Iz Hrvatske elektroprivrede Nacionalu je potvrđeno da je uprava HEP Proizvodnje smijenjena jer nije prihvaćeno izvješće o stanju i sanaciji HE Dubrovnik, ali kao jedan od razloga smjene spominje se i nezadovoljstvo vodstva HEP-a izborom novog direktora te elektrane

Strašan požar koji je u siječnju pogodio HE Dubrovnik i odnio tri ljudska života i dalje stvara velike potrese unutar Hrvatske elektroprivrede koja bi se uskoro mogla suočiti i s tužbom iz Republike Srpske, teškom nekoliko desetaka milijuna kuna. Iz HEP-a su koncem prošlog tjedna Nacionalu potvrdili da je smijenjena cijela uprava tvrtke kćeri HEP Proizvodnje, pod čijom je nadležnosti HE Dubrovnik u Platu. Uprava na čelu sa Željkom Starmanom smijenjena je u četvrtak, 30. svibnja, a već dan kasnije za novog direktora postavljen je Robert Krklec koji je do sada bio na čelu HEP Toplinarstva.

RAZLOZI SMJENE pokazuju da čelni ljudi HEP-a nisu zadovoljni tempom sanacije HE Dubrovnik koja je zatvorena od požara 10. siječnja ove godine. Zatvorena hidroelektrana HEP-u stvara milijunske gubitke, a osim HEP-a u financijskim problemima našao se i cijeli energetski sektor Republike Srpske koji je većinu vlastite energije dobivao upravo iz ove elektrane. Nakon što smo u HEP poslali upit o mogućoj tužbi koja je najavljena iz nekih energetskih krugova Republike Srpske, odgovoreno nam je da je uprava HEP-a u redovitoj komunikaciji s predstavnicima Hidroelektrana na Trebišnjici Elektroprivrede Republike Srpske i Elektroprivrede HZ Herceg Bosne te da su u nekoliko navrata održani sastanci na razini uprava.

Međutim, u nastavku odgovora potvrđeno je da vrh HEP ipak nije zadovoljan načinom na koji je HEP Proizvodnja rješavala problem HE Dubrovnik: “Uprava HEP-a d.d. je 30. svibnja zbog neprihvaćanja izvješća HEP Proizvodnje o stanju i sanaciji HE Dubrovnik, pokrenula postupak razrješenja postojeće i imenovanja nove Uprave HEP Proizvodnje d.o.o. S danom 31. svibnja 2019. novi direktor HEP Proizvodnje d.o.o. je Robert Krklec. Uprava HEP-a je ujedno dala nalog HEP Proizvodnji d.o.o. da iskoristi sve mjere koje su donesene od strane HEP-a d.d. te da ubrza sanaciju, u okvirima propisa zaštite na radu i javne nabave te drugih zakonskih propisa i internih akata, a sve kako bi se postigao cilj što bržeg stavljanja HE Dubrovnik u pogon.” Isto tako, nova je uprava HEP Proizvodnje dobila nalog da u najkraćem mogućem roku imenuje i novog direktora HE Dubrovnik koji će naslijediti Ivu Miletića. Upravo imenovanje novog direktora HE Dubrovnik u krugovima koji su dobro upoznati s događajima u HEP-u proteklih je tjedana bilo još jedan predmet spora između uprave HEP-a i HEP Proizvodnje. Isti izvori tvrde da je neimenovanje Stijepa Vidojevića novim direktorom HE Dubrovnik samo ubrzalo smjenu sada već bivše uprave HEP Proizvodnje. Vidojević je trenutno savjetnik za razvojne projekte dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, a tvrdi se da su za njega lobirali s najviših instanci u HDZ-u i Vladi. Nacionalov izvor iz HEP-a tvrdi:

“RAZLOG SMJENE DIREKTORA HEP Proizvodnje Željka Starmana i direktora Sektora za hidroelektrane Stanka Sapunara leži u natječaju za direktorsko mjesto u HE Dubrovnik. Prema usmenoj uputi predsjednika Uprave Frane Barbarića, odnosno Branka Bačića, predsjednika dubrovačko-neretvanskog županijskog HDZ-a i šefa Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, novi direktor morao je biti Stijepo Vidojević. Navedeni gospodin, uz to što se pokazao kao najlošiji kandidat na razgovoru, nema nikakvo znanje ni iskustvo koje mjesto direktora iziskuje. Jedine dvije stvari koje gospodin Vidojević ima su članska iskaznica HDZ-a i potpora stranke kojoj pripada, što je i naveo u životopisu kao informaciju od presudne važnosti, a što se, nažalost, u ovom slučaju pokazalo da i jest”.

