Prije desetak dana Gradska skupština Grada Zagreba ponovo je imenovala Snježanu Abramović Milković za ravnateljicu Zagrebačkog kazališta mladih. To joj je treći mandat na čelu tog kazališta, čije je Kazališno vijeće dalo visoku ocjenu prijedlogu plana i programa rada ZKM-a od 2023. do 2026. koji je ponudila. Inače, na natječaj se osim nje prijavila i Tamara Damjanović, no utvrđeno je da ne ispunjava formalne uvjete jer nije dokazala pet godina rada u kulturi.

Podsjećamo, prilikom prvog imenovanja Snježane Abramović Milković za ravnateljicu ZKM-a 2014. godine digla se prilična halabuka unutar ansambla i u kazališnim krugovima, a jedan od glavnih razloga bila je činjenica da se do tada bavila uglavnom plesnom umjetnošću. Još od početka osamdesetih bila je angažirana kao plesačica, koreografkinja i kulturna menadžerica. Od 1992. bila je umjetnička voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla, osnivačica je nadaleko poznatog Festivala plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat, a tijekom karijere bila je i predsjednica Udruge plesnih umjetnika Hrvatske (UPUH), članica Vijeća za međunarodnu suradnju pri Ministarstvu kulture, članica Vijeća za kazalište i ples Ureda za prosvjetu, kulturu i šport Grada Zagreba, kao i urednica plesnog programa Šibenskog dječjeg festivala. Drugi problem bio je da je diplomirala eksperimentalnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, dok se za mjesto ravnatelja kazališta tražila diploma društvenog fakulteta.

Međutim, usprkos početnoj skepsi, u svoja dva dosadašnja mandata dokazala je da se jednako dobro snalazi i u dramskoj umjetnosti. ZKM je pod njenim vodstvom ostvario niz uspješnih predstava za koje je osvojio preko trideset nagrada na različitim festivalima, dok su dvije godine zaredom dobili i Nagradu hrvatskog glumišta za predstavu u cjelini i jednu za najbolju predstavu za djecu i mlade.

U razgovoru za tjednik Nacional, prvom nakon imenovanja za treći mandat, Snježana Abramović Milković govorila je o planovima ZKM-a u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, predstavama u ovoj sezoni čije se premijere očekuju, gostovanjima velikih redateljskih imena, pomlađivanju ansambla, kao i planiranim koprodukcijama.

NACIONAL: Iako se pisalo dosta o tome kako vas nova gradska vlast više ne želi na čelu ZKM-a, nedavno vas je Gradska skupština imenovala za treći mandat. Jeste li bili iznenađeni i je li razlog tome kvaliteta programa koji ste ponudili, nepotpuna ponuda jedine protukandidatkinje Tamare Damjanović ili činjenica da Grad zapravo nije imao svog kandidata?

Moram priznati da nisam razmišljala o tome je li Grad imao ili nije svog kandidata, želim vjerovati da je prilikom reizbora prepoznata prije svega kvaliteta moga rada. Imala sam podršku glumačkog ansambla, što mi je jako drago, jer sam se svih ovih godina trudila održavati dobru radnu atmosferu i dobre odnose. ZKM je poznat upravo po izuzetnom glumačkom ansamblu, naravno da imamo težih i lakših perioda, ali takva je psihodinamika svakog kolektiva. No pokušavala sam se doista s razumijevanjem odnositi prema umjetničkom ansamblu, oni su ti koji moraju iznijeti program i zato su i najvažniji, a za vrijeme pandemije bili su i najizloženiji potencijalnoj zarazi.

