Pripremite se za balkanizaciju Europske unije. Slovenski premijer Janez Janša u srijedu se, u pregledu prioriteta predstojećeg slovenskog predsjedavanja Vijećem EU-a, založio za povratak agresivnom proširenju Europske unije, s naglaskom na primanje u Europsku uniju svih zemalja zapadnog Balkana.

“Što se tiče proširenja EU, ovo je strateški odgovor na mnoge trenutne izazove”, poručio je Janez Janša na konferenciji za novinare koju je održao s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem. Slovensko predsjedavanje Vijećem EU počinje 1. srpnja, a u srijedu je održan sastanak slovenskih ministara i Konferencije predsjednika EP-a kako bi pregledali slovenski program predsjedavanja.

Janša je tako sugerirao da bi apsorpcija cijelog zapadnog Balkana u Europsku uniju mogla pomoći u rješavanju brojnih problema, uključujući migraciju i uplitanje neimenovanih geopolitičkih suparnika, vjerojatno Rusije, Kine i Turske, piše Politico.

“Ulazak u Europsku uniju bio je odgovor za nas, ali je i dalje odgovor za naše druge susjedne zemlje. Očito je da to ne možemo napraviti od danas do sutra, to neće biti moguće bez konsenzusa svih”, poručio je Janša i napomenuo da bi postizanje jednoglasja među šefovima država i vlada članica Europske unije bilo teško postići. Također je rekao da podržava ulazak u šengensku zonu bezviznog putovanja Hrvatske, Rumunjske i Bugarske. Te zemlje, dodao je, dugo čekaju da budu dio ove skupine i ne razumiju zašto je to bilo nemoguće sve do sad.

Janša ili ‘Maršal Tweeto’

Nekoliko je europskih ‘divova’, posebno Francuska, posljednjih godina nastojalo usporiti postupak primanja u članstvo zemalja kandidata, dijelom zbog zabrinutosti da je Europskom unijom, koja izlaskom Velike Britanije ima 27 članica, sve teže upravljati, posebno kada je za političke odluke potreban konsenzus. U ožujku prošle godine, nakon godina nesuglasica, Europska je unija dala ‘zeleno svjetlo’ Albaniji i Sjevernoj Makedoniji da započnu pristupni proces. No, već u studenom Bugarska je blokirala sljedeći formalni korak. Srbija i Crna Gora već su započele postupak, ali većina članica EU pokazale su opću neodlučnost oko povećanja broja država članica.

S obzirom na Janšinu reputaciju desničarskog populista sa sklonošću neortodoksnim i nepredvidivim porukama koje su mu na društvenim mrežama donijele nadimak ‘Maršal Tweeto’, neki se dužnosnici i diplomati Europske unije pripremaju za potencijalno teških šest mjeseci slovenskog predsjedavanja Vijećem EU. Tijekom već spomenute konferencije za medije, Janša je odbio odgovoriti na pitanja o svojim kontroverznim izjavama koje je dao oko svoje podrške bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i navodnoj prevari na američkim predsjedničkim izborima.

Podržao ideju Mađarske i Poljske

Janša je poručio i da će se Slovenija zalagati za stvaranje Europskog instituta za ustavno pravo. Time očito podržava ideju koje su ranije forsirale Mađarska i Poljska – o stvaranju tijela koje će rješavati sporove između Bruxellesa i nacionalnih prijestolnica oko pitanja vladavine prava. Varšava i Budimpešta su, podsjetimo, suočene s disciplinskim postupcima Europske unije zbog navodnih kršenja temeljnih načela vladavine zakona ili demokracije. Pa tako Janša kaže: “Vladavina zakona nije vladavina proizvoljne politike, niti je stvar selektivne pravde i različitih kriterija. Umjesto toga, pretpostavlja jednaka pravila za sve i jednak tretman svih država Europske unije prema odredbama Lisabonskog ugovora”.

Dodao je da se Europska unija za ekspertizu ne bi trebala obraćati Venecijanskoj komisiji, već bi trebala stvoriti vlastito tijelo. “Trebamo vlastitu sličnu instituciju i jedan od naših prijedloga usmjeren je u tom pravcu”, istaknuo je slovenski premijer.

U programu svog predsjedavanja, Slovenci predlažu i ‘godišnji dijalog’ u Vijeću EU-a o vladavini prava, što uključuje i opću raspravu i raspravu o pitanjima u određenim zemljama članicama. No, kao politički prioritet najviše je naglasio članstvo zapadnobalkanskih zemalja. “Ako me pitate kako možemo riješiti problem koji se tiče i naših granica, odgovorio bih da je to da imamo europsku perspektivu”, rekao je Janša i nastavio: “Ako određenim zemljama dopustimo da postanu članice EU, nakon što steknu europsku perspektivu, ti će problemi biti riješeni”.

Komešanje zbog pantere

Na kraju, Janša je odbacio pitanje o bijeloj panteri kao simbolu slovenskog predsjedavanja Vijećem EU. Dodao je da je ta životinja korištena kao nacionalni simbol tijekom njihovog prvog predsjedavanja 2008. godine. “Radije bih odgovarao na suštinska pitanja oko prioriteta predsjedavanja. Ali da, napisao sam knjigu fantastike, u čijem je naslovu bijela pantera, to je sasvim točno. Svaka zemlja u odabiru svog simbola obično gleda na svoju nacionalnu povijest. Koristili smo taj simbol 2008. godine i tada nije bilo nikakvih problema. Sad odjednom privlači puno pažnje, što je pomalo iznenađujuće. To uopće nije toliko važno”, zaključio je slovenski premijer.

A ta je pantera izazvala poprilično komešanje. Svoju je knjigu napisao 2018. godine (i može je se kupiti na Amazonu). No, postoji kvaka. Povjesničari kažu da je ‘Karantanijska pantera’ koju Janša promovira u svojoj knjizi – lažna te da je to simbol kojeg su neki počeli pripisivati Sloveniji 1980-ih godina kako bi stvorili ‘slavnu prošlost’. Također, simbol pantere usvojile su neke ekstremno desne skupine u Sloveniji, a neki je Slovenci sada povezuju s krajnje desničarskom nacionalističkom ideologijom.

Peter Štih, profesor srednjovjekovne povijesti na Sveučilištu u Ljubljani, koji je ujedno i predsjednik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, panteru je nazvao ‘modernim slovenskim povijesnim mitom, i ništa više’. Poručio je da, kao povjesničar, žali što se koristi u službene svrhe. I slovenski oporbeni političari protiv su plana kojim bi pantera bila simbol predsjedavanja. “Slovenija ima mnogo simbola koji ujedinjuju našu naciju, urezanih u našu baštinu i naš identitet – planina Triglav, list lipe, boje naše zastave – koje prihvaćaju europske vrijednosti bratstva, slobode i ljudskih prava”, kazala je Tanja Fajon, čelnica slovenskih socijaldemokrata.

“Nažalost, slovenska vlada ponovno pokušava iznova izmisliti naše nacionalne simbole na krajnje desni način upotrebom mistične povijesne heraldike. Pantera je prilično novi izum – simbol koji su usvojili ekstremni nacionalisti, Janšini fanatičari, antimigrantska i paravojna garda i neonacisti”, poručila je.