DIREKTOR SEKTORA za hidroelektrane Stanko Sapunar 28. svibnja donio je odluku da se za mjesto direktora Hidroelektrane Dubrovnik odabire Bruno Antolović. Dva dana kasnije smijenjena je cijela uprava HEP Proizvodnje

NAIME, PREMA INFORMACIJAMA koje su potvrđene Nacionalu, direktor Sektora za hidroelektrane 28. svibnja 2019. donio je odluku da se za mjesto direktora hidroelektrane Dubrovnik odabire Bruno Antolović. Riječ je o savjetniku Uprave s dugogodišnjim iskustvom i radom u HEP-u kojeg smatraju vrhunskim stručnjakom. No, takva odluka nije dobila “zeleno svjetlo” na najvišim instancama.

“Kako direktor Društva i direktor Sektora za hidroelektrane nisu udovoljili pritisku predsjednika Uprave HEP-a i člana HDZ-a, Barbarića i Bačića, da se primi njihov stranački kolega, iako ne ispunjava uvjete za tako odgovornu i profesionalnu funkciju, sljedeći dan dogodio se već predviđen scenarij. Predsjednik Uprave Frane Barbarić 29. svibnja pokreće postupak smjene jednog i drugog direktora. Nije naodmet spomenuti da je isti dvojac, Barbarić i Bačić, prije devet mjeseci na direktorsko mjesto HE Dubrovnik namjeravao postaviti Jelku Musladin sa završenim menadžmentom u turizmu, naravno, po dobro poznatom obrascu podobnosti jer je dotična samo članica HDZ i zato podobna, iako bez stručnog znanja i bez ikakvih referenci za to radno mjesto. Vjerojatno će se za javnost pravi razlozi smjene dvaju direktora zataškati i navesti neki minorni, a u suštini problem je puno dublje prirode. Načinjena je velika šteta i HE Dubrovnik koji od 1. 6. 2019. nema direktora jer Uprava nije uvažila Odluku o odabiru Brune Antolovića i u cijelom HEP-u, ali ne samo šteta čije će se posljedice itekako osjetiti, nego i sramota za cijelu državu i HDZ”, rekao je za Nacional visoki izvor iz HEP-a. I njega, kao i druge visoke izvore s kojima je Nacional razgovarao, brine što premijer Plenković podržava kadroviranje nestručnih stranačkih ljudi na vodeće pozicije. Riječ je o izvorima iz HEP-a koji su nezadovoljni i imenovanjem Frane Barbarića na mjesto predsjednika Uprave HEP-a jer je riječ o pravniku po struci.

Smjena uprave HEP Proizvodnje dogodila se u trenutku kada se u energetskim krugovima sve više počela spominjati potencijalna tužba Elektroprivrede Republike Srpske zbog spore sanacije HE Dubrovnik. U BiH medijima u proteklih su nekoliko tjedana čelni ljudi tvrtke Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), tvrtke kćeri Elektroprivrede Republike Srpske, nekoliko puta iznijeli podatke da njihova tvrtka zbog nerada HE Dubrovnik trpi velike financijske gubitke, zbog čega je ugroženo oko 500 radnih mjesta u ovoj energetskoj tvrtki. Dva neovisna izvora Nacionalu su potvrdila da se u vrhu Elektroprivrede RS-a ozbiljno razmišlja o podizanju tužbe protiv HEP-a te da se već počela prikupljati dokumentacija za potencijalnu tužbu. Naši izvori koji su željeli ostati anonimni potvrdili su i da u RS-u postoji sumnja i da HEP namjerno odugovlači sanaciju HE Dubrovnik kako bi se ugrozio energetski sektor RS-a, ali tvrde i da su te osobe u manjini i da je načelna suradnja između dviju tvrtki vrlo dobra. Službeno iz Elektroprivrede Republike Srpske dobili smo tek načelne odgovore o ovom problemu bez točnih podataka o gubicima ove tvrtke u proteklih pet mjeseci od nesreće u HE Dubrovnik: “Podaci o energetskim i financijskim posljedicama zastoja rada HE Dubrovnik moći će se precizno utvrditi tek po završetku poslovne 2019. godine.”

