Sveučilište u Rijeci ove godine obilježava 50. obljetnicu osnutka i 390 godina tradicije visokog obrazovanja u Rijeci. S ukupno 16 fakulteta danas je to istraživačko i znanstveno-obrazovno sveučilište odgovorno za društveni i gospodarski razvoj zajednice – grada Rijeke i regije. Tim povodom Navigare je razgovarao sa Snježanom Prijić Samaržija, rektoricom riječkog sveučilišta u dvama rektorskim mandatima.

Snježana Prijić Samaržija je redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Glavna područja njezina znanstvenog interesa su socijalna filozofija, epistemologija i primijenjena etika. Osnivačica je i prva ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci i jedna od osnivača Centra za napredne studije Jugoistočne Europe. Prije svojih dvaju rektorskih mandata osam godina bila je prorektorica za studente i studije. Kroz petnaest godina aktivnog sudjelovanja u upravljanju sveučilištima obnašala je ulogu stručnjaka u brojnim nacionalnim i međunarodnim tijelima u domeni politika i praksi sveučilišta. Predsjednica je YERUN-a (Young European Research University Network), članica Upravnog odbora za obrazovanje (i Ureda Upravnog odbora) pri Vijeću Europe i članica YUFE, Strateškog vijeća pri Europskoj sveučilišnoj alijansi “Mlada sveučilišta za budućnost Europe”.

Snježana Prijić Samaržija za Navigare govori zašto će u budućnosti opstajati samo oni koji surađuju i razumiju da sveučilište koje surađuje s gospodarstvom, javim upravama i civilnim sektorom ima ogromnu dodatnu vrijednost za studente, zaposlenike i zajednicu.

Ističe važnost suradnje sveučilišta i privatnog sektora jer poslovni svijet razvija novi „mindset“ koji je visoko reaktivan i prilagodljiv brzim promjenama u trendovima, koji je inovativan, kreativan i otvoren. Ističe i važnost Pomorskog fakulteta jer on bitno određuje položaj hrvatskog pomorstva i razvoj pomorske infrastrukture te dodaje da “plava” orijentacija i projekti Sveučilišta ne uključuju samo pomorski i prometni sektor, nego i turizam, posebice nautički turizam, te brodogradnju, ekonomiju i razvoj digitalnih tehnologija. Snježana Prijić Samaržija kaže da je cilj riječkog sveučilišta zadržati mlade ljude u Rijeci, pa i povući one koji su već otišli, kroz stvaranje inovativnih okvira za atraktivne karijere.

Navigare: Ističete da želite biti europsko sveučilište budućnosti i da je to vizija i misija Sveučilišta u Rijeci. Znači li to da je europska dimenzija visokog obrazovanja i znanosti zadaća koju ste pred sebe postavili?

Želimo biti europsko sveučilište budućnosti. To je doslovno rečenica kojom definiramo svoju viziju u Strategiji Sveučilišta. To nije samo fraza već sadrži za nas dvije ključne riječi – Europa i budućnost. Europska dimenzija visokog obrazovanja i znanosti označava našu ambiciju da budemo ravnopravni sudionik i sukreator politika u europskom prostoru znanosti i obrazovanja. Naši rezultati i naša prisutnost u europskim prostoru trebaju biti usporedivi s onima sličnih regionalnih i mladih sveučilišta u Europi. Ne prihvaćamo izolaciju, zatvaranje ni topli život u zoni komfora. Nije tajna da postoji inovacijski jaz, jaz na ljestvicama rangiranja, ali u razini demokratskih praksi između zemalja istočne i južne Europe s jedne strane i onih sjeverne i zapadne Europe s druge strane. Želimo, ali i radimo na tome, da se taj jaz smanji i eliminira. U različitim europskim asocijacijama i mrežama zalažemo se da se čuje glas mladih, regionalnih sveučilišta ovog dijela Europe, koja imaju ogroman potencijal podizanja razine kohezije i konkurentnosti Europe u globalnom kontekstu. Druga riječ je budućnost koja ukazuje da smo svjesni da se sveučilišta trebaju transformirati u skladu s izazovima budućnosti. Budućnost je svima neprozirna i izazovna, ali postojeće krize uz ogroman tehnološki razvoj ukazuju na to da sveučilišta ne mogu i ne smiju ostati zatvorena u svojim bjelokosnim kulama. Trebamo biti izvrsni, ali trebamo razmišljati i izvan zadanih okvira, izaći izvan svojih zidova u zajednicu i prepoznati ogroman potencijal suradnje sa svim društvenim dionicima unutar inovacijskih ekosustava. U budućnosti će opstajati samo oni koji surađuju i razumiju da sveučilište koje surađuje s gospodarstvom, javnim upravama i civilnim sektorom ima ogromnu dodanu vrijednost za studente, zaposlenike i zajednicu.

