Profesor Pravnog fakulteta Branko Smerdel komentirao je u Točki na tjedan televizije N1 pokušaj referendumske inicijative “Narod odlučuje”.

Je li izbor APIS-a bio dobar način?

Mi nemamo uvjete za održavanje državnog refernduma. Rješenje da se odlučuje većinom glasova onih koji su glasovali. To nije demokracija nego izigravanje demokracije. Ministar kaže da nema mjesta sumnji. Mjesta sumnji uvijek ima. To su aksiomi političke znanosti. Zašto ne bi pokazali? Ako postoje sumnje da su male bebe i pokojnici na tim popisima, pokažeš to. To je bolje od pozivanja da se nekome mora vjerovati. To su izmislili tvorci ideje ustavnosti. Ako hoćete, Thomas Jefferson.

Stvara li se dodatni pritisak na APIS? 

Stvari su jako konfuzne. Pozivanje na zaštićene podatke je konstrukcija koja ne stoji. Na tu tvrtku naravno da se radi pritisak. Čini mi se da se tu igra igra što gore to bolje. Ne vjerujem da to Vlada čini, ali je vrlo neoprezna. … Brinem se da takva konfuzija vodi daljnjim neželjenim zapletima, ili onima koje netko priželjkuje.

Tko?

Puno je onih koji se zalažu za nekoga tko bi uveo red. Mislim da je to strašno opasno, i te ideje da je demokracija skupa i da je diktatura jeftinija. To je kreacija apologeta raznih diktatura. Ništa nije skupo kao diktatura. Računi za diktature, čak i one prosvijećene, plaćaju se stoljećima.

Neuređen je cijeli referendumski proces. Mijenjale su se zakonske odredbe kako bi neki referendum uspio.

Kao da njima odgovara takav nered. Danas odgovara meni, sutra nekome drugom. Ja sam bio član odbora za ustav i glasno sam govorio protiv ovakvoga rješenja. Smatram da odlučivanje o ulasku u EU treba biti nedvojbeno. Takve stvari dolaze na naplatu kasnije. Morate donijeti nedvojbeno. Ako narod odlučuje, a mislim da je izvijestan rezultat, onda to nije narod nego diktatura manjine nad većinom. Većina je glasovala na izborima.

Inicijativa je upozorila na rigorozne uvjete koji se moraju ispuniti.

Dva su pitanja. Najbitnije je da se odluka o pitanju donese na početku procesa, nakon što se prikupi pet ili deset tisuća. Skraćivanje rokova miriši na jedan drugi mit, drugu floskulu, da je neposredna demokracija bolja od predstavničke. Neposredna demokracija nije moguća. Zašto? Samo jedan čovjek može govoriti u isto vrijeme da ga se čuje. Ako ih je više, morate imati nekoga tko će omogućiti da ih se čuje. Morate uspostaviti vodstvo. Jučer je politilog rekao da politička klasa nastoji sačuvati monopol. Naravno. Ljudima je simpatična ideja da narod odlučuje i to vješto manipulira grupica oko gospođe Markić. Narod nije 350 ili 375 tisuća…

Treba li mijenjati referendumska pravila?

Treba, naravno da treba definirati mnogo toga. Dok se ne regulira referendum ne može se ići u daljnje odlučivanje.

Može li Istanbulska konvencija biti predmet referenduma?

Mislim da ne jer ima nadzakonsku snagu. Nakon ratifikacije Sabora mislim da ona ne bi mogla biti davana na dodatnu ratifikaciju, na referendum. Ne može se o svakom pitanju raspravljati na referenumu. To su odjeci kojih ljudi nisu svjesni iz starog režima koji se pogrešno naziva komunizmom i tretira kao mrak. U svakom slučaju bila je autokracija, ali na papiru je bio fingirani slučaj nepristrane demokracije. Mi smo stalno odlučivali referendumom. … Sve to ne bi bilo važno, ali iz mraka možemo učiti. To je počela koristiti EU, uveli su ga s velikom pompom…

Što nikako ne bi trebalo biti predmet referenduma?

To je više-manje određeno. Ljudska, manjinska prava, prava nacionalnih manjina. Hrvatska počiva na tim pravima nacionalnih manjina. Ali, ne možete cijeli niz stvari stavljati na referendum, poreze. Ali, na Islandu su i to učinili. …

Kako biste ocijenili stanje demokracije u Hrvatskoj?

Očekivao sam da će to puno brže ići, bio sam veliki optimist. Mi doživljavamo regresiju, osobito na području pravnog sustava, pravnog kaosa, nereda… gdje se politička klasa nadmeće tko će nadlukaviti građane i jedni druge. Nijedan tisak to ne prenosi pošteno bez seciranja onog što se izjavili. … Regresija, sveopća regresija. I zato prodavanje tih lažnih nada narod će odlučivati…