Nastavljaju se previranja na Vrhovnom sudu s ciljem potkopavanja autoriteta njegova predsjednika Radovana Dobronića. Nakon što je Dobronić smijenio Damira Kosa i Marina Mrčelu kao predsjednike dvaju važnih odjela Vrhovnog suda, oni su, prema Nacionalovim izvorima, nastojali animirati dvanaestoro sudaca Vrhovnog suda da potpišu zahtjev za održavanje opće sjednice Vrhovnog suda na kojoj bi opet napali Dobronića, čelnu osobu sudbene vlasti u Hrvatskoj. To se ipak nije dogodilo, a Mrčela je onda žurno otišao na godišnji odmor.

Ali je u međuvremenu Dobronića e-mail porukom prozvala sutkinja Vrhovnog suda Ileana Vinja. Sadržaj te poruke Nacionalu je otkrio i prokomentirao Radovan Dobronić. Uz ispriku što na okruglom stolu 4. srpnja o izvansudskim aktivnostima sudaca, na kojem je bila nazočna, nije sudjelovala, Ileana Vinja poručuje Dobroniću da je „rasprava o izvansudskim aktivnostima sudaca potrebna i dobrodošla iako postoje druge, po meni, mnogo važnije teme“. Po Vinji, i „nepotizam i pretjerano parničenje s novinarima zaslužuju zasebnu raspravu, ali temeljem egzaktnih podataka o broju takvih slučajeva, jer u protivnom proizlazi da se raspravlja o nečijim dojmovima, a ne o činjenicama“.

Tu je primjedbu Dobronić prokomentirao za Nacional: „Okvirno sam prikupio te podatke od županijskih i visokog suda, a suci su prilično iskreno odgovorili radi li im netko u rodu na sudu ili ne radi. U tom dijelu ta rasprava nije bila napamet i na osnovu dojma kako navodi gospođa Vinja. U tom dijelu nitko nije prigovarao na okruglom stolu. Nitko nije rekao da nemaju podatke. Svi suci Vrhovnog suda bili su u prilici sudjelovati u radu okruglog stola, pa i Iliana Vinja. Zato nije trebalo sazivati zasebnu sjednicu, već je svaki sudac to mogao reći tamo na okruglom stolu. Ideja okruglog stola bila je da se iznese što više različitih mišljenja i stavova. Nije bila riječ ni o kakvom usuglašavanju. Bila im je dana prilika da učine to javno. Nakon mog izlaganja na okruglom stolu kamere su izašle iz prostorije, ali novinari su ostali unutra, što možda dio sudionika nije znao. Zato su kasnije ostali zatečeni kada su bili zabilježeni napadi mojih kolega i najbližih suradnika na mene kao predsjednika suda. Sve je bilo, dakle, javno.“

‘Nakon mog izlaganja na okruglom stolu kamere su izašle iz prostorije, ali novinari su ostali unutra, što možda dio sudionika nije znao. Zato su kasnije ostali zatečeni kada su zabilježeni napadi mojih kolega i najbližih suradnika na mene kao predsjednika suda’, kaže Dobronić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

O tim „važnijim pitanjima“ od izvansudskih aktivnosti sudaca, kojima se bavio okrugli stol 4. srpnja, a na koje ukazuje sutkinja Ileana Vinja, sudac Dobronić je prilično opširno napisao u svom travanjskom godišnjem izvješću za prošlu godinu upućenom i Hrvatskom saboru, ali se ne zna kada će uopće doći na dnevni red saborskih tijela.

U tom izvješću, koje i Nacional ima u posjedu, Dobronić je napisao i sljedeće:

„Naime, osnovica sudačkih plaća je sada manja nego 2010. godine, no jednako važno je uvesti sustav plaća koji u bitnome primjenjuju Njemačka i druge zemlje. Jedna od loših strana postojećeg sustava plaća sudaca je ta da sudac prvog stupnja i nakon dugog staža ima osjetno nižu plaću od suca drugog stupnja i zbog toga se mnogi suci javljaju na natječaje za suca županijskog ili višeg suda iako inače to ne bi učinili. Dakle, treba uvesti sustav platnih razreda koji sucima prvog stupnja omogućio da im se nakon određenih godina staža njihova plaća izjednačila s plaćom suca drugog stupnja“. Sličnu inicijativu Dobronić je predložio i za ostale djelatnike na sudu, poput zapisničara bez kojih je nemoguć rad cijelog sudskog sustava.

