Prema službenim rezultatima, Irska je na referendumu izlasala promjenu zakona o pobačaju iz 1982. godine i legalizirala ga. Nakon prebrojavanja glasova iz svih 40 izbornih jedinica, 66.4 posto glasalo je za promjenu zakona, a 33.6 posto protiv promjene zakona o pobačaju. Izlaznost na referendumu bila je 64.51 posto, piše BBC.

“Javnost se izjasnila. Čini se da je rezultat uvelike u korist ukidanja osmog amandmana, ustavne zabrane pobačaja”, kazao je premijer Leo Varadkar. “Ovo čemu svjedočimo je kulminacija tihe revolucije koja se u Irskoj odvija posljednjih nekoliko desetljeća”, dodao je.

Povijesni referendum izazvao je snažne osjećaje zagovornika i protivnika ublažavanja zakona i podijelio tradicionalno katoličku Irsku.

Irski građani su se zapravo izjašnjavali o osmom amandmanu irskog ustava, uvedenom 1983. godine, kojim je pobačaj bio potpuno zabranjen sve dok 2013. nije uvedena iznimka za majke kojima je u trudnoći život ugrožen.

Neovisno o tome, irski zakon o pobačaju najstroži je u Europi i ne poznaje iznimke čak niti u slučajevima incesta, silovanja ili malformacije ploda.

Svake godine tisuće Irkinja koje žele pobaciti putuju u inozemstvo, uglavnom u Veliku Britaniju, kako bi to učinile.

Organizacija referenduma predizborno je obećanje premijera Lea Varadkara koji je došao na vlast u lipnju 2017.

“Za mene je to jedno veliko ‘da’”, napisao je na Twitteru premijer Leo Varadkar nakon što je izašao na glasanje u Dublinu.

Varadkar, koji se zalaže za liberalizaciju strogih zakona o pobačaju, poticao je ljude da izađu na glasanje, kazavši da će visoki odziv ići u prilog ublažavanju zakona.

Čelnica oporbenog Sinn Feina Mary Lou McDonald nakon glasanja u Dublinu kazala je da je referendum “sudbonosni datum za sve nas”.

Ankete objavljene uoči glasovanja, Sunday Business Posta i Sunday Timesa, predviđale su da će vjerojatno, ali tijesno (od 55 do 57 posto), pobijediti opcija za liberalizaciju pobačaja.