'Slučaj Platak', uz teške negativne ima i pozitivnu stranu: ukazuje na nužnost ove 4 mjere

– uvesti odredbu ‘mladi vozač’ do navršene 24. godine, uz ograničenje snage automobila od 95 KS i 3-godišnju ‘privremenu vozačku dozvolu’
– driftanje na javnim prometnicama i mjestima definirati kao kazneno djelo
– devijantne vozače kontrolirati, osim na sadržaj alkohola, i na droge te stimulativna sredstva
– zabraniti i procesuirati medijsko promoviranje devijantne i opasne vožnje, posebice driftanja

Nezapamćeno divljaštvo na Platku, koje je, zbog preblage reakcije policije podiglo javnost na noge, a značajnu ulogu odigrali su mediji, počelo je izlaskom automobila BMW 530d xDrive, kojeg je vozio 21-godišnjak (!), u suspektnom stanju, s javne prometnice i ulazak u prostor skijališta.

Uslijedilo je nekontrolirano driftanje na prostoru na kojem se mogu očekivati osobe i djeca (!), zaglavljivanje vozila te potom svađa i opasni napad, od strane osoba istreniranih za borilačke vještine, na djelatnike HGSS-a, koji su se tu zatekli nakon završetka posla te im, objektivno, nisu mogli pomoći.

Uz brojne kontroverze koje prate cijeli slučaj, koji je policija tretirala kao tek prekršaj remećenja reda i mira (?!), što uz ogorčenje javnosti može imati teške negativne posljedice na sigurnost cestovnog prometa te sigurnost građana, zbog čega je, pod pritiskom medija i javnosti, slučaj sada preuzeo DORH, napravljena su, još najmanje tri propusta.

Prvo, da bi se automobilom izišlo iz javno-prometne površine na prostor skijališta, potrebno je napraviti barem jedan prekršaj, po zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Drugo, nekontrolirana vožnja teškim i moćnim automobilom po skijalištu, gdje se kreću osobe i djeca, koji takva vozila ne mogu ni očekivati, niti su od njih zaštićena odgovarajućim ogradama, je kazneno djelo ‘par excellence’, a ne (samo) komunalni prekršaj.

Treće, neprofesionalno je i potencijalno štetno da policija u ovakvim slučajevima vozača ne provjerava, uz sadržaj alkohola, i na droge i zabranjena stimulativna sredstava, čiji negativni utjecaj može biti gori od alkohola, a posebice je štetan u kombinaciji s alkoholom.

Mediji su odigrali veliku pozitivnu ulogu u rasvjetljavanju cjeline i težine slučaja, što će DORH-u, vjerojatno, pomoći da na slučaj usmjeri k pravednom ishodu. No, treba naglasiti i da su mediji, odnosno novinari, koji javno promoviraju driftanje, raširenu i vrlo opasnu situaciju u prometu, koju policija teško kontrolira i suzbija, posredno itekako krivi za konkretni događaj.

Naime mladi vozači potaknuti na taj vid iznimno devijantne i štetne vožnje, kojom vozač namjerno obara dinamičku stabilnost automobila (!), umjesto da radi suprotno, i potom vozi u dinamički nestabilnom području, balansirajući u točki infleksije vrijednosti centripetalne sile koju ostvaruju kotači u kontaktu s podlogom, jedinoj, u određenom trenutku, koja osigurava minimum dinamičke stabilnosti i efekt neutralne upravljivosti.

Svako odstupanje od jedine točke dinamičke stabilnosti (na putanji vozila u određenom trenutku) završava zanošenjem automobila prema unutrašnjosti putanje, efektom preupravljivosti (oversteer) i nekontroliranom vrtnjom oko vertikalne osi (‘piruetom’), ili prema vanjskom dijelu putanje, efektom podupravljivosti (understeer) i izlijetanju iz zavoja. Srećom, na snijegu, kao u konkretnom slučaju, ishod može biti da vozilo jednostavno zapne u dubljem snijegu i ostane blokirano.

Driftanjem se izravno i teško ugrožava sigurnost prometa, a istodobno ubrzano troše gume, posebice na pogonskim kotačima, motor, mehanizam prijenosa snage, podvozje i – gorivo. Driftanje ima smisla na utrkama, jer se vještim i riskantnim manevrom povećava bočna sila trenja, povećavanjem kohezijske komponente, ali nauštrb postizive uzdužne sile trenja, što omogućava brži prolazak kroz zavoje. U realnoj vožnji je to iznimno opasno, hazarderski te višestruko štetno, neodgovorno i nerazumno ponašanje u vožnji.

Kad se medijski i intenzivno promovira driftanje, uz lukavi i neodgovorni alibi kako se to promovira u kontroliranim uvjetima u za to predviđenim zatvorenim stazama (?!), treba naglasiti kako neobuzdani mladi vozači željni ponavljanja takvih ‘vozačkih junaštva’, kojima njihovi uzori i ‘medijske zvijezde’ skupljaju desetke i stotine tisuće pregleda i lajkova na društvenim mrežama to ne žele i neće raditi na za to predviđenim zatvorenim stazama jer:

– to nije ‘fora’ ako nije na javnom mjesto gdje drugi vide
– ne žele to dodatno platiti
– nije lako ni svima dostupno otići na ograđenu stazu, pogotovo onima koji žive na udaljenom otoku (stoga driftaju zavojima otočnih cesta)

‘Kad budala baci kamen u bunar ni stotinu mudraca ne može ga izvaditi’, stara je kineska poslovica, koja pokazuje kako jedna negativna prometna poruka (bez obzira u kakvom ‘medijskom celofanu’) može imati veći negativan utjecaj od sto pozitivnih i stručnih javnih savjeta i apela.

Apsurd je i da 21-godišnjak smije, kao u konkretnom slučaju, bez nadzora, voziti automobil snage 258 KS.

Svako zlo ima i pozitivnu stranu, pa bi iz ‘slučaja Platak’ trebalo izvući važne pouke i donijeti sljedeće mjere:

1. Uvesti odredbu mladi vozač, do navršene 24. godine, uz ograničenje snage motora vozila na 70 kW (95 KS) i kategoriju privremena vozačka dozvola, koja bi vrijedila tri godine, odnosno do navršene 24. godine, a poništavala bi se nakon drugog težeg prekršaja ili prve obijesne vožnje.

2. Svako driftanje na javnom prometnici tretirati Obijesnom vožnjom te u tom smislu dopuniti članak 226. Kaznenog zakona, a driftanje na javnim mjestima kaznenim djelom ugrožavanja sigurnosti građana.

3. U rutinskim kontrolama, a posebice nakon teških prometnih i/ili komunalnih prekršaja počinjenih vozilom, policija treba vozača, osim na prisustvo alkohola, obvezno testirati i na droge i zabranjena stimulativna sredstva.

4. Zabraniti te pravosudnom i kaznenom mjerom definirati medijsko poticanje i promoviranje devijantnog i opasnog postupanja u prometu, posebice driftanja.