U četvrtak 29. lipnja u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba SMETNJE U PRIJEMU SLIKE – TRANSFERI FOTOGRAFIJE U DIZAJNU 1960 – 1990, koja se bavi odnosom fotografije i grafičkog dizajna, na primjerima radova autora kao što su Ivan Picelj, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Boris Ljubičić, Mirko Ilić, Gorki Žuvela, Milan Vulpe, Željko Borčić, Dušan Bekar, Dalibor Martinis, Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Bachrach&Krištofić, NEP, Greiner&Kropilak i drugi.

Autori koncepcije i kustosi izložbe su Marko Golub i Dejan Kršić, a ostat će otvorena u HDD galeriji do 21. srpnja.

Izložba “Smetnje u prijemu slike” posvećena je odnosu fotografije i grafičkog dizajna u razdoblju od kasnih 1960-ih do kraja 1980-ih godina u Hrvatskoj te načinima kako čitanje tog odnosa produbljuje ne samo naše razumijevanje oba medija, nego i omogućuje specifičan uvid i razumijevanje vizualnih umjetnosti te medijske i popularne kulture u navedenom razdoblju. Upravo je grafički dizajn tada predstavljao svojevrstan most — medij — koji je prevladavao u našoj sredini ustaljene granice i ograničenja područja tzv. umjetničke, klupske, dokumentarne i novinske te amaterske fotografije.

Logika fotografije

Kao što pretpovijest dizajna počinje s Gutenbergovim izumom tiska pokretnim slogom da bi se u suvremenom smislu pojma razvio tek s industrijskom proizvodnjom u drugoj polovini 19. stoljeća, tako je i logika fotografije na djelu već u renesansi, s pojavom optičkih pomagala i metoda u nastanku slike (camera obscura).

Ono što je nedostajalo je mogućnost fiksiranja i umnožavanja te slike. Tek u 19. stoljeću se bilježenje i reprodukcija slika fotokemijskim postupcima konačno mehaniziraju. Također, fotografija i dizajn su snažno utjecali na tradicionalne, “lijepe” likovne umjetnosti, ali su u odnosu na njih redovno shvaćani kao sekundarni, niži oblici “primijenjene” umjetnosti.

Kronološki gledajući, razvojem tehnologije tiska i mogućnosti reprodukcije fotografije prvo se kao dominantno javlja korištenje prikazivačkih mogućnosti fotografije kao dokumenta i navodno neutralnog medija te aplikacija — umjetničke ili novinske i reportažne — fotografije u dizajnu s minimumom dizajnerskih intervencija, koje se uglavnom svode na kompoziciju i dodavanje tekstualne informacije. Premda je takav pristup karakterističan za kasne 50-e i rane 60-e godine, ostaje kao jedna od mogućnosti koja se kontinuirano primjenjuje do danas, posebno u reklamnoj grafici i oglašavanju.

Plakati

Jedan od pionira komercijalnog grafičkog dizajna Milan Vulpe također je bio i fotograf s posebnim interesom za manje konvencionalne pristupe, fotograme i crtanje svjetlom. Iskustva i rezultate svojih fotografskih istraživanja koristi na nekolicini plakata za kulturne manifestacije.

Plakati za dva izdanja Muzički biennale Zagreb, 1965. i 1967. godine, vizualnim sredstvima bliskim suvremenoj, apstraktnoj umjetnosti gledateljima pokušava dočarati nematerijalni karakter zvuka nove, moderne, avangardne glazbe 60-ih godina, kad na zagrebačkom bijenalu gostuju autori poput Cagea i izvode kompozicije Bouleza, Stockhausena i Xenakisa.

Sve ovo i još mnogo toga možete vidjeti u HDD Galeriji, stoga ne propustite ovu jedinstvenu priliku.