Početkom devedesetih više od 25 tisuća građana Slovenije, podrijetlom iz drugih republika bivše Jugoslavije, ostalo je preko noći bez dokumenta i boravišta. Njima , takozvanim Izbrisanima, digitalni umjetnik Vuk Ćosić zajedno s koautorima i uz pomoć grada Ljubljane podiže spomenik u obliku slova Ć.

“To je sjećanje na administrativni holokaust, u kojem je meko Ć bilo crvena traka nacionalistima, a ljudi su ga u svojim prezimenima nosili poput žute trake koju su četrdesetih godina prošlog stoljeća morali nositi moji preci,” kaže Ćosić za N1.

Umjetnik upozorava i da je radikalizacija i dalje prisutna: “Na društvenim mrežama spominju se često vrbe, ali to je samo potvrda da radimo ono što treba.” Izbrisani su devedesetih iznenada ostajali bez dokumenta, bez radnog mjesta, živjeli su kao sjene, a ako bi ih otkrila policija bili bi deportirani.

“Znam za jedan slučaj gdje je tako deportirani čovjek mnogo godina kasnije otkriven u jednoj masovnoj grobnici u Bosni i Hercegovini, jer je i tamo nekome smetao,” priča Ćosić koji smatra da je ovo normalizirano nasilje na šalterima prošlo nezapaženo i zato što je bilo u sjeni drugih, još većih zločina iz tog vremena na području bivše Jugoslavije.

Spomenik će biti od betona, tako da će ga biti lako obnavljati ako i sam postane meta nasilja. A da će izazvati burne reakcije vidjelo se i nedavno u Parlamentu, kada su Janša i njegovi zastupnici demonstrativno napustili dvoranu tijekom govora kojim se podsjetilo na Izbrisane. A upravo su Janez Janša i njegovi tadašnji politički saveznici bili dio vlasti koja je pokrenula “brisanje”.