Izvori bliski Vinku Grgiću, gradonačelniku Nove Gradiške uhićenom i pritvorenom u sklopu korupcijske afere pod sumnjom da je bio dio kriminalne hobotnice poduzetnika Kreše Peteka, tvrde da su pronašli dokument koji bi mogao biti ključan u dokazivanju njegove nevinosti. Radi se o računu za večeru koja se odvijala 18. lipnja ove godine u Pansionu As u mjestu Rešetari, knjiženom i plaćenom iz gradskog proračuna dva tjedna kasnije, za koji se tvrdi da pobija USKOK-ovu tezu prema kojoj su Grgić i Petek u svojim razgovorima koristili šifrirane fraze za novac, odnosno mito. „Gradonačelniče, moje duboko poštovanje, samo pitam da ti onaj smuđ ne bi pobegel…“ snimljen je Petek kako se obraća Grgiću, da bi ovaj uzvratio:

„Neće, neće brate. J… je kampanja pa sam stalno na televiziji, radiju… Kad si me zvao, bio sam na radiju.“ Obrana gradonačelnika Nove Gradiške sada u spis namjerava priložiti spomenuti račun iz kojeg je vidljivo da se izraz „smuđ“ ne koristi kao sinonim za mito, kako je objašnjavano u medijima koji su objavili dio transkripata tajno snimljenih razgovora, nego doista na riječnu ribu smuđ. Upravo ona konzumirana je na spomenutoj večeri sredinom lipnja u Pansionu As u Rešetarima, što je vidljivo iz računa izdanog tog dana oko 19.30 sati. Očigledno se radilo o večeri za dvoje jer su poslužene po dvije porcije smuđa i blitve, jedan pomfrit i po jedna litra bijelog vina i mineralne vode. Račun na iznos od 457 kuna zaprimljen je u gradskoj upravi 30. lipnja, a plaćen je dva dana kasnije – uz parafe više odgovornih osoba i potpis samog gradonačelnika Vinka Grgića.

Taj dokument, tvrde izvori bliski ovom osumnjičeniku, zorno dokazuje da USKOK potpuno luta u svojim tvrdnjama i bit će koristan – a možda i ključan – u dokazivanju Grgićeve nevinosti. Njemu bliski izvori još prošloga tjedna spominjali su da bi USKOK „mogao imati problema u dokazivanju“ svojih navoda jer se gradonačelniku Nove Gradiške na teret stavlja „samo pokušaj primanja mita u iznosu od 100 tisuća kuna“ kako bi se poduzetniku Peteku omogućilo dobivanje posla s izgradnjom solarne elektrane Biosol. Na natječaju za taj posao Petekova tvrtka imala je drugu najpovoljniju ponudu, no odabrana je nakon što se navodno ispostavilo da najpovoljniji ponuđač nije priložio bankovnu garanciju, što je bio jedan od uvjeta natječaja. Grgićevi odvjetnici trenutno se zapravo pripremaju na neslužbeno najavljeno proširenje istrage, za koju se u javnosti pretpostavlja da će se odnositi na 15 milijuna kuna vrijedan posao rekonstrukcije i dogradnje kompleksa gradskih bazena u Novoj Gradiški. Na tom natječaju također je sudjelovala tvrtka Elektrocentar Petek prvoosumnjičenog Kreše Peteka i po dokumentima koje posjeduje Nacional, njena ponuda bila je tek četvrta najpovoljnija – više od dva milijuna kuna skuplja od najjeftinijeg ponuđača. Međutim, Nacional iz izvora vrlo upućenih u tijek istrage doznaje da to neće biti slučaj – već će se istraga, po svemu sudeći, proširiti na posao izgradnje reciklažnog dvorišta u Novoj Gorici, koji je prethodio spomenutoj izgradnji solarne elektrane i koji se, kako se čini, odvijao po špranci koju USKOK smatra koruptivnom i za koju vjeruje da će je biti vrlo lako dokazati. Isti izvor za Nacional je prokomentirao i tvrdnju o rušenju USKOK-ove teze o „smuđu“ kao sinonimu za mito koje je Grgić navodno trebao primiti. On tvrdi da je situacija potpuno suprotna. „Potpuno je nebitno je li ‘smuđ’ šifra za novac ili se time zaista označava samo riba koja se jela za večerom; iz konteksta svih snimljenih razgovora potpuno je jasno da se radi o terminologiji koja označava nešto veće i više, a u spisu postoje znatno čvršći dokazi od takvih metafora. Na koncu, ako bismo baš inzistirali na tom detalju i semantici, ‘smuđ’ bi se jednako tako mogao odnositi na dogovor koji su postigli upravo na toj večeri“, objašnjava ovaj sugovornik Nacionala. Ali će o tome na koncu prosuđivati sud, gdje je USKOK samo jedna od strana u postupku.

Kako doznaje Nacional, USKOK je u ovom konkretnom slučaju registrirao susrete Peteka i gradonačelnika Nove Gradiške Grgića na nizu mjesta, gdje su u nekim slučajevima, poput restorana, upućeni čak i prikriveni istražitelji koji su nastojali fizički posvjedočiti o čemu njih dvojica razgovaraju. No zabilježeni su i susreti na lokacijama i u uvjetima koje se opisuje kao krajnje neuobičajene. „To su bila neka parkirališta i slična mjesta, ali posebno je zanimljiva jedna zgoda iz vremena lockdowna, kada je cijela država bila gotovo potpuno paralizirana. Grgić je kao saborski zastupnik i gradonačelnik imao propusnicu za kretanje između županija pa se odvezao do Ivanića. Ondje je zaustavio automobil, pretrčao autocestu i sjeo u Petekov automobil kako bi s njim razgovarao“, prepričava Nacionalov sugovornik.

Cijela afera koja je rezultirala nizom uhićenja, između ostalog i direktora JANAF-a Dragana Kovačevića, započela je zapravo kao pokušaj istražitelja da proniknu u sumnjiv natječaj za obnovu javne rasvjete u Velikoj Gorici, gradu koji vodi HDZ-ov Dražen Barišić. Pod mjerama nadzora i praćenja bio je, između ostalih, sumnjivi poduzetnik Krešo Petek, a on se pokazao kao iznimno zahvalan materijal jer je bio vrlo razgranat, s velikim ambicijama u osvajanju javnih natječaja i poprilično nepažljiv kada se radilo o komuniciranju telefonom. Tako je pod mjere uskoro počelo upadati sve više osoba pa su se izvidi granali na više rukavaca – od Dragana Kovačevića i njegova navodnog primanja mita od dva milijuna kuna, do gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića kojem USKOK želi imputirati da je u manje od godinu dana sudjelovao u namještanju ili pokušaju namještanja čak triju javnih natječaja.

„Natječaj za bazene, po svemu sudeći, nisu uspjeli do kraja namjestiti jer je Petek zakasnio, a i nije bilo vremena jer su uhićeni, ali zabilježeni su njihovi razgovori na tu temu, pitanja ‘Držiš li to pod kontrolom?’ i slično. No prva dva natječaja – za reciklažno dvorište i solarnu elektranu – u mnogo detalja vrlo su simptomatična i pokazuju porazno stanje u sustavu javne nabave u Hrvatskoj. Kod elektrane je, recimo, Petek u dogovoru s Grgićem imao mogućnost odabrati tvrtku koja je izrađivala natječajnu dokumentaciju, radilo se o tvrtki Nabava d.o.o. Kako je taj odabir trebao biti pokriven procedurom, dogovoreno je da se preko jednostavne nabave ponude zatraže od triju firmi, premda se znalo da će dokumentaciju odrađivati upravo ova. Tu se – u izradi dokumentacije, kreiranju kriterija i određivanju načina bodovanja – zapravo odvija najveći dio namještanja natječaja, dakako uz naknadnu izmjenu dokumentacije dok se on odvija. U slučaju solarne elektrane sve je bilo podešeno tako da Petek pobijedi čak i ako je skuplji“, objašnjava ovaj Nacionalov izvor i potom obrazlaže zašto bi se proširenje istrage moglo odnositi na raniji posao oko reciklažnog dvorišta u Novoj Gradiški, koji je izvela Petekova tvrtka.

