Krunoslav Ćosić vlasnik je najveće kolekcije mobitela u Hrvatskoj, a vjerojatno i puno šire. Ovaj Zagrepčanin uspio je prikupiti više od 1900 različitih modela mobitela. U svojoj kolekciji sasvim sigurno ima sve mobitele koji su se u zadnjih dvadeset i više godina koristili u Hrvatskoj, ali i puno više od toga. Tu su i brojni egzotični uređaji, koji su primjerice bili dostupni samo na kineskom tržištu, ili pak oni prestižni, koji su bili integrirani u ključeve Porsche automobila i sl.

Ćosić mobitele sakuplja više od 15 godina i voli istaknuti kako je prvi mobitel u svijetu, Motorola DynaTAC predstavljen 3. travnja 1973. godine, svega par dana prije njegova rođenja. Oduvijek su ga zanimale telekomunikacije, zbog čega je na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti krajem 90-ih diplomirao na istoimenom smjeru. Međutim, o mobitelima je počeo pisati još tijekom studija za razne studentske medije.

„Kao novinar, počeo sam na testiranje dobivati mobitele koje bih kasnije vraćao. No modele koji bi mi se jako svidjeli odlučio sam kupiti nakon godinu ili dvije, kada bi im pala cijena. Kasnije, kada sam postao urednik časopisa Mobil, dobivao sam sve više mobitela, a i moja kolekcija je počela rasti. Mislio sam da će mi, kad skupim 20-ak mobitela koji mi se sviđaju, to biti dovoljno. Međutim, onda su mi i prijatelji počeli poklanjati svoje stare mobitele, a kolekcija je rasla. Kada sam došao do oko 50 mobitela, odlučio sam krenuti na Hrelić, poznati zagrebački buvljak, i tamo pokušati nabaviti jeftine rabljene uređaje. Tako se polako brojka povećala na 100, pa na 200, i onda su se već neki mediji počeli interesirati za moj hobi pa su mi i čitatelji, meni nepoznati ljudi, počeli slati svoje stare uređaje. Od cjelokupne kolekcije koju danas imam, 99 posto su pokloni“, ispričao je Ćosić i dodao da bi, da je kojim slučajem morao kupiti sve mobitele koje posjeduje, to bio izuzetno skup hobi.

Trenutno je urednik automagazina Garaža, zbog čega i dalje često putuje na razne premijere diljem svijeta i onda tamo nabavlja zanimljive uređaje koji često nisu dostupni na europskom tržištu. Za svaki se od svojih mobitela, tvrdi, veže i priča kako ga je nabavio tj. od koga ga je i kako dobio te mnoge druge stvari specifične za svaki pojedini uređaj.

‘Otvaranje muzeja mi je u planu, ali ne baš tako skoro jer mislim da mobiteli nisu još dovoljno stari da bi dugoročno privukli veliki broj ljudi i da bi mi se time isplatilo baviti’, kaže Ćosić

Ponosno ističe da u svojoj kolekciji nema duplikata. Sveukupno ima oko 1770 originalnih modela mobitela, ali je nedavno počeo u kolekciju uvrštavati i neke već postojeće modele mobitela, ali koji su interesantni zbog različite boje, drukčijeg izgleda ili neke nadogradnje. U suprotnom, nastavio je, kolekcija bi mu počela stagnirati. Dodao je i kako nema puno novijih touch screen uređaja jer se i danas, nakon četiri ili pet godina, još uvijek koriste pa mu ih ljudi ne poklanjaju.

„Počelo mi se događati da odem na Hrelić i ne pronađem ništa. Tako mi je palo na pamet da bih mogao neke mobitele nabavljati u različitim originalnim bojama. U tome sam pronašao novi izazov i osigurao sam da mi kolekcija i dalje raste. Sad imam i neke iste modele mobitela, ali u drugim bojama ili iz nekih specijalnih edicija“, rekao je Ćosić.

U Ćosićevoj kolekciji od proizvođača najzastupljeniji je Samsung, a potom Nokia. No od ukupno proizvedenih modela nekog proizvođača najviše ima uređaja tvrtke Siemens, njih čak 90 posto. Približno u istom omjeru ima i Panasonica. Od ukupno svih proizvedenih modela Samsunga, kao i Nokije, Ćosić ih ima oko 80 posto. Kaže kako je izuzetno teško sakupiti sve modele pojedinog proizvođača jer se primjerice jedan Sony Ericsson R600 proizvodio s inačicama za američko i kinesko tržište.

Prvi mobitel koji je nabavio bio je Samsung SGH-600 1998. godine. Kupio ga je u Austriji jer je bio čuo da su tada tamo mobiteli bili jeftiniji nego u Hrvatskoj. No to baš i nije bilo točno, tvrdi, jer oni od kojih je to čuo nisu razmišljali da se radilo o uređajima koji se dobivaju uz pretplatu.

