Slovenski parlament potvrdio je u četvrtak iznenađujuću ostavku dosadašnjeg ministra financija Dušana Mramora kojega se smatralo desnom rukom premijera Mire Cerara, no još nije odlučeno tko će ga naslijediti.

Ministarske poslove preuzela je državna tajnica za strateške projekte i koheziju na istom ministarstvu Alenka Smerkolj, ali je riječ samo o privremenom rješenju, potvrdila je Cerarova vlada.

Premijer je izjavio kako očekuje da će novi ministar u parlamentu biti potvrđen najkasnije u rujnu. Međutim, još nije jasno tko će zauzeti to važno mjesto na polovici mandata sadašnje vlade i u situaciji kad je pred koalicijom prihvaćanje proračuna za 2017. kojim je proračunski manjak potrebno dodatno smanjiti za 40 milijuna eura, te pripremiti daljnje postupke u privatizaciji državnog portfelja i poboljšanja stanja u bankama.

U javnosti se kao najizgledniji kandidat spominje Mojmir Mrak, 62-godišnji profesor međunarodnih financija na Ekonomskom fakultetu, što on za sada odbija komentirati. Devedesetih godina Mrak je bio vođa ekipe koja je pregovarala o raspodjeli dugova bivše SFRJ na države sljednice i smatraju ga jednim od najistaknutijih stručnjaka za financije i bankarstvo.

Za Slovensku televiziju je Mrak ovih dana komentirao predviđenu privatizaciju Nove Ljubljanske banke (NLB). Rekao je da je slovenska strana 2013. godine loše pregovarala s Bruxellesom kad je na privatizaciju morala pristati kako se dokapitalizacija banke od strane države ne bi računala kao nedopuštena državna subvencija, te da je to učinjeno “pod diktatu”.

Kao glavni europski problem nakon Brexita Mrak je naveo opasnost da britanski primjer slijede i druge države, a kao glavni problem EU-a danas ocijenio je smanjivanje “srednje klase” u Europi, što izaziva društvene konflikte i nestabilnost.
Iako je Slovenija u vrijeme dok je ministarstvo financija vodio Mramor stabilizirala javne financije i održala kreditni rejting s pozitivnim izgledima, većina ekonomista ocjenjuje da je gospodarski oporavak u državi još krhak i da Cerarova vlada u prve dvije godine mandata nije uspjela izvesti ključne reforme potrebne za održiv ekonomski razvoj.
Mramor je sredinom tjedna dao ostavku i kazao da je država sada u boljoj stanju nego prije dvije godine, ali da izazova za njegova nasljednika ne nedostaje.

Među ključnim zadacima, prema njegovim riječima, i dalje su proračun, konsolidacija javnih financija, upravljanje državnim vlasničkim portfeljom, porezna reforma i druge strukturne promjene.