‘Suradnja s poslovnim sektorom nije neizbježna samo radi uključivanja u europske trendove i pozicioniranja na ljestvicama rangiranja, već i radi bolje pripreme studenata generacije Z’, ističe rektorica Snježana Prijić Samaržija. FOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

Navigare: Kad ističete važnost gospodarskog razvoja zajednice i suradnje s privatnim sektorom, kako se ta suradnja odvija i zašto je ona značajna?

Među mnogim stereotipima koje nastojimo nadilaziti je i onaj vezan uz suradnju javnih sveučilišta s privatnim sektorom u cjelini. Mnogi u akademiji još uvijek zaziru od toga kao i od primijenjenih istraživanja. S jedne strane to je razumljivo jer su javna sveučilišta tradicionalno vezana uz obrazovanje i istraživanje koje se odvija u zaštićenoj tišini koja osigurava slobodu istraživanja i autonomiju od vanjskih pritisaka. Kao što sveučilišta ne smiju služiti politici ni komercijalnim i korporativnim interesima, tako ne smiju ni zatvarati oči pred razvojem društva i promjenama okolnosti u kojima živimo. S jedne strane državni proračun više ne može pratiti potrebe i opremanje naprednih i sofisticiranih istraživanja i mi sami moramo tražiti financiranje razvojnih iskoraka i izvan sustava javnog financiranja, kroz financiranje EU-a ili druge financijske instrumente. S druge strane, poslovni svijet razvija novi „mindset“ koji je visoko reaktivan i prilagodljiv brzim promjenama u trendovima, koji je inovativan, kreativan i otvoren. Osvjedočila sam se višekratno da mogu puno naučiti od ljudi iz privatnog sektora poput Ive Usmianija iz JGL-a i Mladena Pejkovića iz Atlantic Grupe koji su bili predsjednici našeg Savjeta Sveučilišta ili ljudi s kojima surađujemo poput Roberta Kutića iz Infobipa, Andreasa Traichla iz Erste Fondacije i drugih. Suradnja s poslovnim sektorom nije samo neizbježna radi uključivanja u europske trendove i naše pozicioniranje na ljestvicama rangiranja, već i radi bolje pripreme GenZ studenata. Naime, naši studenti su pripadnici generacije Z koja očekuje da sveučilišta budu mjesta na kojima će steći relevantne kompetencije za budućnost i koja će ih pripremiti za sudjelovanje na tržištu rada na kojem ne traže više poslove za cijeli život, već učestalo mijenjanje i kreiranje uzbudljivih karijera.

Navigare: Između ostalih, surađujete i s tvrtkom Lürssen Design Center Kvarner, koja se bavi projektiranjem i izradom tehničke dokumentacije za brodove i plovne objekte. O kakvoj je suradnji riječ?