NACIONAL: Za svoj program dobili ste i visoku ocjenu Kazališnog vijeća iako je nova gradska vlast promijenila dio članova…

Da, novi predsjednik Kazališnog vijeća je Damir Markovina, njegova zamjenica Ivana Ivković i članica Una Bauer imenovane su od Grada, dok su ostali članovi zaposlenici ZKM-a Hrvojka Begović i Krešimir Jurić. Dakle, ljudi iz kazališta i profesije. Ja im doista zahvaljujem na povjerenju, tim više što nisam ništa očekivala. Stalno se govorilo da je na vlast došla nova politička opcija i da na čelu kulturnih institucija neće ostati ravnatelji koje je bivša gradska uprava imenovala. No, eto, dogodilo se suprotno, jer se očito ocjenjivao ponuđeni program. Zahvalna sam Kazališnom vijeću na dobroj ocjeni programa, čiji sam umjetnički dio osmislila u suradnji s Tomislavom Zajecom, koji je posljednje tri godine dramaturg ZKM-a iako radi kao vanjski suradnik. No dobila sam i pozitivno mišljenje i potpis gradonačelnika i nakon procedure izglasana sam od Skupštine. Zahvalna sam im na tom povjerenju i dat ću sve od sebe da ga opravdam. Oduvijek sam prvenstveno bila na braniku kazališnog interesa, bez obzira na političku opciju na vlasti. Navikla sam desetljećima raditi u kulturi, boriti se za svoje projekte i završiti posao koji sam započela. Sada nisu jednostavna vremena za kulturu i potrudit ću se upotrijebiti sve svoje znanje i iskustvo ne samo iz dosadašnjeg rada u ZKM-u već i s nezavisne scene, s koje sam potekla i na kojoj sam stekla razne vještine preživljavanja, da taj predloženi program i provedem.

NACIONAL: Je li, dakle, vaše imenovanje dokaz da su počeli puhati neki novi vjetrovi pa više nije važno „tko je čiji“?

Voljela bih da je doista tako. Ako su to novi vjetrovi, ja ih pozdravljam. To bi značilo da su bitni rezultati i kvaliteta nečijeg programa, a ne kojoj političkoj opciji pripada. I inače bih voljela da nam tako društvo funkcionira. Ugodno sam iznenađena ovom odlukom, koju sam, naravno, priželjkivala jer se inače ne bih javila na natječaj. Dugo sam razmišljala o tome hoću li se prijaviti jer me je organizacija rada u posljednje dvije pandemijske godine prilično izmorila, u kombinaciji s potresom je zaista bilo apokaliptično.

NACIONAL: Što ste konkretno ponudili u programu za sljedeće četiri godine – naime, Kazališno vijeće je konstatiralo da se predloženi repertoar nastavlja na umjetnički smjer i estetiku kazališta koja se njeguje još od njegova osnivanja te da predlaže kvalitetne umjetnike i naslove?

Tomislav Zajec je sjajan pisac i dramaturg, dobra duša našeg umjetničkog programa i uz njegove savjete potrudila sam se ponuditi dobro napisan i promišljen program. U tom programu ima nekoliko linija koje pratimo. Prije svega, treba dati šansu mladim umjetnicima, hrvatskim autorima i hrvatskim piscima. Dosta na tome radimo, ne samo kroz postavljanja hrvatskih tekstova već i kroz scenska čitanja – program Držić u ZKM-u je serija koncertnih čitanja kroz koja se prezentiraju dramski tekstovi koji su dobili Nagradu Marin Držić, a još nisu izvedeni. Publika se zapravo i nema priliku drugdje susresti s tim djelima. Zatim potičemo i rad na razvoju teksta kroz program „Budućnost je ovdje“ u kojem mladi pisci kod nas mogu uz rad s mentorom i uz podršku glumaca prije koncertnog čitanja vidjeti kako tekst funkcionira. Ponosni smo i na brojne tekstove hrvatskih pisaca koji su postavljeni u posljednjih sedam godina, uključujući i praizvedbe – od Kristiana Novaka, Ivora Martinića, preko Mate Matišića do Dine Pešuta i Tomislava Zajeca. Tim tragom namjeravamo nastaviti i dalje. Nastavit ćemo davati šansu i mladim redateljima i promovirati nova imena poput nikad prežaljenog Igora Vuka Torbice, ali i dovoditi neka značajna redateljska imena koja predstavljaju izazov za rad ansamblu i čiji proces je poput glumačkog masterclassa npr. Arpada Schillinga. On se zaljubio u ansambl ZKM-a i rekao da mu je s našim glumcima u ZKM-u bilo ljepše raditi nego u Berliner Ensembleu, gdje je radio nakon Zagreba. Otvara se i niz suradnji – naprimjer, s Oskarasom Koršunovasom, koji je postao umjetnički ravnatelj Nacionalnog teatra u Vilniusu, dogovorena za sljedeću godinu. Radit ćemo koprodukciju s tim teatrom i Dubrovačkim ljetnim igrama, u kojoj će sudjelovati isključivo ansambl ZKM-a. Planiramo i zanimljiva redateljska imena kao što su Arpad Schilling, Jernej Lorenci, Mateja Koležnik – koja je jedna od najjačih redateljica iz regije, a radi u etabliranim kazalištima njemačkog govornog područja – ili mladi slovenski redatelj Žiga Divjak i, naravno, hrvatski redatelji poput Dore Ruždjak, Renea Medvešeka i da ne nabrajam sve, važno je da se svi redatelji žele vratiti opet u ZKM nakon suradnje pa očekujemo ponovo i Olivera Frljića. Što se tiče pisaca koje smo stavili u program, spomenula bih samo neke poput Juana Mayorge, Mariusa von Mayenburga, Arthura Millera, Klausa Manna, a tu su, naravno, i autorski projekti i predstave za djecu i mlade, koji su isto misija ZKM-a.