„Najstariji uređaj u mojoj kolekciji je Siemens iz 1988. godine, a to je bio automobitel, mogao se koristiti samo u automobilu. Taj mobitel možda radi i danas, ali se ne bismo mogli njime koristiti jer nema mreže koja bi ga podržavala. Ti su rani mobiteli bili vrlo skupi. Radio sam intervju s prvim pretplatnikom tadašnjeg Croneta u Hrvatskoj. On je svoj uređaj platio tadašnjih 14.000 njemačkih maraka, što bi danas bilo oko 14.000 eura. Možemo dodati i kako je prvi mobitel Motorola DynaTAC 8000X iz 1983. godine koštao 3995 dolara. Nedavno je netko preračunao i došao do zaključka kako bi danas to bilo oko 60.000 dolara. Danas se uređaj iz te serije na eBayu prodaje za oko 40.000 kuna. Prije nekog vremena na sajmu u Barceloni vidio sam prezentaciju u kojoj je jedan Japanac sa slušalicama na ušima pomicao oči gore-dolje, lijevo-desno. Prišao sam mu i upitao ga što radi i on mi je rekao da su otkrili da kada se pomiče očna jabučica, ovisno o smjeru pomicanja nastaje električni impuls različitog napona. Slušalice imaju prijamnik koji pomoću tog napona onda pojačava ili stišava zvuk“, ispričao je Krunoslav Ćosić.

Ćosić očekuje da će mobiteli u skoroj budućnosti biti savitljivi. Rekao je da su se već trebali pojaviti na tržištu, ali su povučeni jer su pucali. Smatra da će peta generacija mobitela donijeti mnoge inovacije. Naglasio je kako je do sada druga generacija bila prijelomna, a da su ostale koje su uslijedile donosile samo povećanje prijenosa količine podataka. „Kad je 2002. godine došla druga generacija, a naročito Edge tehnologija, donijela je naplatu podatkovnog prometa prema količini prenesenih podataka, a ne prema vremenu provedenom na internetu. Od pete generacije dobit ćemo još veće brzine, a dogodit će se i nestanak SIM kartice i doslovno će sve biti spojeno s internetom. Unutar pete generacije ti uređaji će trošiti jako malo energije i rijetko će se spajati na internet pa će im baterija trajati i do 10 godina. Trošit će vrlo malo energije, zato će peta generacija biti svojevrsna revolucija. Ona neće nastupiti tako brzo, iako će mnogi operateri tvrditi da je imaju, ali to će zapravo biti nadograđeni 4G. U pravom smislu 5G će zaživjeti tek oko 2025. godine”, objasnio je Ćosić.

‘Nokia 8850 u dobrom stanju i ako radi, vrijedit će do 2000 kuna. Na eBayu ima i skupljih mobitela, pojedini stari modeli dosegnu vrijednost i do 1000 eura’, kaže Ćosić o cijenama

Istaknuo je kako je u Hrvatskoj 2007. godine po prvi put bilo više SIM kartica negoli stanovnika jer su ljudi imali više od jednog uređaja. Primjećuje kako se u zadnje dvije godine događa blagi pad prodaje mobitela, no unatoč tome u svijetu se svake godine i dalje prodaju oko dvije milijarde mobilnih uređaja.

„Pad prodaje posljedica je izostanka inovacija. Čeka se peta generacija jer će donijeti nove usluge i ljudi će na neki način biti prisiljeni promijeniti ih. Industrija će se pobrinuti da 4G postane demode i tada opet možemo očekivati značajniji skok u industriji“, istaknuo je Ćosić.

On razmišlja i o otvaranju muzeja mobitela kakvi već postoje u nekim europskim gradovima. Do sada je svoje mobitele izlagao na nekoliko InfoGamera te na Interliberu na Velesajmu. Tamo je radio tematske izložbe kao što su prvi mobiteli s kamerom, prvi s bluetoothom, prvi iPhonei, prvi preklopni, prvi mobiteli s integriranom videoigrom…

„Otvaranje muzeja mi je u planu, ali ne baš tako skoro jer mislim da mobiteli nisu još dovoljno stari da bi dugoročno privukli velik broj ljudi i da bi mi se time isplatilo baviti. Ali za 15-20 godina – nikad se ne zna…“, rekao je Ćosić.

Kako u svojoj kolekciji ima mobitele starije od 20 godina, komentirao je i kako im se kreće vrijednost na tržištu. Ispričao je da cijena mobitelima najprije jako padne, a kako se ponuda rabljenih uređaja smanjuje, tako im cijena ponovo počne rasti. „Nokia 8850, ako je u dobrom stanju i ako radi, vrijedit će oko 1500 do 2000 kuna. Na eBayu ima i skupljih mobitela, pojedini stari modeli dosegnu vrijednost i do 1000 eura. No bitno je da su uščuvani i da rade“, objasnio je Ćosić.

Posjeduje i legendarne uređaje kao što su Sony Ericssoni iz serijala o Jamesu Bondu te Nokia iz filma „Matrix“. Većina uređaja koje posjeduje je ispravna – u 70 posto njih može umetnuti SIM karticu, napuniti bateriju i normalno ih koristiti.