Lürssen Design Center Kvarner, na čelu s gospođom Teutom Duletić, strateški je partner Sveučilišta gotovo od samog svog dolaska u Rijeku jer smo u njemu prepoznali ne samo inovativnu snagu za regiju već i korporativno posve drugačiji pristup istraživanjima i sveučilištu. Zajedno smo zato i pokrenuli Maritimni inovacijski klaster koji je okvir inovacijskog ekosustava u području maritimne industrije, a u kojem smo dobili i podršku lokalne i regionalne uprave. Cilj je povezati u klasteru različite dionike u poslovnom sektoru s lokalnom i regionalnom upravom i istraživanjem, kako bismo lakše i kvalitetnije surađivali i kreirali projekte. Zajedno već radimo na nekoliko projekta, a što je posebno važno, u to su uključena i druga sveučilišta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Belgije. Najveći zajednički projekt svakako je “Dolina vodika Sjeverni Jadran”, strateški projekt Europske komisije. U Europi su formirane samo dvije doline vodika, baltička i naša sjeverno-jadranska koja okuplja sveučilišta, javni i poslovni sektor u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, a fokusirana je na istraživanja i primjenu vodikovih tehnologija kao važnog zelenog energenta. Od mnogih naših suradnji možda treba spomenuti i projekt INNO2MARE iz prestižnog programa Horizon Europe, na kojem zajednički radimo sa sveučilištima u Antwerpenu i Ljubljani te velikim brojem dionika iz poslovnog sektora na stvaranju inovacijskih ekosustava na prostoru Jadranske Hrvatske i zapadne Slovenije. Naravno, ključni u provedbi su naši fakulteti, i to Tehnički i Pomorski fakultet, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija te Sveučilišni znanstveno-tehnološki park.

Navigare: Na Pomorskom fakultetu studenti se obrazuju na studijima promet i mobilnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, nautika i tehnologija pomorskog prometa, brodostrojarstvo te elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu. Kakav zapravo kadar obrazujete i koliko je Pomorski fakultet značajan za hrvatsko pomorstvo i razvoj pomorske infrastrukture?

Sveučilište u Rijeci bitno određuje njegov položaj na moru i unutar Jadranske regije. Mi živimo uz more, na moru i od mora, tako da su istraživanja i obrazovanje kadrova u pomorstvu prirodno dio naše pametne specijalizacije, kojom razvijamo svoje komparativne prednosti. Pomorski fakultet u Rijeci zasigurno je vodeća institucija na tom području u Hrvatskoj. Ne samo što imamo dugu tradiciju obrazovanja u pomorstvu koja vuče korijene iz 19. stoljeća i austrougarske Vojno pomorske Akademije, već je Pomorski fakultet bio ključan u osnivanju i razvoju drugih fakulteta i odjela na sveučilištima Jadranske Hrvatske. Radi se o vrlo progresivnoj instituciji s agilnim upravama koja se izvrsno pozicionira u povlačenju sredstava iz fondova EU-a, ubrzano podiže znanstvenu produktivnost i nezamjenjiv je partner poslovnom sektoru regije, od Jadrolinije do Luke i Lučke uprave. Pomorski fakultet nudi najmoderniju edukaciju na studijskim programima koje ste spomenuli, izvrsno je opremljen pa nije čudno da su naši studenti tradicionalno visoko cijenjeni stručnjaci koji dobivaju ponude za posao i prije završetka studija.

‘S Lürssen Design Centrom Kvarner pokrenuli smo Maritimni inovacijski klaster koji je okvir inovacijskog ekosustava’

Navigare: Prepoznaje li država dovoljno značaj Pomorskog fakulteta u Rijeci?

Rekla bih da suradnja Pomorskog fakulteta i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i ministra Olega Butkovića počiva na dubokom razumijevanju istraživanja i visokog obrazovanja za unaprjeđenje sektora. Ministar Butković je alumni Sveučilišta u Rijeci i Pomorskog fakulteta, pa zasigurno izvrsno poznaje značaj svih pomorskih fakulteta, a to se manifestira i kroz u stipendiranje studenata i angažiranje Fakulteta na izradi različitih studija i strategija, ali profesora u ulozi eksperata u projektima države. Sveučilište upravo i treba visokom ekspertizom doprinositi općem dobru, a mislim da u ovom segmentu postoji veliko uvažavanje. Međutim, dodala bih da naša plava orijentacija i projekti ne uključuju samo pomorski i prometni sektor, nego i turizam, brodogradnju, ekonomiju, razvoj digitalnih tehnologija gdje također postoji suradnja s drugim ministarstvima.

Navigare: Kada je o turizmu riječ, veliki značaj ima i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a što je naročito istaknula Katica Hauptfeld, vlasnica agencije Katarina Line koja daje ogroman doprinos nautičkom turizmu i u Hrvatsku dovodi tisuće stranih turista. To je također primjer izvrsne suradnje s privatnim sektorom. Koliko je važno obrazovati kvalitetan domaći kadar kada je o sektoru turizma riječ, a posebice o nautičkom turizmu?

