Nacional je tijekom proteklog vikenda od više pravosudnih izvora, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, doznao nove nepoznate detalje koji su pridonijeli tomu da Dobronić krene u odlučnu bitku za sređivanje stanja u hrvatskom pravosuđu. Ti detalji otkrivaju indikativno selektivno ponašanje u pristupu poslu nekih sudaca koji su se u kontekstu sređivanja stanja u hrvatskom pravosuđu našli na Dobronićevu udaru. Dobronić je kao čelna osoba sudbene vlasti u Hrvatskoj, među ostalim, smijenio dvojicu svojih najbližih suradnika, predsjednika Kaznenog odjela Damira Kosa i Marina Mrčelu, predsjednika Odjela za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europskoj uniji, što je izazvalo značajne reakcije u hrvatskoj javnosti.

Osim što će i dalje biti sudac Vrhovnog suda, Marin Mrčela (lijevo) ostaje i predsjednik GRECO-a, međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije. Damir Kos (desno) postao je poznat široj javnosti po otvorenom pismu predsjedniku Zoranu Milanoviću iz srpnja prošle godine. FOTO: Davor Puklavec, Goran Kovacic/PIXSELL

Mrčela je bio i Dobronićev izravni protukandidat na prošlogodišnjim izborima za predsjednika Vrhovnog suda, ali Dobronić ga je i u svom novom rasporedu rada za ovu godinu ostavio na dužnosti šefa odjela za europska pitanja. Radovan Dobronić je na tim prošlogodišnjim izborima pobijedio kao kandidat predsjednika Zorana Milanovića, uz potporu 120 od ukupno 151 glasa saborskih zastupnika. Bilo je to znatno više od dvije trećine glasova nužnih za promjenu Ustava pa Dobronić ima i apsolutni legitimitet, a pišući novi raspored za ovu godinu, nikoga iz vodstva nije smijenio. Ostavio je staru strukturu, kako je rekao u jednom razgovoru za Nacional, računajući da će suradnjom s njima početi mijenjati i loš dojam o hrvatskom sudstvu.

Nakon prošlotjedne smjene Kosa i Mrčele, njihove dužnosti obavljat će njihovi dosadašnji zamjenici. Sudac Dražen Tripalo zamijenit će Kosa, a sutkinja Goranka Barać-Ručević zamijenit će Marina Mrčelu. S koliko volje i potpore samom Dobroniću, još se ne zna, ali to je trenutačno činjenično stanje na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. To omogućava i normalno funkcioniranje krovne hrvatske sudske institucije. Marin Mrčela, međutim, osim što će i dalje biti sudac Vrhovnog suda – kao, uostalom, i smijenjeni Damir Kos – i dalje ostaje predsjednik GRECO-a, međunarodne organizacije pod okriljem Vijeća Europe za borbu protiv korupcije. Zbog toga je Mrčela možda mislio da je nedodirljiv te je očekivao da će, unatoč sarkazmu i grubim riječima javno upućenim na račun Dobronića na okruglom stolu sazvanom na Dobronićevu inicijativu, ostati na funkciji.

Na tom okruglom stolu – upriličenom 4. srpnja kako bi se regulirali neki odnosi u radu sudaca zbog njihovih izvansudskih aktivnosti, ali i drugačiji pristup u tužbama sudaca protiv novinara i medija – suci Kos i Mrčela žestoko su napali Dobronića. Dobronićevu poruku da bi prilikom izbora djece i rođaka sudaca u sudačka zvanja ti kandidati morali biti višestruko bolji od prvog iza sebe, Mrčela je sarkastično prokomentirao da bi djeci sudaca trebalo zabraniti da upisuju pravni fakultet. Spomenimo da je Mrčela do Dobronićeva preuzimanja dužnosti, potkraj listopada prošle godine, kao zamjenik Đure Sesse – dakle, Dobronićeva prethodnika – i sam obnašao dužnost čelne osobe sudske vlasti u Hrvatskoj.

