Dopredsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić komentirao je u ponedjeljak najavu novog bojkota trgovaca. Iako predstavlja one koji su direktno pogođeni bojkotom, Samardžić nije kritičan prema bojkotu.
Podsjetimo, organizator bojkota iz platforme Halo inspektore Josip Kelemen najavio je za 31. siječnja novi bojkot, nakon što je prvi bio više nego uspješan. Dan ranije, pak, platforma je pozvala potrošače da započnu tjedni bojkot trgovačkih lanaca, Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.
“Veliki bojkot, još veći nego što je bio prošli petak, održat će se u petak, 31.1.2025. godine. Bit će to bojkot svakog oblika kupovine proizvoda i usluga, pozivamo potrošače da se suzdrže tog dana od bilo kakve kupovine, ne samo u trgovačkim centrima, nego i u drugim institucijama i organizacijama. Moramo poslati poruku i onima koji su uzrok ovom divljaštvu cijena. Želimo poslati poruke i bankama. Nemojte ići u banke, ne plaćajte račune, izbjegavajte telekomunikacijske usluge. Izbjegavajte dostavljače. I oni su dio cjenovnog porasta”, poručio je Kelemen.
BORZAN: ‘Da nam je netko rekao da ćemo kruh plaćati deset, pile pedeset kuna…’
Samardžić i UGP smatraju da je to sve samo poziv građana onima koji mogu nešto učiniti po pitanju visokih cijena da konačno nešto i učine i donesu konkretne mjere, umjesto kozmetičkih.
“Podržavamo da se ljudi aktiviraju, da sudjeluju u demokraciji. Ovaj bojkot imao i dobru stranu jer je polučio stvarno važan razgovor o cijenama i o inflaciji. I tko je za tu inflaciju odgovoran. Smatram da će ljudi shvatiti da ono što je najviše poskupilo u zadnje četiri godine je hrvatska država. Hrvatski proračun je u zadnje četiri godine narastao za duplo”, rekao je za NovuTV Samardžić.
Samardžić smatra da nije normalno da i vladajući i oporba, svi zajedno podržavaju bojkot, jer posao političara je da budu vođe. “Najsmiješnije i najbizarnije je da ministar gospodarstva čiji resor se u principu bojkotira, on se raduje bojkotiranju svojeg resora. Vlada u principu se veseli bojkotu samih sebe. Vrijeme je za konkretne mjere”, poručio je Samardžić.
Upozorio je da je u prosjeku hrana u Italiji oporezovana 9 posto, u Sloveniji 11 posto i Hrvatskoj 16 posto. Jedna od konkretnih mjera bi bilo da se prosječni porez na hranu u Hrvatskoj da se spusti na 5 posto.
“Druga mjera bilo bi da svi trgovački lanci s više od 100 milijuna eura prihoda imaju obavezu objavljivati on line svih cijena, na način da se te cijene mogu pratiti i mogu analizirati. Transparentno. Postoje pozitivna iskustva iz Italije i Izraela gdje se cijena košarice spustila, a cijene između trgovina su se ujednačile”, zaključio je.
PO UZORU NA HRVATSKU Potrošači pripremaju bojkot trgovina i u BiH
Komentari