Ministarstvo obrane sljedeće bi godine trebalo raspolagati sa 4,16 milijardi kuna, što je 348,3 milijuna kuna ili 9,1 posto više nego je predviđeno rebalansom proračuna za ovu godinu, predviđaju Smjernice za izradu proračuna za 2017. godinu, koje je Vlada prihvatila u ponedjeljak.

Smjernicama je predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a, istaknuo je i premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

Vladine smjernice za izradu državnog proračun za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. sadrže i limite ukupnih rashoda po razdjelima državnog proračuna, a iz čega se mogu iščitati s koliko bi proračunskog novca pojedini resori mogli računati iduće godine.

Kako se zbog porezne reforme i izmjena vezanih uz porez na dohodak predviđa kompenzacija lokalnim jedinicama u iznosu od 1,325 milijardi kuna, tako je ukupni limit za Ministarstvo financija u idućoj godini projiciran na 19,2 milijarde kuna.

Među ministarstvima u postotku su najviše porasli limiti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a najviše pali Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a što je vezano i uz izmještanje sektora energetike.

Smjernice pokazuju da će najviše iduće godine porasti proračun Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 142 posto ili s 336,87 milijuna kuna koliko je planirano rebalansom ovogodišnjeg proračuna, na 815,7 milijuna kuna.

To povećanje posljedica je troškova sudskih presuda kod tog ministarstva, ali i izdvajanja energetike iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kojem je, pak, zbog toga proračun najviše smanjen u odnosu na ovogodišnji prijedlog rebalansiranog proračuna, i to za 45,82 posto, na 721,6 milijuna kuna.

Istodobno, na znatnom dobitku bit će i Ministarstvo hrvatskih branitelja, s povećanjem proračuna za 17,56 posto na 1,02 milijarde kuna, zahvaljujući provedbi novog Zakona o pravima branitelja.

Znatnije će se povećati i proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 9,66 posto, na 12,87 milijardi kuna. Iz tog Ministarstva izdvojen je resor sporta u Središnji državni ured za sport, kojem je smjernicama projiciran limit od 106,4 milijuna kuna u 2017.

Među dobitnicama se ističu i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s rastom proračuna za 11,07 posto, na 4,74 milijarde kuna, zbog novih mjera demografske politike. Ministarstvu zdravstva predložen je rast limita rashoda za 9,27 posto, na 3,3 milijarde kuna.

Iduće godine bit će za 9,13 posto uvećan proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije te će iznositi 329,16 milijuna kuna, u što će biti uključeno podmirenje troškova sudskog spora iz nadležnosti Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te sredstava za obnovu vukovarskog Vodotornja.

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predviđen je rast proračuna u 2017. za 8,11 posto, na 5,71 milijardu kuna, a Ministarstvu turizma za 6,84 posto ili 10 milijuna kuna, na 147,3 milijuna kuna, u što su uključeni troškovi provedbe projekta CRO kartice.

Ministarstvu uprave proračun za 2017. bit će uvećan za 4,3 posto, na 372,4 milijuna kuna, Ministarstvo unutarnjih poslova za 3,23 posto, na 4,53 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 2,33 posto na 676,8 milijuna kuna, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za 1,7 posto, na 41,68 milijuna kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 1,86 posto na 549,86 milijuna kuna te Ministarstvu financija za 0,53 posto na 19,18 milijardi kuna.

Novo ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 40,8 milijuna kuna, a Središnjem uredu za razvoj digitalnog društva 9,4 milijuna kuna, vidljivo je iz Smjernica.

Manji proračuni predviđeni za tri ministarstva

S druge strane, uz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, na gubitku su još i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, s padom proračuna za 4,61 posto na 300,6 milijuna kuna te Ministarstvo poljoprivrede, s proračunom manjim za 1,44 posto u odnosu na prijedlog ovogodišnjeg rebalansa proračuna, na 2,36 milijardi kuna.

Proračun za 2017. planiran je uz pretpostavku gospodarskog rasta od 3,2 posto, s ciljem da deficit opće države bude 1,6 posto BDP-a.

Proračunski prihodi u idućoj godini trebali bi iznositi 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više od prihoda predviđenih rebalansom ovogodišnjeg proračuna, dok su rashodi u iznosu od 126,5 milijardi kuna viši za 4,7 milijardi kuna u odnosu na prijedlog rebalansa.

“Ove smjernice daju okvir za ekonomski i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine, čiji su temeljni ciljevi definirani programom rada Vlade te predstavljaju procjenu prihoda i određuju limite rashodne strane proračuna”, rekao je na počeku sjednice premijer Andrej Plenković.

Dodao je da je fokus je stavljen na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja.