Sud Europske unije presudio je u srijedu da hrvatski mehanizam ujednačavanja sudske prakse, koji omogućuje sucima koji u nekom predmetu nisu bili članovi sudskog vijeća da promijene već donesenu odluku, nije u skladu s pravom EU-a.
“Sudsko vijeće nadležno za predmet mora samostalno donijeti odluku kojom se dovršava postupak. Svako neopravdano zadiranje osoba koje nisu članovi sudskog vijeća mora biti isključeno“, kaže se u priopćenju Suda EU-a.
Odluka Suda EU-a odgovor je na upit hrvatskog Visokog trgovačkog suda, koji je zatražio mišljenje je li ta praksa u skladu s pravom EU-a.
Na hrvatskim drugostupanjskim sudovima, prije nego što se smatra da je formalno donesena i da se može dostaviti strankama, svaka odluka koju donese sudsko vijeće mora se proslijediti sucu evidentičaru dotičnog suda.
Suca evidentičara određuje predsjednik dotičnog suda. U praksi on ima ovlast odgoditi donošenje presude i davati upute sudskom vijeću. Stranke ne znaju za njegovo sudjelovanje ni ime. Ako sudsko vijeće ne postupi u skladu s njegovim uputama, sudac evidentičar može zatražiti sazivanje sjednice odjela za evidenciju sudske prakse.
Na toj se sjednici može prihvatiti „pravno shvaćanje” koje je obvezujuće za sva sudska vijeća koja pripadaju odjelu. Dotično sudsko vijeće, koje je već zaključilo svoje vijećanje, mora, ako je to potrebno, izmijeniti svoju prethodno donesenu sudsku odluku.
Taj postupak opravdavan je potrebomujednačavanja sudske prakse.
‘LAKŠI’ ZA 200 MILIJUNA EURA Sud EU-a drastično kaznio Mađarsku
Sud EU je odgovorio da se pravu Unije protivi to da se nacionalnim pravom predvidi unutarnji mehanizam u nacionalnom sudu na temelju kojeg se sudska odluka koju je donijelo sudsko vijeće nadležno u predmetu može otpremiti strankama radi njegova dovršetka samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar koji nije član tog sudskog vijeća.
Isto tako nije u skladu s pravom EU-a da posebni sudski odjel nadležan za evidenciju sudske prakse ima ovlast prisiliti, prihvaćanjem „pravnog shvaćanja”, sudsko vijeće nadležno u predmetu da izmijeni sadržaj sudske odluke koju je prethodno donijelo, iako na toj sjednici odjela sudjeluju i suci koji nisu suci tog sudskog vijeća kao i, ovisno o slučaju, osobe izvan predmetnog suda pred kojima stranke nemaju mogućnost iznijeti svoje argumente.
“Jamstvo pristupa neovisnom i zakonom prethodno ustanovljenom sudu podrazumijeva da sudsko vijeće nadležno za predmet samostalno donosi odluku kojom se dovršava postupak. U pogledu sastava sudskih vijeća moraju postojati transparentna pravila koja su poznata pojedincima kako bi se isključilo svako neopravdano zadiranje u postupak odlučivanja osoba koje nisu članovi sudskog vijeća i pred kojima stranke nisu mogle iznijeti svoje argumente”, kaže se u priopćenju Suda.
Sud ističe da je dopušten postupovni mehanizam koji – kako bi se izbjegle ili otklonile razlike u sudskoj praksi i time osigurala pravna sigurnost svojstvena načelu vladavine prava – omogućuje sucu suda, koji ne zasjeda u nadležnom sudskom vijeću, da predmet uputi proširenom vijeću tog suda.
Za to moraju biti ispunjena tri uvjeta: da prvotno određeno sudsko vijeće još nije odlučivalo u predmetu; da su okolnosti u kojima može doći do takvog upućivanja jasno navedene u primjenjivom zakonodavstvu i da se navedenim upućivanjem dotične osobe ne lišavaju mogućnosti sudjelovanja u postupku pred tim proširenim sudskim vijećem.
Prema pravilima EU-a, sudovi država članica mogu u okviru postupka koji se pred njima vodi uputiti Sudu EU-a pitanja o tumačenju prava Unije ili o valjanosti akta Unije. Sud EU-a ne rješava spor pred nacionalnim sudom i na nacionalnom je sudu da predmet riješi u skladu s odlukom Suda EU-a. Ta odluka jednako obvezuje i druge nacionalne sudove pred kojima bi se moglo postaviti slično pitanje.
Oglasio se Habijan
Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je da će Hrvatska poštivati presudu da hrvatski mehanizam ujednačavanja sudske prakse, koji omogućuje sucima koji u nekom predmetu nisu bili članovi sudskog vijeća da promijene već donesenu odluku, nije u skladu s pravom EU-a te najavio izmjenu zakona.
“Sud EU je donio odluku kakvu je donio, Hrvatska će je, naravno, kao članica EU poštivati, kao što to radi svaka članica. Analizirat ćemo u ministarstvu zajedno sa svim relevantnim dionicima pravosuđa, prvenstveno sa sudbenim vlastima, tu odluku i očigledno ići u izmjene i Zakona o sudovima, ali i sudskog poslovnika”, rekao je Habijan u četvrtak nakon sjednice vlade.