Nacional je iz izvora na Vrhovnom sudu saznao da je dio sudaca predvođenih Kosom i Mrčelom pripremao ozbiljan protuudar na Dobronića. Nastojali su prikupiti potpise dvanaestoro vrhovnih sudaca za održavanje opće sjednice Vrhovnog suda na kojoj bi ga ponovo napali zbog njegova pokušaja da uredi njihove izvansudske aktivnosti, ali i da se suci sami pokušaju obračunati s nepotizmom u vlastitim redovima.

Evo što je Dobronić o tome rekao za Nacional: „Mrčela i Kos vodili su kazneni odjel tako da u njemu postoje bitni nedostaci u sudskoj praksi kod izricanja kazni. Postoje nedostaci i u dugotrajnosti postupka zbog toga što su sudski spisi enormno nepregledni, a nisu poduzeli ništa da se to promijeni. Iako relativno rijetko, ali spisi su im kontinuirano odlazili u zastaru. Na Vrhovnom sudu nijedan predmet ne bi smio otići u zastaru. Nije tu riječ samo o broju takvih predmeta i statistici, nego i načelno pogreškama u načinu na koji se vode ti postupci. Načinu na koji se izriču kazne, a oni smatraju i dalje da tu nema nikakvih problema, a to nije točno. Imaju milijun drugih raznih funkcija, idu okolo i puno vremena nisu prisutni na sudu. Onda se ovako ponašaju, a na sjednicama izvrću moje prijedloge. Tvrde da je tužno što sam ih razriješio dužnosti, a ja sam samo rekao da osobe s takvim ponašanjem više ne mogu biti u najužem vodstvu Vrhovnog suda. Oni su sami sebe isključili. Mrčela je otišao na godišnji odmor, za Kosa ne znam je li još tu ili nije, a problema ima itekako. Vidi se da stvari nisu dobro riješene, a svi se ponašaju kao da je sve besprijekorno. Rekli su da se zalažem za antiintelektualizam, pa iz toga onda proizlazi da primjena europskih propisa i prakse u zemljama članicama Europske unije također podrazumijeva taj antiintelektualizam“.

Ocjenjujući da su „njihove reakcije bile nerazumne“, Dobronić je naglasio da je „bio uspješan okrugli stol i da su usvojene barem neke minimalne promjene, to ne bi značilo da suci ne mogu držati predavanja, pisati članke, sudjelovati u arbitražama“. „Samo bi sve to bilo stavljeno u režim blage kontrole. Oni bi i dalje to radili. Vjerojatno ne u tom opsegu, ne potpuno samostalno, pa zato smatram da nije bilo racionalnog razloga da se na ovaj način reagira“, rekao Dobronić za Nacional. Objasnio je i u čemu je paradoks u toj situaciji. Prema Dobroniću, „paradoks je u tome da se bez ikakvih skrupula želi zadržati status quo u izvansudskim aktivnostima sudaca, koje sucima ipak oduzimaju vrijeme i koncentraciju. Posebno u situaciji kada svi govore, vide i priznaju da sudovi imaju pred sobom vrlo veliki broj neriješenih predmeta na kojima treba raditi“.

Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH, smijenio je suca Marina Mrčelu (na fotografiji) s dužnosti predsjednika Odjela za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeću Europe. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

„Kada se kaže da nema problema da suci imaju izvansudske aktivnosti ako su ispunili normu, onda bih dao i primjer kako se to razmišlja. Kaže se da postoji sudačka norma, ali tu sudačku normu suci Vrhovnog suda nemaju. Bez obzira na to što suci županijskih i visokih sudova imaju normu, kažu da kad određeni sudac ispuni normu nema potrebe da on rješava druge neriješene predmete na sudu, nego je slobodan posvetiti se svojim dodatnim aktivnostima. Prihvati arbitražu bez ikakvog ograničenja. Postavljam logično pitanje. U situaciji kad imamo toliki broj neriješenih predmeta, ako postoje takvi suci koji za sebe kažu da s lakoćom postižu normu, da uspijevaju zadržati visoki stupanj fizičke i mentalne svježine, da nisu umorni, pa mogu prihvaćati arbitraže, koje isto mogu biti teški sporovi, mogu li onda bez obzira na ispunjenje norme raditi i na drugim neriješenim predmetima. Stvorio se potpuno birokratizirani sustav u kojemu se ne gleda na cjelinu problema, nego se polazi samo od suca pojedinca, koji kao da nije dio ukupne sudbene vlasti“, zaključio je Dobronić u razgovoru za Nacional.