NAČELAN ODGOVOR DOBILI SMO i na pitanje o potencijalnoj tužbi pa tako iz Elektroprivrede RS-a tvrde da imaju “korektnu suradnju s HEP–om” i da očekuju kako će “HEP poduzeti sve potrebne korake kako bi elektrana u najbržem mogućem roku bila u funkciji, što je od obostranog interesa”. Međutim, brojke o potencijalnim gubicima HET-a već su se pojavili u BiH medijima, pa nije jasno zašto te brojke nisu željeli potvrditi iz Elektroprivrede. Tako je financijski direktor HET-a Ljubo Vuković za jednu lokalnu televiziju izjavio da financijski gubici do kraja travnja iznose otprilike 12 milijuna maraka ili oko 50 milijuna kuna: “Mi smo u minusu nekih 230,5 GWH električne energije, a ako se to preračuna u financijski iznos to je velika količina, ogromna količina. Po nekoj prosječnoj cijeni od 50 KM po megavat satu električne energije, to ispada 11,6 milijuna maraka. Mi smo u minusu 11,6 milijuna maraka samo od električne energije, dakle od proizvodnje.” Te brojke odgovaraju i onima iz Hrvatske jer se procjenjuje da približno jednaki gubitak zbog zatvaranja HE Dubrovnik bilježi i HEP.

Ozalj: Premijer Plenković pustio u rad agregat hidroelektrane 06.12.2018., Ozalj – U rad je pusten agregat hidroelektrane te su najavljene ukupne investicije HEP grupe. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic u drustvu sefa HEP-a Frane Barbarica, te nekoliko ministara i uzvanika, pritiskom na crveni gumb pustio u probni rad jedan od agregata. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

NAIME, HE DUBROVNIK je zadnja hidroelektrana na slivu rijeke Trebišnjice i nalazi se u dvjema državama: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri čemu je brana, umjetno jezero i dio tlačnog cjevovoda u Bosni i Hercegovini, dok su svi ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. HE Dubrovnik koristi vodu rijeke Trebišnjice iz umjetnog jezera Bileća koje je nastalo izgradnjom brane Grančarevo, dok je zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica koja stvara kompenzacijski bazen. Prije osamostaljenja Hrvatske prihodi su se dijelili 78-22 posto u korist Trebinja, no nakon Domovinskog rata, a prema posljednjem sporazumu između Hrvatske i BiH, prihodi elektrana dijele se pola-pola te jedna turbina radi za potrebe HEP-a, dok druga radi za potrebe tvrtke iz Republike Srpske.

Veliki financijski gubitak i smanjeni opseg posla ugrozio je i radna mjesta u HET-u, u kojem radi nešto više od 700 ljudi. Predsjednik Sindikata udruženih radnika energetike RS-a Slobodan Ostojić za Nacional je izjavio kako je trenutno oko 500 radnika na čekanju te da nije poznata sudbina njihovih radnih mjesta: “Trenutno smo u pregovorima oko njihove sudbine. Zasad znamo da im neće biti isplaćen regres zbog teške financijske situacije u kojoj se HET našao. Cijela ova situacija pogodila je cijeli energetski sektor i nadam se da će HEP brzo osposobiti HEDubrovnik. Meni je jasno da postoji opasnost od kancerogenih tvari, ali sve već traje predugo.” Upitan smatra li i on da HEP namjerno odugovlači s popravkom HE Dubrovnik, Ostojić je odgovorio da nema dokaze za to, ali i da “potpuno razumije one koji imaju takvo mišljenje”.

No u HEP-u odlučno demantiraju takve tvrdnje i navode da je HEP Proizvodnja nakon ispitivanja kvalitete zraka i sigurnosti radnog okoliša u unutrašnjosti HE Dubrovnik koje su provele ovlaštene institucije, započela radove čišćenja unutrašnjosti elektrane: “Nakon što se obavi čišćenje, HEP Proizvodnja pristupit će detaljnom snimanju stanja opreme, što je uvjet za utvrđivanje opsega neposredne štete i donošenje plana aktivnosti za dovođenje elektrane u pogonski ispravno stanje.” Osim toga, iz HEP-a navode da je Uprava HEP-a poduzela niz mjera kako bi se HEPProizvodnji omogućio što brži postupak sanacije pa je tako donesena odluka o proglašenju projekta uspostave spremnosti HE Dubrovnik za pogon projektom od strateške važnosti i posebnog interesa za HEP, za svrhu sanacije odobrena je prenamjena financijskih sredstava za HEP Proizvodnju, a HEP Proizvodnji je Uprava HEP-a dala suglasnost za provođenje pregovaračkog postupka bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnosti, a za potrebe nabave radova.