Pojasnio je da je presuda donesena na temelju pokrenutog zahtjeva da se utvrdi je li naš Zakon o sudovima u skladu s Ugovorom Europske unije, a radi se o institutu pravnog shvaćanja. “Neovisno o tome kakvo će u konačnici biti novo zakonsko rješenje kada govorimo o ujednačavanju prakse, to je vrlo bitno radi sigurnosti naših građana”, rekao je Habijan.
Dodao je da dosadašnje rješenje u hrvatskom zakonodavstvu postoji od 1994. te da do sada nitko nije doveo u pitanje usklađenost s pravom EU.
“Prema tome, ako ovo rješenje nije usklađeno s pravnom stečevinom i pravom EU, a po odluci suda nije, ključno je iznaći rješenje”, istaknuo je ministar. Ključnim je ocijenio i da građani, njihovi odvjetnici i ostali dionici pravnog sustava imaju pravnu sigurnost i da ujednačenu sudsku praksu.
Sud Europske unije presudio je da hrvatski mehanizam ujednačavanja sudske prakse, koji omogućuje sucima koji u nekom predmetu nisu bili članovi sudskog vijeća da promijene već donesenu odluku, nije u skladu s pravom EU-a.
“Sudsko vijeće nadležno za predmet mora samostalno donijeti odluku kojom se dovršava postupak. Svako neopravdano zadiranje osoba koje nisu članovi sudskog vijeća mora biti isključeno”, kaže se u priopćenju Suda EU-a. Odluka Suda EU-a odgovor je na upit hrvatskog Visokog trgovačkog suda, koji je zatražio mišljenje je li ta praksa u skladu s pravom Unije.
Odgovarajući na pitanja novinara o nedostatku sudaca na Visokom kaznenom sudu i povećanju plaća sudaca, Habijan je rekao kako je prošli tjedan imao konstruktivan razgovor s predsjednikom Visokog kaznenog suda na kojem su otvorili brojne teme.
Poručio je kako će, čim dođe takav zahtjev, potpisati suglasnost za povećanje broja sudskih vježbenika i sudaca. Govoreći o problematici plaća na tom sudu samo je rekao da su razgovarali o tome i da je predsjednik suda sa sastanka izašao zadovoljan.
Oglasio se i Vrhovni sud
Vrhovni sud u četvrtak je izvijestio da će sudbena vlast prihvatiti i provesti pravno shvaćanje Suda EU da se određeni mehanizmi propisani nacionalnim pravom protive pravu Unije ističući da je pritom nužno osmisliti druge mehanizme ujednačavanja sudske prakse.
Riječ je o postupanjima prema kojima se odluka sudskog vijeća može otpremiti strankama samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar tj. služba evidencije sudske prakse, kao i da sjednice drugostupanjskih, visokih i Vrhovnog suda imaju ovlast prisiliti vijeće na prihvaćanje njihovog pravnog shvaćanja, odnosno da sudsko vijeće koje je prethodno donijelo odluku, izmijeni njen sadržaj u skladu s odlukom sjednice sudskog odjela.
Na taj način Sud EU je zapravo presudio da pravni mehanizmi koji su propisani odredbom Zakona o sudovima i koji postoje radi izjednačavanja sudske prakse nisu u skladu s pravom Unije.
S Vrhovnog suda poručuju da će sudbena vlast prihvatiti i provesti navedeno pravno shvaćanje Suda EU, no podsjećaju da su i ranije upozoravali da se čestim izmjenama zakona, čak i onih temeljnih poput ovršnog te zakona o kaznenom ili parničnom postupku, otežava stvaranje stabilne sudske prakse.
S obzirom na enormni broj sudskih predmeta u Hrvatskoj takva situacija, ističu, izravno utječe na građane i poduzetnike i rješavanje njihovih predmeta. U takvoj situaciji odluke sudskih odjela drugostupanjskih i viših sudova te odjelne sjednice Vrhovnog suda, kako navode, imale su značajnu ulogu u ujednačavanju sudske prakse, što je povećalo stupanj pravne sigurnosti.
Ukidanje ovlasti službe evidencije može povećati donošenje suprotnih sudskih odluka
Smatraju da će ukidanje ovlasti službe evidencije te obvezatnosti pravnih shvaćanja sudskih odjela drugostupanjskih i viših sudova kao i Vrhovnog suda u postojećoj preopterećenosti sudova povećati vjerojatnost donošenja suprotnih sudskih odluka.
U nastaloj situaciji bit će potrebno osmisliti drugačije mehanizme ujednačavanja sudske prakse, poručuju s Vrhovnog suda.
„Upravo u tom kontekstu želimo naglasiti da će presuda suda EU-a, u kratkom roku, vrlo vjerojatno povećati stupanj neujednačenosti sudske prakse te bi bilo svrsishodnije da je ostavljen rok za prilagodbu u kojemu bi se broj predmeta smanjio na podnošljivu mjeru. Naime, zadatak ujednačavanja sudske prakse nije nipošto isti kada treba ujednačavati sto tisuća ili milijun predmeta”.
Zaključuju da će predsjednik Vrhovnog suda kao najviše tijelo sudske uprave u razumnom roku donijeti odluke kojima će presuda suda EU-a biti provedena u organizaciji i radu hrvatskih sudova.
Komentari