NACIONAL: Jeste li se nakon ovih sedam godina riješili krimena da vas zanima samo ples, a ne drama?

Moram reći da sam u početku shvaćala tu skepsu i imala razumijevanje za nepovjerenje prema meni. U biti, to me je jako guralo i motiviralo da se dokažem. Naravno da sam došla iz plesa, kojim se cijeloga života bavim, ali ZKM nije klasično dramsko kazalište, već je itekako otvoren novim tendencijama i neverbalnom kazalištu. Zato sam i mislila, a nadam se i dokazala, da mogu promišljati repertoar ZKM-a uz veliku pomoć Tomislava Zajeca. Zapravo, suvremeni ples i suvremeni teatar se isprepliću. Davno su se te granice izbrisale.

NACIONAL: Budući da su sve kulturne institucije prošlih godina prolazile kroz teško razdoblje, koliko vam je važna podrška Grada?

Financijska podrška Grada je jako važna jer je Grad naš osnivač i osigurava nam sredstva za rad. Naravno da se oslanjamo i na vlastiti prihod, no on je jako pao u posljednje dvije godine. Prije toga smo veliki dio programa financirali upravo iz vlastitog prihoda, čiji su izvori prodaja ulaznica, kotizacije polaznika Učilišta, prodaja predstava na festivalima i gostovanjima, kao i povremeno iznajmljivanje prostora. Međutim, sve se to urušilo domino-efektom zbog pandemije, lockdowna, epidemioloških mjera… Tu je nastao veliki problem. Smanjili smo broj premijera u 2022., međutim, neki naslovi su zbog korone „skliznuli“ iz 2021. u 2022. Sredstva se posljednjih godina konstantno smanjuju zbog loše financijske situacije pa se bojim da će 2022. biti jako teška, a uz to uplate dosta kasne. No jako sam uporna i jako se trudim da sva sredstva koja su nam predviđena na kraju i dobijemo. Naravno da postoje i drugi izvori financiranja programa – naprimjer, europski program Kreativna Europa, potprogram kultura. Mi smo aktivni i javljamo se na natječaje, ali ne možemo unaprijed znati hoćemo li uspjeti dobiti sredstva. Moram priznati i da smo produkcijski potkapacitirani, imamo samo dva producenta – jedan se bavi međunarodnom distribucijom predstava, a drugi izvršnom produkcijom tako da kada smo u punom pogonu, oni nemaju dovoljno vremena za rad na aplikacijama za europske natječaje. U svakom slučaju, koncipirala sam program ove godine tako da bude izvediv, a opet vrhunski. Svjesna sam loše financijske situacije u Gradu.

‘U mojih sedam godina na čelu ZKM-a u ansambl je ušlo 13 mladih glumaca’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Imate li sugovornika u Gradu, s obzirom na činjenicu da je na čelu Ureda za kulturu i dalje v.d. pročelnice?

