U vrijeme prije izbora Vlada Andreja Plenkovića krenula je s kupovinom glasova. Najavljenim dizanjem plaća velikom broju radnika želi se osigurati dovoljan broj glasova za ostanak na vlasti.

Dulje od pola godine traju pregovori sa sindikatima javnih službi. Vladin plan bio je jednostavan. Na nekoliko mjeseci smiriti nezadovoljstvo sindikata privremenim dodatkom, dok su pripremali Zakon o plaćama. O sadržaju novog zakona povremeno bi informirali dio sindikata. Sada kada su prijedlozi novih koeficijenata napokon poznati, jasna je namjera vlade.

Podjednakim povećanjem koeficijenata u javnim službama dodatno su učvrstili prethodno uspostavljene odnose, koje je i sama vlada ocijenila nepravednima. Radnici u obrazovanju s obzirom na propisanu stručnu spremu prema vladi, obavljaju manje zahtjevan posao u odnosu na druge radnike u javnim službama. Rad učitelja i nastavnika vlada smatra manje vrijednim od rada suca ili liječnika. Isto vrijedi i za skoro sva ostala radna mjesta. Vlast očito dosadašnje odnose ne smatra nepravednima.

Mi smo pozvali javno sve sindikate na razgovor, reprezentativne i nereprezentativne na razgovor i njemu se odazavalo pet sindikata

Vlada je odustala od svoje namjere da svaki rad bude jednako vrednovan. Očito je da je rad u školstvu manje vrijedan za isti posao u drugim službama.

Svakim propisom i zakonom šaljete poruku. Prva je poruka je da je Vlada željela intervenirati u državni sektor. Na javni sektor otišlo je mnogo manje novaca. Drugo je da se ne do kraja dosljedno povećala razlika između upravljačkih i radničkih mjesta, čime se jača upravljački dio.

Vrlo često su ta rješenja kontradiktorna, zašto se u jednoj službi radi jedno a u drugoj sasvim drugo. To je jedan kaos i nered. Sindikati nisu bili strana u ovom poslu. Sami koeficijienti su određeni od službe i zato oni nisu dijelom kolektivnog ugovora.