MEĐUTIM, IAKO SU HEP-U ODLUČILI ubrzati tempo sanacije HE Dubrovnik, ostaje činjenica da se gubici gomilaju i da je minus svakim danom sve veći. Nacional je već pisao da je HE Dubrovnik 2018. proizvela 1,5 TWh struje, odnosno 1,5 milijuna MWh, i to po prosječnoj cijeni od 55 eura za MWh. To je 615 milijuna kuna godišnje ili 1,7 milijuna kuna dnevno. No cijena MWh u većem dijelu 2019. bila je i nešto veća te se uglavnom kretala oko 60 eura, što znači da HEP gubi više od dva milijuna kuna dnevno. I dok službeno i jedna i druga strana skrivaju svoje gubitke, očito je da su u susjednoj BiH ipak otišli korak dalje, pa je tako i Grad Trebinje bio primoran dignuti kredit kako bi se pokrila financijska rupa izazvana zatvaranjem HE Dubrovnik. Naime, za otprilike osam milijuna kuna smanjeni su prihodi u gradski proračun pa je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić bio prisiljen zadužiti se u banci kako ne bi bile ugrožene već dogovorene investicije. Osim toga, zbog velikog smanjenja proizvodnje u Hidroelektranama na Trebišnjici Republika Srpska je u prvom kvartalu uvezla gotovo tri puta više električne energiju nego u istom periodu lani, pa je tako po podacima Zavoda za statistiku RS-a, uvezeno električne energije u vrijednosti od 13,3 milijuna KM, odnosno oko 53 milijuna kuna.

FINANCIJSKI DIREKTOR Hidroelektrane na Trebišnjici Ljubo Vuković izjavio je da financijski gubici te tvrtke do kraja travnja ove godine iznose otprilike 12 milijuna maraka ili oko 50 milijuna kuna

Cijela situacija oko HE Dubrovnik ponovno je aktualizirala i pitanje gradnje potpuno nove hidroelektrane na tom području. Gradnja HE Dubrovnik 2 već je bila dogovorena 2012. godine za vrijeme mandata vlade Zorana Milanovića. Tadašnji ministar gospodarstva Radimir Čačić je s predstavnicima Republike Srpske već potpisao ugovor o gradnji 170 milijuna eura vrijedne hidroelektrane. Trošak gradnje elektrane Hrvatska i RS trebale su snositi u jednakim omjerima, a gradnja je trebala biti završena do 2015. Gradnja elektrane je godinama bila dogovarana, ali zbog nesuglasica dviju strana nikada nije i ostvarena. Naime, između Hrvatske elektroprivrede i Elektroprivrede Republike Srpske došlo je do spora jer je ERS od HEP-a potraživao veće količine električne energije koju proizvodi HE Dubrovnik 1, a koja se napaja vodom iz akumulacijskog jezera Bileća u Republici Srpskoj. HEP je s druge strane potraživao udjel u proizvedenoj električnoj energiji Termoelektrane Gacko, čiju je gradnju sufinancirao 1980-ih godina.

KADA JE DO DOGOVORA NAPOKON došlo, umiješali su se ekološki aktivisti koji su tvrdili kako bi bilo kakve intervencije u podzemnom slivu rijeke Trebišnjice, a one su nužne za realizaciju HE Dubrovnik 2, rezultirale isušivanjem sliva Neretve i ekološkom devastacijom Neretvanske doline. Na kraju je promjenom vlasti u Hrvatskoj i dolaskom HDZ-a cijeli projekt odgođen na nepoznato vrijeme te još nije poznato hoće li se ikada krenuti u njegovu konačnu realizaciju.

I dok HEP i Elektroprivreda Republike Srpske zbog požara već gotovo pet mjeseci trpe velike financijske gubitke, još uvijek je nepoznato u kojoj je fazi pravosudna istraga cijelog slučaja. Nacional je prvi pisao da je u preliminarnom izvješću stajalo da je do požara došlo jer se zapalio strop u prostorijama hidroelektrane u kojima su se nalazili radnici koji nisu imali nikakve šanse ugasiti vatru jer je na strop i zidove postavljen neadekvatan zapaljivi izolacijski materijal, vjerojatno lako zapaljive PVC ploče. Pet mjeseci kasnije DORH još uvijek nije dao svoj pravorijek o uzrocima požara, pa se tako još uvijek ne zna tko je odgovoran za smrt trojice radnika HEP-a.