Iskreno, bilo bi dobro da imamo pročelnika koji će strateški promišljati gradsku kulturu. Trenutno je, nazovimo to tako, tehnička uprava, tehnički Gradski ured za kulturu, dok se ne provede natječaj za pročelnika. Pročelnik za kulturu za nas je vrlo važan jer ima dosta posla u izradi strategije kulturnog sektora koji bi nama dao smjernice za rad, ovako se svatko bori za sebe, svako kazalište individualno nastupa prema Gradskom uredu za kulturu i Poglavarstvu i tu nastaju šumovi u kanalu. Mislim da bi prvo trebalo uskladiti interne akte u gradskim kazalištima.

NACIONAL: Poznato je da su postojali apetiti za oduzimanje dijela prostora ZKM-mu, navodno zbog povrata imovine. Što je s tim?

Da, to je dugotrajan upravni proces, a radi se o dvorani Poly, polivalentnoj dvorani koja je mišljena ne samo za probe već i za izvedbe, a svakodnevno se u njoj održavaju probe i rad Učilišta. Ona je u povratu, no svim silama se borimo da ostane ZKM-u iako je stranka u postupku vlasnik, a to je Grad Zagreb. Mi smo u posjedu prostora, korisnici smo te dvorane godinama i ona je integralni dio kazališta. Zbog upravnih sporova koji su u tijeku ne smijem reći više od toga. No bio bi to pravi kulturocid da se Poly oduzme ZKM-u, jako smo angažirano oko toga, imamo i podršku Gradskog ureda za upravljanje imovinom.

NACIONAL: U ovoj sezoni već je odigrano nekoliko značajnih premijera, a novina je i koprodukcija s Beogradskim dramskim pozorištem u predstavi „Kamen“. Planirate li još sličnih koprodukcija?

Svakako planiramo nastaviti s koprodukcijama i u programu za sljedeći mandat navela sam da ćemo ih i ubuduće raditi i razvijati međunarodnu mrežu suradnje. Jedna od prvih bit će spomenuta koprodukcija s Nacionalnim kazalištem iz Vilniusa. Kao što je poznato, imali smo i dvogodišnji projekt s europskim kazalištima Schauspiel Stuttgart i Nowy Teatr iz Varšave, unutar kojeg smo realizirali šest predstava. U tom europskom ansamblu bili su angažirani glumci iz ZKM-a uz glumce tih dvaju kazališta, dok je umjetnički voditelj bio Oliver Frljić. Posljednja koprodukcija s Beogradskim dramskim rezultirala je vrlo zanimljivom i uspješnom predstavom čija tematika je i nama na ovim prostorima jako bliska i bolna. Osim toga, pronašli smo i model kako takve koprodukcije uvrstiti u svoj regularni repertoar. Naime, kod koprodukcija je teže izvoditi predstavu više puta tijekom sezone jer su reprize skupe. U slučaju Beogradskog dramskog napravili smo dvostruku scenografiju i kostime tako da troškova transporta nema, jer putuju samo glumci. Tako predstava može doista zaživjeti i igrati više puta i u Zagrebu i u Beogradu.

NACIONAL: ZKM s predstavom „Halo, halo, ovdje Radio Zagreb“ u režiji Pavlice Bajsić Brazzoduro, čija će premijera biti polovicom veljače, uvodi i tzv. radiofonijski teatar. Kako biste ga definirali?

Pavlica Bajsić poznata je po spajanju radiofonije, zvukova i živih izvedbi. Zadnji takav projekt bila je izvedbena šetnja uz slušanje soundtracka „Time“ ukrajinske autorice Poline Baraničenko. No najvažnija u toj predstavi je tema. To je priča o Boženi Begović, prvoj hrvatskoj spikerici, književnici, prevoditeljici, vrlo osebujnoj ličnosti koja je, radeći ono što voli, zapravo živjela na rubu egzistencije. Ono što je veže uz ZKM jest činjenica da je ona kao dramska pedagoginja bila i osnivačica Pionirskog kazališta. Zato je nama bilo jako važno postaviti baš tu predstavu u kojoj se govori o počecima ZKM-a. Mi smo prije nekoliko godina objavili monografiju o ZKM-u, koji ima bogatu i zanimljivu povijest. Tako brinemo i za teatrološku arhivu, jer ako nešto nije zapisano, brzo se zaboravi.

