Nakon što se prije dva i pol mjeseca u američkim kinima počeo prikazivati film “Ubijte glasnika” (“Kill the Messenger”), koji se u četvrtak, 25. prosinca, počinje prikazivati i u hrvatskim kinima, u američkim medijima ponovno se rasplamsala rasprava o tome je li novinar Gary Webb, prema čijoj je životnoj priči snimljen film, doista bio oličenje istraživačkog novinarstva, o čijem radu i tekstovima trebaju učiti studenti novinarstva, ili samo preambiciozna osoba koja je u želji za uspjehom i slavom bez osobitog temelja u činjenicama razotkrila CIA-u.

 

• CIA je štitila Danila Blandona, glavnog dobavljača droge, dok je Ricky Ross prodavao tone droge u crnačkim kvartovima Los Angelesa

 

 

Od 1996. godine, kad je Webb u listu San Jose Mercury News objavio niz članaka pod naslovom “Mračni savez” (“Dark Alliance”), preko 2004. kad je nađen mrtav, pa sve dosad, kad je snimljen film o njemu, sve je više medija i medijskih osoba koji slave Webba, a sve je manje onih koji još uvijek smatraju da je bio novinarski šarlatan. Problem je u tome što su potonji još uvijek vrlo utjecajni.

“Gary Webb nije bio novinarski heroj, bez obzira na to što kaže ‘Ubijte glasnika’“, naslov je teksta koji je objavio Washington Post prije dva mjeseca. U njemu se, u povodu premijere filma, podsjeća kako je u kolovozu 1996. Webb objavio nevjerojatne tvrdnje da je CIA odgovorna za epidemiju crack kokaina u Americi, ali za to nije imao čvrstih dokaza. The New York Times, The Washington Post i Los Angeles Times pisali su tada kako je Webb napuhao tanke dokaze koje je imao, nakon čega su ga se i vlastite novine odrekle, a on je napustio novinarstvo. U tekstu se nastoje pobiti Webbove teze iz 1996., ističe se da je bolovao od depresije i da je jasno kako su njegove tvrdnje najvećim dijelom proizvod njegove mašte. Istoga dana taj tekst izazvao je brojne reakcije u Americi, ponajprije u internetskim medijima, pa je iznimno utjecajni Huffington Post odmah objavio tekst “Gary Webb bio je u pravu”, pišući: “Još se jednom Washington Post usredotočuje na diskreditiranje kolege novinara, umjesto da dublje analizira njegovu priču”, dodajući da je taj tekst tužan. Što je to Gary Webb objavio 1996. što je izazvalo, i još uvijek izaziva, oprečne reakcije?

“Tijekom većeg dijela prošlog desetljeća narkobosovi s područja San Francisca prodavali su tone kokaina uličnim bandama Crips i Bloods u Los Angelesu te prosljeđivali milijune narkoprofita gerilskoj vojsci u Latinskoj Americi pod vodstvom CIA-e. Narkomreža otvorila je prvi kanal između kokainskog kartela iz Kolumbije i crnačkih kvartova u Los Angelesu, gradu poznatijem kao svjetska metropola cracka.” Tako počinje trodijelni serijal Garyja Webba u dnevnom listu San Jose Mercury News pod naslovom “Mračni savez” u kojem je razotkrio veze između CIA-e, “kontraša”, odnosno boraca protiv ljevičarske vlasti u Nikaragvi, poznatije kao sandinisti, te prodaje kokaina u Los Angelesu kojim su se financirali “kontraši”.

Osamdesetih godina ljevičarske stranke prijetile su da će zavladati zemljama Srednje Amerike i tako SAD odcijepiti od Južne Amerike. U Salvadoru se vodio građanski rat između vladajuće garniture, koju su podržavali SAD i Izrael, i ujedinjenih lijevih vojnih snaga. Slično se događa u Gvatemali i Hondurasu. U Nikaragvi SAD je podržavao “kontraše”, vojnu silu koja terorom želi skinuti s vlasti ljevičarsku vladu. Ronald Reagan, tadašnji predsjednik SAD-a, bojao se utjecaja Sovjetskog Saveza i komunista na njegovo susjedstvo pa je stvorio “Reaganovu doktrinu” borbe protiv komunizma u Srednjoj Americi. Već tada neki američki novinari sumnjali su da se antikomunističke snage u Srednjoj Americi, uz privolu CIA-e, financiraju prodajom droge na američkom tržištu, ali za to nisu našli nikakav dokaz. Sve dok se nije pojavio Webb.