Dobronić je Nacionalu ovako objasnio razloge smjene dvojice poznatih sudaca Vrhovnog suda:

„U raspravi na okruglom stolu sudjelovalo je petero ili šestero sudaca. Nitko nije dao potporu onome što predlažem, a moja zamjenica Gordana Jalšovečki uopće nije sudjelovala u raspravi. Odšutjela je. To mi ne smeta, ali sam morao reagirati na opstrukciju dvojice sudaca iz najužeg vodstva Vrhovnog suda, a trebali su biti moji najbliži suradnici. To su Damir Kos, predsjednik Kaznenog odjela, i Marin Mrčela, predsjednik Odjela za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europskoj uniji. Nije problem bio u tome što su oni imali drugačije mišljenje od mog, nego sam ih smijenio zato što su izravno izvrtali i krivo tumačili smisao onoga što sam napisao, a i usmeno rekao. Izrijekom sam napisao da se sucima Vrhovnog suda i visokih sudova treba priznati dodatni status u koji bi ulazio i određeni broj predavanja i članaka i da oko toga ne postoji nikakav problem. Da bi onda netko tvrdio da se zalažem za to da suci ne smiju pisati članke i držati predavanja te da su to antiintelektualizam i jednoumlje, što je sudac Kos tvrdio. Ako se jedan sudac Vrhovnog suda, moj najbliži suradnik, svede na tu razinu, ne znam što bih rekao nego da s njim ne mogu više surađivati. Njih su se dvojica sama isključila iz vodstva Vrhovnog suda“, rekao je Radovan Dobronić.

Radovan Dobronić smijenio je dvojicu svojih najbližih suradnika, predsjednika Kaznenog odjela Damira Kosa i Marina Mrčelu, predsjednika Odjela za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri Vijeću Europe i Europskoj uniji. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Dobronić se za Nacional osvrnuo i na prigovor da dok zabranjuje sucima da u izvansudskim aktivnostima zarađuju novac, on prima 10.000 eura kao predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. Evo što je o tome rekao:

„Netko je spomenuo da primam 10.000 eura kao predsjednik Izbornog povjerenstva. Na povlačenje tog argumenta da primam 10.000 eura, a da nije bilo precizirano primam li to godišnje ili mjesečno, odgovorio bih ovako: prvo, naša je valuta još uvijek kuna, a ne euro. Drugo, bitna razlika u odnosu na prihode sudaca od izvansudskih aktivnosti poput arbitraža, predavanja i pisanja članaka je u tome što su ti njihovi prihodi stvar slobodne volje sudaca, dok je predsjednik Vrhovnog suda svojim imenovanjem po službenoj dužnosti ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. To je regulirano Zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu. Dakle, tu dužnost i ne mogu odbiti jer kad bih odbio, ne bih uopće mogao biti imenovan za predsjednika Vrhovnog suda. Na to sam pristao i potpisao sam posebnu prisegu. Taj posao radio bih istim žarom i da ne dobivam nikakvu naknadu, a radi se o iznosu od 6.000 do 7.000 kuna mjesečno.“

Damir Kos je prošle godine napao predsjednika Milanovića kada je on za predsjednicu Vrhovnog suda predložio profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević (na slici). FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Da Dobronić prima 10.000 eura, spomenuo je upravo Damir Kos, sudac Vrhovnog suda. Postao je poznat široj javnosti kada je u otvorenom pismu iz srpnja prošle godine predsjedniku Zoranu Milanoviću, uoči izbora čelne osobe sudske vlasti, kao ustavom ovlaštenom predlagaču poručio da je svojim izjavama postupak izbora pretvorio u “blatnu kaljužu”. Bilo je to još u vrijeme kada je Zoran Milanović za predsjednicu Vrhovnog suda predlagao Zlatu Đurđević, profesoricu kaznenog procesnog prava. Napomenuvši da su mu kolege sugerirali da se baš on odazove javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda, Kos je tada napao predsjednika Milanovića.

“Svojim izjavama napravili ste sve da postupak izbora za izuzetno važno i časno mjesto predsjednika Vrhovnog suda RH pretvorite u blatnu kaljužu u koju ulaze oni koji su spremni valjati se po tom blatu, svjesni da iz tog ringa nitko ne može izaći čist i kao pobjednik”, napisao je tada Kos. Predsjednik Milanović tada je inzistirao na svojoj ustavnoj ovlasti da izravno predloži kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a riječ je bila o uglednoj profesorici Zlati Đurđević, predstojnici Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Milanović je tada uzvratio sucu Kosu poručivši da su „neki došli iz politike na sudačka mjesta“ te osvrnuvši se i na svoju tadašnju kandidatkinju: „Zlata Đurđević je prošla kroz jednu salvu i baraž uvreda, laži, gadnih stvari. Njoj još jednom hvala i svaka čast, a osoba koju predložim neće biti ništa lošija, bit će dobra. Ovi koji se žele baviti politikom – gospodo, u politiku! Neki su i došli iz politike na sudačka mjesta, to je problem”, poručio je tada Milanović sucu Damiru Kosu, predloživši potom kao kandidata Radovana Dobronića, suca na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a ne njega.