NACIONAL: Prva sljedeća premijera su „Karamazovi“ koje režira Oliver Frljić. Otkad je otišao iz riječkog HNK-a i radi u Njemačkoj, Frljić rijetko režira u Hrvatskoj. Kako ste se dogovorili, je li bilo problema u komunikaciji?

Oliver Frljić je posljednji put režirao u Kerempuhu. Mi smo privatno jako dobri prijatelji i ja jako cijenim njegov rad. U međuvremenu je napravio fantastičnu karijeru na njemačkom govornom području, izuzetno je tražen, ide iz projekta u projekt i zapravo je bilo teško pronaći slobodan termin. Ovu režiju u ZKM-u dogovorili smo prije tri godine. Frljić je majstor adaptacije teksta, a na „Karamazovima“ je radio s Ninom Gojić. „Karamazovi“ će zapravo biti dvije predstave koje će se igrati dan za danom. Druga predstava nije nastavak iste predstave, već su to dvije predstave koje predstavljaju roman iz drugačije perspektive. Meni je taj koncept vrlo zanimljiv i napravljen je tako da ne poskupljuje cijelu produkciju. Oliver jako dobro razumije našu situaciju i kaže da mu je divno ponovo raditi na svojem govornom području. Glumački ansambl u predstavi proširen je s nekoliko vanjskih članova, to su Jerko Marčić, Linda Begonja i Rok Juričić, mladi glumac koji je tek završio Akademiju. Mi inače često dajemo šansu mladim glumcima da uđu u neku od podjela i tako prođu organsku audiciju za ulazak u ansambl. Tako su došli, na primjer, Anđela Ramljak, Mateo Videk, Adrian Pezdirc, Dado Ćosić, Milica Manojlović, Tina Orlandini, Ugo Korani, Petra Svrtan… – ukupno trinaestero novih glumaca, uglavnom mladih, u ovih sedam godina koliko sam na čelu ZKM-a. Usprkos novim članovima, ta kompaktnost ansambla i dalje postoji. Mislim da je zdravo otvarati se prema novim ljudima i novim energijama. Isto tako smo otvoreni i prema kolegama s nezavisne scene.

NACIONAL: Još jedno veliko ime koje se vraća u ZKM je Janusz Kica. S kojim projektom?

Radit će „Svjetlost pada / Light Falls“ prema dramskom tekstu Simona Stephensa. Dugo smo se dogovarali da nakon „Čarobnog brijega“ iz 2015. opet režira kod nas. Ni Kica isto tako dugo nije radio u Hrvatskoj, on je zaposlen na ljubljanskoj Akademiji, često režira u Beču. Međutim, njega glumci ZKM-a jako vole, a i on voli raditi ovdje. Krajem godine čekamo i Ivana Popovskog iz Moskve.

NACIONAL: Kako je s gostovanjima?

ZKM je između valova pandemije uspio ostvariti gostovanja i u Vilniusu na festivalu Sirenos, u Budimpešti na Jesenskom festivalu, u Gdanjsku u Shakespeare teatru, na Borštnikovim srečanjima u Mariboru, u Cankarjevom domu u Ljubljani… Dakle, usprkos problemima ipak smo realizirati planirano. Što se budućnosti tiče, imamo otvorene pregovore s europskim festivalima poput festivala Kontakt u Torunu.

NACIONAL: Jeste li imali priliku razgovarati s nekim predstavnicima nove gradske vlasti?

Gradonačelnik je dvaput na početku svog mandata primio ravnatelje gradskih kazališta kako bismo mu izložili svoje probleme i zabrinutost. Nadam se da će uskoro biti imenovan i novi pročelnik za kulturu i da će komunikacija s Gradskim uredom biti dinamičnija.