U gradu Krasnogorsku je prije pet dana izveden teroristički napad u kojem su teroristi ubili 133 osobe, a više od 150 ranili u koncertnoj dvorani Crocus City Hall.
Ovaj napad najsmrtonosniji je od 2002. godine u kojem je 40 terorista otelo 912 osoba u moskovskom gradskom kazalištu Dubrovka, a njih 130 je poginulo tijekom akcije oslobađanja. Uhićene su četiri osobe koje se izravno sumnjiče za napad. Službeni ruski mediji navode da su uhićeni tijekom pokušaja bijega prema Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je u obraćanju javnosti napad „krvavim i barbarskim terorističkim napadom“. „Pokušali su se sakriti i krenuli prema Ukrajini, gdje im je, prema preliminarnim podacima, s ukrajinske strane bio pripremljen prozor za prelazak državne granice“, tvrdi Putin. Ukrajina je odlučno zanijekala bilo kakvu umiješanost. I skupina Sloboda Rusije, koja okuplja ruske borce protiv Kremlja sa sjedištem u Ukrajini, zanijekala je bilo kakvu umiješanost u smrtonosni oružani napad naglašavajući da se Legija ne bori protiv ruskih civila”, rekla je skupina koja krivi “Putinov teroristički režim”. Islamska država preuzela je odgovornost za napad, tvrdeći da je napala veliko okupljanje kršćana u Krasnogorsku na periferiji Moskve. Washington je rekao da ima obavještajne podatke koji to potvrđuju – tvrdeći da je sve relevantne informacije proslijedio Moskvi. Do napada je došlo nakon što je američko veleposlanstvo u Moskvi upozorilo na mogući napad i pozvalo 7. Ožujka svoje građane da izbjegavaju velika okupljanja.
Istovremeno Europske protuterorističke jedinice i kontraobavještajna služba uspješno su presreli najmanje četiri planirana teroristička napada koje su navodno planirali nedavno pristigli migranti. Nadležne službe tvrde da je prijetnja od terorističkog napada na najvišoj točki od 2015. te da prijetnja ovoga puta pristiže i iz novih izvora, koje je daleko teže predvidjeti i presresti.
O svemu u emisiji Gost dana Radio Nacionala govori profesor Vlatko Cvrtila, rektorom Sveučilišta Vern u Zagrebu i bivši savjetnik za obranu predsjednika Republike, Stipe Mesića.
To su najčešće mete, ako gledamo kako se izvode napadi u Rusiji. Nisu bili mete pripadnici sigurnosnih službi već civili.
Ovo je jako zanimljiva tema, kako su ruske sigurnosne službe reagirale. Začuđuje činjenica da su dali gotovo 20 minuta teroristima da se maknu.
Ovaj aparat se u ovom trenutku više bavi unutarnjim neprijateljima nego terorističkim napadima, to je još zanimljivije. Uzmete li u obzir da je američka ambasada upozorila na mogućnost napada, i sam Putin je rekao nekoliko dana rekao da su SAD upozorile ali da je to zato da destabiliziraju Rusiju.
Može se razgovarati o sumnji da su ruske službe namjerno to preskočile kako bi se dogodilo nešto takvo kako bi mogla dodatno mobilizirati ljude i nastaviti militarističku politiku. To je točka gdje mogu podići točku mobilizacije. Kada sve to zbrojite, namjerno je rečeno da bi se narativ tog šoka izjavom po kojoj su išli prema Ukrajini prebacio prema njima.
Ovdje se ne zagovara borba protiv terorizma nego se Ukrajina stavlja kao meta što opravdava agresiju Rusije prema zemlji koju su napali
Što se tiče EU činjenica je da je u migracijama došao dio ljudi koji su spremni p0očiniti terorističke napade. Vidljivo je da je u zadnjim valovima imigracije koja je ilegalna ušao novi dio ljudi koji su za to spremni. No, ljudi koji su to spremni ne znači da pripadaju toj grupi već mogu biti oni koji zbog nemogućnosti prilagodbe čine napade. S tim Europa živi i važno je da čitavo društvo živi s time.
Stavljanje žice i vojske na naše granice bi samo psihološki pomoglo. Ono što je nama važno je da policija čuva granice jer vojska za to nije osposobljena. To nas ne priprema i stvara lažnu sigurnost
Komentari