„On je tada poslao drugu najjeftiniju ponudu pa je bilo zanimljivo vidjeti kako je na koncu ipak dobio posao. Radilo se, reklo bi se, o beskrupuloznosti koju se može opisati laičkim rječnikom. Financijski aspekt ponude nosio je, recimo, 60 posto pa je ponuda jedne zajednice ponuditelja dobila 60, a Petekova 54 boda. Potom slijedi aspekt koji se odnosi na bankovne garancije i slično, a u njemu su oba ponuditelja dobila maksimalnih dvadeset bodova. I na koncu, treći kriterij odnosio se na stručnu osposobljenost kadra, odnosno reference stručnjaka koji bi trebali obavljati posao. Tražili su se ‘inženjeri gradilišta s iskustvom na istim ili sličnim projektima’ pa su Petekovoj tvrtki oni priznati i tako su joj dodijeljeni bodovi. Konkurentima su stručnjaci odbijeni pod obrazloženjem da ‘nije riječ o inženjeru gradilišta, nego o glavnom inženjeru gradilišta’, dakle da je zapravo prekvalificiran. Tu su izgubili prednost u bodovima, no simptomatično je da se nisu ni žalili na takvu odluku jer su očito bili svjesni kako sustav funkcionira. A takvu odbijenicu izdale su službe Grada Nova Gradiška po uputi gradonačelnika Grgića“, objašnjava, ukratko, sugovornik Nacionala razloge zbog kojih se istraga protiv Grgića vjerojatno proširuje u ovom smjeru. Grgiću bliski izvori tvrde da je USKOK u samom zahtjevu za provođenjem istrage njemu pripisao niz nerealnih kvalifikacija te da ga je namjerno stavio u isti dio teksta s gradonačelnikom Velike Gorice Barišićem, kojemu se na teret stavlja namještanje natječaja višestruko veće vrijednosti. Pored toga, tvrdi se da su u rješenju korištene opće fraze poput one o „kontinuiranosti i brojnosti kriminalnih aktivnosti u dužem razdoblju“, „izuzetno visokom stupnju upornosti, odlučnosti i kriminalne volje“, a posebno je zasmetala fraza da se kod Grgića radi o „ustaljenom obrascu ponašanja i kriminalnom stilu života koji je usvojio“. Navodno, potpuno iste fraze mogu se pronaći i u zahtjevima USKOK-a u sasvim drugim korupcijskim slučajevima, no izvor blizak istrazi objašnjava da se o tome nema zašto raspravljati. „Najprije, u godinu dana pokušala su se namjestiti tri natječaja za istu tvrtku, a za svaki od njih Grgić i Petek nalazili su se i komunicirali više puta. Bili su vrlo uporni, ilegalno ponašanje ponavljalo se u nizovima i nije nerealna opasnost da bi se ono i nastavilo. Dakako, radi se o tezi koju je uvijek moguće pobijati, no ona je u ovom slučaju usvojena. Prošla je“, zaključuje ovaj sugovornik. Izvori bliski Grgiću te navode smatraju paušalnima i krajnje arogantnima, naročito u kontekstu činjenica da je Grgić neosuđivana osoba, ugledan član društva i obnašatelj javnih funkcija, kao i da mu se na teret pripisuje djelo u pokušaju bez čvrstih dokaza, zasnovano isključivo na posrednim saznanjima. Drugim riječima, smatraju da će tijekom postupka uspjeti dokazati da su djelatnici USKOK-a u Grgićevu slučaju pretjerano agresivni, kao i da to proizlazi iz tanašnog stanja spisa, barem kada je Grgić u pitanju. Što sve, kako tvrde, s pravom otvara prostor za javno propitivanje USKOK-ovih kompetencija zbog ponašanja u kontekstu ove afere.