Dobronić se u razgovoru za Nacional osvrnuo i na optužbu Branka Bačića da je smjenom s dužnosti dvojice predsjednika odjela Vrhovnog suda Kosa i Mrčele ponovo uveo „verbalni delikt“, i to samo zato što su imali različite stavove od Dobronićevih. Naime, Radovan Dobronić postao je prvi put sudac na Trgovačkom sudu u Zagrebu 1996. godine, a prije toga je od 1986. godine radio u Zagrebačkoj banci. Evo što je tim povodom Dobronić izjavio: „Verbalni delikt nisam mogao uvesti i zato što ja, a ni moji roditelji, nikada nismo bili članovi Partije u bivšem sustavu. Roditelji su mi bili državni službenici, ali se nikada nisu učlanili u Partiju. Otac Draško radio je kao agronom u republičkom sekretarijatu za poljoprivredu. Iako je radio važne poslove, nije mogao postati pomoćnik republičkog ministra samo zato što nije bio u Partiji, a vodio je cijelu poljoprivredu u Hrvatskoj. Da njega nije bilo, vjerojatno danas ne bi bilo seljaka. Otac se borio i za to da seljaci dobiju pravo registrirati traktore u bivšoj državi. Mama je bila magistra farmacije. Bila je izvrstan student pa dok smo živjeli u Garešnici, prva je u Jugoslaviji uvela da njena apoteka ima biokemijski laboratorij u kojem se analizirala krvna slika. Njih dvoje su bili izvrsni u poslovima kojima su se bavili“, osvrnuo se Dobronić usput i na povijest svoje obitelji.

‘Ovi koji se žele baviti politikom – gospodo, u politiku! Neki su i došli iz politike na sudačka mjesta, to je problem’, poručio je predsjednik Milanović u srpnju prošle godine sucu Damiru Kosu. FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Dok suci Damir Kos, ali i Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, nastavljaju napadati Radovana Dobronića, svog formalnog šefa, dva važna predmeta u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda, koji je bio pod ingerencijom Kosa, odlaze u zastaru. Radi se o kaznenom postupku protiv suca iz Dubrovnika Ive Besjedice, koji je navodno nezakonito poduzetniku iz Dubrovnika Peri Vićanu upisao vlasništvo nad zemljištem u nekretninskoj aferi Vrtovi sunca. Drugi predmet koji odlazi u zastaru je tužba protiv profesorice na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ali i Sanaderove predsjednice Povjerenstva za sukob interesa Deše Mlikotin Tomić, nepravomoćno osuđene u aferi Index 3. Glavni posrednik i prvooptuženi u toj aferi Milan Ćevid, kojemu su studenti za prolazak na ispitu plaćali od nekoliko stotina do dvije tisuće eura, ipak je bio osuđen na dvije godine zatvora.

Damiru Kontrecu, predsjedniku Građanskog odjela, predmeti još ne završavaju u zastari, ali zato uporno odugovlači s donošenjem odluke u slučaju toksičnih kredita u švicarskim francima, što je u ingerenciji njegova odjela. A upravo je to područje u kojem je Radovan Dobronić donio svoju ključnu kolektivnu presudu proglasivši promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu u švicarskim francima ništetnima. To ga je i učinilo prepoznatljivim u hrvatskoj javnosti. Iako je Radovan Dobronić danas predsjednik Vrhovnog suda i formalno čelnik cjelokupne sudbene vlasti u Hrvatskoj, on više nema utjecaja na taj predmet i na odluke o sudbini revizija predmeta o švicarskom franku. Sada je sve u rukama Damira Kontreca – zapravo, sudskog vijeća u njegovu odjelu koje o tome treba donijeti odluku, a pitanje je do kada će odugovlačenjem donošenja presude nastojati kompromitirati Radovana Dobronića.