Webb je bio sin marinca, otac ga je odgajao tako da vjeruje da dobro na kraju uvijek pobjeđuje zlo i nakon studija novinarstva 1978. profesionalno se počeo baviti novinarstvom. Imao je tada 23 godine. Njegovi prijatelji kažu da je bio iznimno inteligentan i prepun ideala, ali i tvrdoglav, kako kaže Walt Bogdanich, dvostruki osvajač Pulitzerove nagrade koji je neko vrijeme radio s Webbom na početku njegove karijere i koji ga smatra briljantnim novinarom. Vrlo brzo Webb je počeo osvajati novinarske nagrade za svoj rad, a 1990. osvojio je Pulitzerovu nagradu za izvještavanje o posljedicama potresa koji je 1989. pogodio okolicu San Francisca. Njegovi kolege iz redakcije San Jose Mercury Newsa kažu da je bio neustrašiv, pun samopouzdanja do razine arogancije i da nije volio čuti kritike svog rada.

Upravo su ga sve te nagrade i novinarska slava dovele do toga da se u ljeto 1995. Webbu obratila crnokosa mlada djevojka Coral Baca. Njezin dečko čekao je u zatvoru suđenje zbog prodaje droge, ali Coral Baca je rekla Webbu neka obrati pažnju na čovjeka koji će svjedočiti protiv njezina dečka. Bio je to Danilo Blandon, čovjek koji je pod okriljem CIA-e uvozio tone kokaina u Ameriku. Webb se zainteresirao za slučaj zbog CIA-e i počeo kopati i kopati. Dane i tjedne trošio je na istraživanje priče koja ga je dovela do izravne veze između narkodilera i “kontraša” iz Nikaragve. Ključan trenutak bio je kad je Webb saznao za Rickyja Rossa, čovjeka koji je vodio kokainsko tržište u Los Angelesu. Poručio je svojim urednicima: “Iako se dosad spominjala veza između CIA-e, kontraša i kokaina, nikad nismo imali odgovor na pitanje gdje je završavao kokain koji se prebacivao u SAD. Sada i to znamo.”

U to vrijeme Webb je već imao troje djece u braku sa Susan Bell. Osjećao je financijski pritisak zbog brige za obitelj. Dijagnosticirana mu je depresija, pio je tablete, ali se nastavio brinuti i za obitelj i za posao. A u tom poslu bio je usamljeni vuk, nipošto jedan od onih koji piju pivo s kolegama i ubijaju vrijeme.
Krajem 1995. objavio je urednicima u San Jose Mercury Newsu svoja saznanja. Ricky Ross glavni je narkodiler za Los Angeles. On novac daje svom šefu i opskrbljivaču Danilu Blandonu koji to prosljeđuje “kontrašima” u Nikaragvu koje, kao i Blandona, podržava CIA i koji se bore protiv komunističke vlasti. Radilo se o desecima milijuna dolara. Nastavio je s istragom, putovao od Nikaragve do ulica Los Angelesa i tako pratio trag droge. U proljeće 1996. imao je gotov tekst, urednici su ga obožavali, a on im je objašnjavao da će time mali San Jose Mercury News postati veći od najvećih američkih novina. Prvi dio trodijelne priče objavljen je 18. kolovoza 1996.

GARY WEBB SA SVOJIM TEKSTOM KOJI JE ŠOKIRAO AMERIKU, NA TEMELJU KOJEG JE DVIJE GODINE POSLIJE OBJAVIO KNJIGU ‘MRAČNI SAVEZ’
FOTO: Arhiva Nacionala

U prvim danima najveće američke tiskovine prešutno su podržale tekst, ali su ga ignorirale. Kako bi tekst došao do izražaja, urednici Mercury Newsa podigli su posebnu internetsku stranicu “Mračni savez”, na kojoj su objavili mnogo dodatnih podataka.
Reakcija javnosti bila je iznimno snažna. Počele su demonstracije pred zgradom CIA-e, a brojne udruge Afroamerikanaca tvrdile su da je to dokaz kako je CIA namjerno stvarala ovisnike među crncima. Webb je postao slavan, potpisao je unosan ugovor za knjigu, gostovao na brojnim televizijskim i radijskim postajama. Toliko je porastao i u svojim i u tuđim očima da je u jednom trenutku rekao: “Sada znamo da je CIA skraćenica za Crack in America”, kritizirajući pritom one novinske urednike i TV producente koju su prešućivali njegov rad.

A u listopadu 1996., počeo je kontranapad na Webba. The New York Times, The Washington Post i Los Angeles Times u svojim su tekstovima napali Webba, tvrdeći da nema dokaza da je CIA stajala iza raspačavanja kokaina u Los Angelesu. Istina, Webb to u svojim tekstovima nije ni napisao, ali je naveo čitatelje da to pomisle, smatrali su novinari koji se nisu slagali s Webbom. Redakcija Mercury Newsa bila je podijeljena oko Webba, a on, tvrdoglav kakav je bio, nije htio ustuknuti, nego je tražio obračun sa svim tim novinama. CIA je također demantirala njegove navode.