Nema alternative dobrom obrazovanju, u svim segmentima pa naravno i u turizmu. A dobro obrazovanje podrazumijeva izvrsne i posvećene znanstvenike, inovativne metode i uvjete poučavanja i suradnju u međunarodnom prostoru. Sve to Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu radi izvrsno. Radi se o fakultetu koji je u posljednjih desetak godina napravio ogromne iskorake u kvaliteti i danas je vodeća istraživačka i obrazovna institucija u području turizma i izvan nacionalnih okvira. Naravno da je infrastruktura, posebno za nautički turizam, ono najvidljivije i nužan preduvjet razvoja, ali kompetencije ljudi i njihova motivacija su ključni. Ne treba nikada zaboraviti da su oni koji su najbolji, uvijek to zbog obrazovanih i dobronamjernih ljudi jer oni prepoznaju trendove prije od drugih, imaju kapacitete za brzo učenje i prilagodbu, ali i znaju koliko su dobra organizacija i zadovoljstvo ljudi ključ autentičnog i dugoročnog uspjeha.

Navigare: Između ostalih, u sklopu Sveučilišta djeluju i Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Fakultet za fiziku, Fakultet za matematiku i Tehnički fakultet sa studijima strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva. Gdje sve danas vaši studenti rade i koliko su traženi?

Ako ciljamo na razvoj zajednice, onda moramo shvatiti da nijedan izazov ili prilika nisu disciplinarni i ne pripadaju samo jednom sektoru ili fakultetu, samo pomorstvu ili samo turizmu. Konkretni izazovi uvijek su interdisciplinarni ili multidisciplinarni i njihovo rješavanje traži interdisciplinarna istraživanja i obrazovanje utemeljeno na rješavanju problema. Prirodne znanosti poput matematike i fizike ključne su u dijelu temeljnih istraživanja koja su osnova za svako razvijanje primijenjenih i inovativnih istraživanja. Disruptivni tehnološki razvoj i brze promjene traže nove modele poučavanja, više praktičnih kompetencija, personalizirane kurikulume u kojima svaki student ima prostor da sam definira svoj karijerni put. Na Sveučilištu u Rijeci već desetak godina provodimo opsežna ispitivanja zadovoljstva svojih studenata na samom kraju studiranja, izvan redovitih i obveznih evaluacija, jer stalo nam je čuti što oni misle. Indeks zadovoljstva posljednjih godina iznosi četiri, na skali od pet. Upravo su oni usmjerili naše politike u smjeru koji sam spomenula. Prema našim podacima i istraživanjima među alumnima, zaposlenost naših studenata je visoka, za većinu u vrlo kratkom roku po završetku studija. Čini se da danas imamo sretnu situaciju da nedostaje kvalitetnih ljudskih resursa, ali je također činjenica da mnogi ne ostaju u struci već su otvoreni novim karijerama i kontinuiranoj dogradnji vještina.

‘Istraživanja i obrazovanje kadrova u pomorstvu dio su naše pametne specijalizacije kojom razvijamo svoje komparativne prednosti’, kaže Snježana Prijić Samaržija. FOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

Navigare: U hrvatskim brodogradilištima u posljednjih desetak godina izgrađeno je 100 mini kruzera i oni su postali jedan od najbrže rastućih nautičkih sektora, koliko je brodogradnja važna za Hrvatsku, a time i vaš Tehnički fakultet?

