Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u petak je ocijenila kako je inflacija snažno pala u rujnu, a pad očekuju i u idućim mjesecima zbog slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, normalizacije dobavnih lanaca i stabilizacije cijena nafte i drugih energenata.

Državni zavod za statistiku (DZS) danas je objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 6,6 posto, što je usporavanje u odnosu na stopu inflacije od 7,8 posto u kolovozu.

Eurostat je, pak, objavio da je godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj u rujnu pala na 7,3 posto, s 8,4 posto u kolovozu.

Iz HUP-a u komentaru tog podatka ističu kako je taj “snažan pad”, ponajviše rezultat “snažnog pada cijena usluga te proizvoda u sektoru hrane, pića i duhana.

“Zabilježeni mjesečni pad od 0,7 posto je također snažniji u odnosu na naša očekivanja. Hrvatska je tako među tri članice euro područja s najvećim mjesečnim padom cijena”, navode iz HUP-a u osvrtu na podatke Eurostata.

Poslodavci ocjenjuju da se snažan mjesečni pad cijena može pripisati jenjavanju sezonski snažnih turističkih aktivnosti te, kao i obično, hlađenju cijena usluga.

“Pad cijena hrane posljedica je uznapredovalog pada proizvođačkih cijena pojedinih poljoprivrednih proizvoda i prije državne intervencije u cijene više prehrambenih proizvoda, što se s određenim odmakom odražava na pad maloprodajnih cijena hrane i pića i na domaćem terenu”, ističu iz HUP-a.

U komentaru napominju da se posljednjih tjedana postavlja pitanje hoće li rast cijena sirove nafte od oko 30 posto od lipnja ponovo razbuktati inflaciju u nastavku godine. Navode, naime, kako se procjenjuje da poskupljenje nafte za 10 američkih dolara po barelu, ubrzava europsku inflaciju za 0,3 postotna boda.

HUP, kako se navodi u priopćenju, očekuje da će se cijene nafte u nastavku godine korigirati na dolje, zahvaljujući padu globalne potražnje uslijed recesije u euro području te snažnog usporavanju rasta u SAD ili čak kraće recesije početkom 2024. godine.

Poduzetnici u idućim mjesecima očekuju pad inflacije u euro području te Hrvatskoj uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, normalizacije dobavnih lanaca te stabilizacije cijena nafte i drugih energenata.

Pritom, navode, snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području i dalje sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju.

“U kombinaciji s ‘hlađenjem’ agregatne potražnje, normalizacijom lanaca dobave te slabijom inflacijom prehrambenih proizvoda krajem godine moguć je pad stope inflacije u Hrvatskoj na oko 4,5 posto”, procjenjuju u HUP-u.

Prognoziraju da će se, nakon inflatorne stope od 8 posto u ovoj godini, u 2024. godini prosječna stopa inflacije kretati u rasponu od 3 do 4 posto, što je iznad prosjeka euro područja. To, kažu, ne iznenađuje s obzirom da su postojeće cijene usluga i dalje niže od prosjeka eurozone za više od 30 posto.

“Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na izvanredno brz oporavak realnih neto primanja zaposlenika u Hrvatskoj ove godine (+2,3 posto tijekom prvih sedam mjeseci), naročito u uslužnim sektorima te izdašnijim kolektivnim ugovorima”, upozoravaju iz udruge poslodavaca.

“Također, očekujemo nastavak bržeg rasta plaća u Hrvatskoj u odnosu na euro područje (oko 7 posto u odnosu na 4 posto nominalno)”, zaključuje se u priopćenju HUP-a.