U ožujku 1997. Jerry Ceppos, izvršni urednik Mercury Newsa, vjerojatno pod pritiskom CIA-e, objavio je ispriku i nije dopustio Webbu da objavi priču u kojoj bi pružio dodatne dokaze za svoje tvrdnje. Očajan, Webb je otišao raditi u Cupertino, mjesto udaljeno 200 kilometara od Sacramenta, “novinarski Sibir”, kako ga je on nazvao. Nasuprot njemu, četvero urednika Mercury Newsa nakon objavljivanja isprike promovirano je na bolje položaje. Tog ljeta Webb je tražio izdavača za svoju knjigu “Mračni savez”, njih 25 ga je odbilo. Krajem godine dao je otkaz u Mercury Newsu, našao malog izdavača za svoju knjigu, a kad je u siječnju 1998. izbila seksualna afera Billa Clintona i Monice Lewinsky, medije u Americi više nije zanimao Webb. Međutim, istraga američkih državnih tijela koju je predvodio senator John Kerry, današnji državni tajnik, koju mediji nisu pratili, iste godine dokazala je da su tvrdnje Garyja Webba u najvećem dijelu točne. Nije bilo dokaza da je CIA stajala iza raspačavanja kokaina u Los Angelesu, ali je i zaključeno da je “CIA zažmirila na informacije da predstavnici kontraša vode narkoposlove u Americi”, kako je to rekla republikanka Juanita Millender-McDonald na kongresnom saslušanju 1998. Ni Washington Post, ni New York Times, ni Los Angeles Times nisu napisali ni riječ o tom izvještaju.

Te godine Webb je objavio knjigu “Mračni savez” koja je dobila više pohvala nego kritika, razveo se od supruge i vjerovao da može početi ispočetka svoj novinarsko-istražiteljski posao. Međutim, ni jedne novine više ga nisu htjele zaposliti. Bio je očajan.
S vremenom se uspio zaposliti u tjedniku Sacramento News and Review, a plaća mu je bila upola manja od one u Mercury Newsu. I tu je dao otkaz, a u prosincu 2004. nađen je mrtav u svom domu, pogođen s dva hica u glavu. Službeno, radilo se o samoubojstvu. Mnogi sumnjaju u to. Autopsija nikada nije obavljena, a njegovo tijelo vrlo je brzo kremirano. Službeno objašnjenje za dva metka u glavi bilo je da je prvi metak prošao kroz obraz i usta, nakon čega je Webb ispalio još jedan metak. Nađena su i četiri oproštajna pisma, po jedno za svako dijete i bivšu suprugu. Problem je što su pisma bila napisana na računalu i isprintana, a ne pisana rukom. Takvi detalji i danas mnoge navode da posumnjaju kako je Webb bio ubijen.

Prošle godine započelo je snimanje filma “Ubijte glasnika” s hollywoodskom zvijezdom Jeremyjem Rennerom u glavnoj ulozi. Tek što je snimanje počelo, u jednoj radijskoj emisiji kao gost se pojavio Jesse Katz, bivši novinar Los Angeles Timesa, novina koje su 1996. bile najglasnije u ocrnjivanju Webba i njegova novinskog serijala “Mračni savez”. U osnovi, Katz se ispričao: “Imali smo velik tim ljudi u L.A. Timesu koje smo na neki način nahuškali na usamljenog istraživačkog novinara iz sjeverne Kalifornije.” Dodao je da je glavni urednik L.A. Timesa tada angažirao 17 novinara koji su imali zadatak tražiti pogreške u tekstu Garyja Webba. Na kraju je Katz priznao: “Uništili smo njegovu novinarsku karijeru.” Los Angeles Times nikad se nije službeno ispričao zbog toga.

Cijela priča bit će početkom sljedeće godine prikazana u dokumentarnom filmu “Freeway: Crack In The System” koji će biti prikazan na američkoj Al Jazeeri. Autor filma je Marc Levin koji je razgovarao i s Coral Bacom, djevojkom koja je pokrenula aferu, ali je našao i Danila Blandona. U filmu će se prikazati i posljednji intervju Garyja Webba koji je dao samo nekoliko dana prije smrti, kao i intervju s Jessejem Katzom u kojem kaže da je najmanje ponosan na dio karijere u kojem je pisao o Webbu. Nick Schou, čija je biografska knjiga o Webbu “Kill the Messenger” poslužila kao predložak za film “Ubijte glasnika”, napisao je za LA Weekly da “Katz, a vjerojatno i ostatak ekipe iz L.A. Timesa, zna da nije CIA pomogla napuniti pištolj kojim je ubijen Gary Webb.”