I dodao: „Te se pojave mogu spriječiti pa sam rekao da se promijene metode rada. Kako se dosad radilo kao da se želio stvoriti zaključak da su zastare neka normalna pojava. Zastare ne da nisu normalna pojava, nego je svaka zastara negacija pravne zaštite. Kada nastupi zastara kaznenog progona, žrtva kaznenog djela nije dobila od sustava ikakvu pravnu zaštitu. To je totalni poraz pravosudnog sustava. Nazvao bih to pravnim relativizmom. Uvijek se navode neki razlozi. Postoje i tehnički i pravni razlozi zastare sudskih premeta. Ali onda se mora shvatiti ako je neki sudski predmet tvrd orah, onda na njemu mora raditi cijeli odjel tako da se spriječi odlazak u zastaru. Takve organizacije nije bilo u odjelu koji je vodio sudac Damir Kos, a prije njega Marin Mrčela. To je ostavilo vrlo neugodan dojam i u ova dva predmeta vezana za suca Ivu Besjedicu iz Dubrovnika i Dešu Mlikotin Tomić iz afere Index 3. Ti su predmeti imali i veliku društvenu težinu, pa ne razumijem kako se to ne shvaća. Ali nisu bili to jedini predmeti koji su na Vrhovnom sudu završili u zastari“, objašnjava Dobronić.

Nacional je prošloga tjedna najavio da u zastaru odlaze dva važna sudska predmeta iz odjela Damira Kosa, donedavnog predsjednika Kaznenog odjela Vrhovnog suda, a predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić već je u nedjelju na N1 televiziji potvrdio ne samo da ti predmeti odlaze u zastaru, već da je to gotova stvar. Predmeti su, naime, otišli, kako je rekao Dobronić, „u djelomičnu zastaru“. No to je bio samo puki eufemizam, ublažavanje nedvojbene činjenice jer zastara je već nastupila.

Koji su predmeti otišli u zastaru na Vrhovnom sudu? Riječ je bila o revizijama, a to je sinonim za žalbe na Vrhovnom sudu, za dvije tužbe, koje su se godinama vukle po sudovima. Ticale su se, dakako, uglednih osoba. Tužba protiv suca iz Dubrovnika Ive Besjedice zbog navodno protuzakonitog upisa vlasništva u gruntovnicu u korist Pere Vićana, poduzetnika iz Dubrovnika, a onda i glavnog aktera iz nekretninske afere Vrtovi sunca. Tako je sudac Besjedica i dalje ostao sudac, ali i dalje opterećen aferom, koja nije dobila svoj konačni sudski epilog. Druga zastara nastupila je u tužbi protiv Deše Mlikotin Tomić, profesorice na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ali i prve predsjednice svojedobno ustanovljenog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa još iz doba premijera Ive Sanadera. Deša Mlikotin Tomić je bila nepravomoćno osuđene u aferi Index 3, a sada je u tom slučaju postala ili ostala posve nevina. Krivim je proglašen samo glavni posrednik u tom sumnjivom poslu namještanja polaganja ispita studentima ekonomije, prvooptuženi Milan Ćevid. Ćevidu su studenti za prolazak na ispitu uplaćivali od nekoliko stotina do dvije tisuće eura, pa je zbog toga bio i pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora. Međutim, ostalo je nepoznato kakve je konkretno financijske aranžmane kao posrednik sklapao s profesorima na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

U pokušaju da uredi hrvatsko sudstvo, Radovan Dobronić smijenio je Kosa i Mrčelu, a Mrčelu i s njegove nove, aktualne dužnosti kao predsjednika odjela za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europskoj uniji. Kos i Mrčela su ga prije toga javno žestoko napali što se uopće usudio početkom srpnja na okruglom stolu o izvansudskim aktivnostima sudaca sugerirati da se uz neka ograničenja uredi to područje u njihovim dodatnim poslovima po uzoru na ostale članice Europske unije.

Nije isključeno da se slično dogodi, da bude smijenjen, i Damir Kontrec, predsjednik građanskog odjela Vrhovnog suda, koji se suzdržao od otvorenog napada na Dobronića ograničivši se tek na primjedbu da „postoje ozbiljniji problemi“ od izvansudskih aktivnosti, a na kojima je baš on uspijevao zaraditi i do 130.000 kuna dodatnih prihoda godišnje.

No ne bude li u njegovu građanskom odjelu Vrhovnog suda riješena revizija u velikom predmetu toksičnih kredita u švicarskim francima do kraja godine, nije isključeno da Kontreca smijeni predsjednik Vrhovnog suda Dobronić.

Nacional je prošloga tjedna najavio da u zastaru odlaze dva važna sudska predmeta iz odjela Damira Kosa, donedavnog predsjednika Kaznenog odjela Vrhovnog suda. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL