko obrazovanje.

“Žene su svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj plaćene manje za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti te, kao i drugdje, češće preuzimaju odgovornost za obiteljske i kućanske obveze. I tu leži jedan od razloga za rodni jaz u plaćama, tj. zašto su žene manje plaćene od muškaraca. Najčešće se upravo žene skrbe o djeci i starijim članovima obitelji, zbog čega imaju i česte prekide u karijerama, a što utječe i na iznos plaće koju primaju. Iako je rodni jaz u plaćama u nekim državama članicama EU manji od prosjeka od 14%, to ne znači da su plaće žena izjednačene s plaćama muškaraca – to znači da je ondje i ukupno manje zaposleno žena. Procjene institucija EU pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za jedan postotni bod povećalo BDP za 0,1 posto”, navode iz SDP-a u priopćenju.

Upozoravaju i da je rad područje u kojemu su žene diskriminirane u svim segmentima – od nesigurnih poslova na određeno vrijeme, nižih plaća za jednaki rad ili rad iste vrijednosti, teškog napredovanja, uznemiravanja na radnome mjestu itd.

Prijedlozi Socijaldemokratskog foruma žena za dokidanje rodnog jaza u plaćama

“Tražimo proširenje popisa zanimanja s tzv. beneficiranim radnim stažem da isti uključuje pretežito “ženska” zanimanja poput medicinskih sestara, njegovateljica, odgajateljica, nastavnica i trgovkinja. Zalažemo se za cjelovitu promjenu paradigme rada žena – zbog dvostrukog opterećenja (na poslu i kod kuće)”, navode.

Imajući u vidu da su uglavnom žene te koje preuzimaju brigu o bolesnoj djeci i roditeljima, iz SDP-a zahtijevaju plaćeni dopust za cijelo vrijeme trajanja skrbi. Porezne olakšice za poslodavce koji postavljaju žene na više ili upravljačke pozicije omogućit će ženama napredovanje na radna mjesta koja su im inače nedostižna.

“Ovo su samo neki od koraka koji bi dokinuli jaz u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj. To nije samo pitanje ekonomskog osnaživanja, već socijalne pravednosti koja izjednačava žene i muškarce u svim aspektima života”, zaključuju.