Tehnički fakultet je okosnica istraživanja i poučavanja u tehničkom području, radi se o jednom od najvećih fakulteta po broju studenta i nastavnika. Izazovi za tehničke struke danas su možda i veći nego za sve ostale jer je potreba zajednice ogromna, a dodatni pritisak stvaraju nestabilnosti u sektoru i rapidni razvoj tehnologije. Fakultet se, uz naše druge znanstveno razvojne centre, u posljednje vrijeme inovativno profilira kroz nova područja održivih izvora energije, posebice energije vodika i okolišno inženjerstvo, računalstvo visokih performansi, istraživanja umjetne inteligencije i kibernetske sigurnosti. Što se tiče kadrova u brodogradnji, bilježimo već nekoliko godina paradoksalnu situaciju da su potrebe tržišta rada visoke, a interes za studij relativno nizak. Još uvijek dominira dojam nesigurnosti sektora zbog kolapsa naših velikih brodogradilišta. Ovog trenutka potražnja za inženjerima brodogradnje u stalnom je rastu, a tvrtke u regiji bore se za kvalitetan kadar. Kako bismo potakli interes mladih ljudi, intenzivno pregovaramo s poslovnim sektorom oko stipendiranja. Najdalje smo u pregovorima došli s gospodinom Peterom Lürssenom, koji pokazuje rijetko uvažavanje uloge sveučilišta i razumijevanje naravi suradnje, pa se čak razmišlja i o formiranju Zaklade Lürssen koja bi nudila ne smo stipendiranje već i atraktivne uvjete mobilnosti i stjecanja praktičnih kompetencija kroz prakse u inozemnim tvrtkama. Cilj nam je zadržati mlade ljude u Rijeci, pa i povući one koji su već otišli, kroz stvaranje inovativnih okvira za atraktivne karijere.

Navigare: Koliki je odljev vaših bivših studenata na bolje plaćene poslove u inozemstvo i što bi Hrvatska trebala napraviti kako bi ih zadržala i vratila te tako razvijala ne samo Primorsko-goransku županiju već cijelu zemlju, odnosno, društvo u cjelini?

Prirodno je da mladi ljudi traže dobre prilike i uvjete života i rada, žele stjecati iskustva u inozemstvu i ja u tome ne vidim problem. Međutim, tema naših rasprava na Sveučilištu često jesu demografska pitanja, pad nataliteta i iseljavanje. Naš je zajednički stav da je ključna demografska mjera stvaranje atraktivnih uvjeta života, obrazovanja i rada, uvođenje kriterija napredovanja prema načelima zasluga i pravednosti. Rad na tome je najzahtjevniji, rezultati se ne vide odmah, ali perspektiva dugoročnosti nema alternativu. Kratkoročni ili mandatni ciljevi završavaju najčešće u izgradnji infrastrukture dok se zaboravlja da su ključ uspjeha ljudi i kreiranje okolnosti i kultiviranje pravih vrijednosti.

Navigare: Sveučilište u Rijeci razvija sustav stipendiranja studenata s ciljem olakšavanja pristupa visokom obrazovanju, poboljšanja uspješnosti studiranja i znanstvenog istraživanja te potpore strateškim i razvojnim ciljevima Sveučilišta. Kako sve i koliko uspješno razvijate taj sustav i što te stipendije znače za studente kao i za Hrvatsku, kada znamo da su mladim talentima danas otvorena sva sveučilišta u Europskoj uniji, a i šire?

Stipendiranje je važan segment funkcioniranja sveučilišta jer kroz podršku studentima pokazuje i svoje prioritete i vrijednosti. Stipendije izvrsnima i talentiranima više su neka vrsta nagrađivanja i treba ih razlikovati od stipendiranja studenata kojima su stipendije jedini način da uđu u sustav visokog obrazovanja i tako sebi osiguraju bolje šanse za život. Danas se svi bore za talente i visine naših stipendija često se ne mogu mjeriti sa sjajnim uvjetima koje dobivaju u Europi. Tu moramo igrati i na druge karte, a to su uvjeti studiranja na sveučilištu, privlačnost destinacije, a najviše na profil sveučilišta koji mora biti takav da ga studenti odbiru jer odgovara njihovim vrijednostima. Mi se trudimo biti sveučilište orijentirano na studente, koje se brine njihovim karijerama i potrebama, njihovom zadovoljstvu i mentalnom zdravlju, o ravnopravnosti, koje cijeni kreativnost, svestranost i participaciju možda i više od kompeticije. Posebno nam je važna socijalna dimenzija stipendiranja koja olakšava pristup mladim ljudima koji ne bi mogli ući u sustav bez financijske podrške. Još uvijek struktura naših studenta ne odražava socijalnu strukturu društva, studiraju većinom studenti čiji su roditelji boljeg socijalno-ekonomskog statusa i imaju visoko obrazovanje. Tu država ima dobar sustav stipendija, mi smo ga još nadogradili.