Na čelu poznate slovenske Iskre već je dugi niz godina njezin vlasnik Dušan Šešok. Ugledni slovenski privrednik i nekadašnji slovenski ministar financija i gospodarstva Iskru je i dalje organizirao kao financijski i poslovno vrlo respektabilno vođenu obiteljsku tvrtku. Za one koji to ne znaju ili se ne sjećaju toga vremena, Iskra je desetljećima bila kultno slovensko i vodeće jugoslavensko poduzeće u proizvodnji električnih komponenti, strojeva, aparata i instrumenata. Taj ugled uspješne i velike tvornice Dušan Šešok je sačuvao i proširio tako da je stvorio Iskra Grupu, u kojoj su osim slovenskih tvrtki i tvrtke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U Iskra Grupu Šešok je uključio tri kompatibilne akvizicije – prvo je 2019. godine postao vlasnik Remontnog brodogradilišta u Šibeniku (nekadašnji Remontni zavod JRM), potom je 2021. Iskri pridružio staru i poznatu zagrebačku tvornicu kablova Elka, da bi prije mjesec dana Dušan Šešok postao većinski vlasnik brojem zaposlenika male, ali vrlo potentne splitske tvrtke Elmap, proizvođača automatizacije za uređaje za pročišćivanje otpadnih i pitkih voda.

Šešok je vrlo ponosan na poslovanje i financijske rezultate Iskre i Elke, nada se brzom napretku i uklapanju Elmapa u Iskra Grupu, ali je izuzetno zadovoljan i ponosan na izvrsno poslovanje Iskra Shipyarda u Šibeniku. Iskra brodogradilište je jedino hrvatsko brodogradilište koje pozitivno posluje i svakodnevno razvija svoj asortiman plovila i kapaciteta. Dušan Šešok je vrstan jedriličar i voli Jadran, ali je najbolji planinar među svim slovenskim i hrvatskim poduzetnicima. Posjeduje sve službene ovjere da je prohodao i popeo se na čak 152 hrvatska planinska vrha. Šešok je jedan od najbogatijih slovenskih poduzetnika, što on nikada ne ističe, niti to smatra nekim svojim posebnim životnim uspjehom. Jednostavnost i skromnost ističe kao način života, a bogat je, kaže, „ako se bogatstvo mjeri snagom i veličinom Iskra Grupe, ona je svakim danom sve vrijednija“. Šešok je naglasio da „kao vlasnici, unutar obitelji, ne isplaćuju dividende“, već sve reinvestiraju u nova ulaganja rasta kompanije.

B & B: Što je Iskra, najuspješnija slovenska tvrtka, bila nekad, a što je danas? Što se promijenilo od 1993. kada ste vi postali predsjednik Uprave?

Iskra je u bivšoj državi bila socijalistički gigant – holding s desecima različitih kompanija koji je na vrhuncu moći zapošljavao gotovo 35.000 ljudi. Naravno da se ne može uspoređivati s današnjom situacijom. Radilo se o planskoj privredi gdje se domaćim industrijama na tržištu većem od 20 milijuna ljudi davala značajna prednost u odnosu na uvoz. Uvoz je imao mnoge restrikcije te nije bilo potrebe za razvijanjem konkurentnosti kao danas, kad smo dio jedinstvenog globalnog tržišta. Raspadom bivše države, već početkom devedesetih godina Iskra je praktički preko noći ostala bez značajnog dijela tržišta te je upala u poslovne probleme. U prvom privatizacijskom valu devedesetih je praktički raskomadana tako da je svaka tvrtka unutar holdinga privatizirana zasebno, bez ikakvih prava za Iskru kao osnivača. Kad sam 1993. postao predsjednik uprave Iskre, imao sam viziju ponovnog stvaranja velike kompanije te sam kroz holding krenuo ponovno otkupljivati tvrtke proizišle iz nekadašnje Iskre te okrupnjavati sustav. Tek u sljedećem valu privatizacije 2006. stekao sam i značajan vlasnički udio, a u konačnici sa svojim sinovima isplatio ostale dioničare te je obitelj Šešok danas 100 postotni vlasnik Iskre.

‘Kad sam 1993. postao predsjednik Uprave Iskre, imao sam viziju ponovnog stvaranja velike kompanije te krenuo otkupljivati’

B & B: Kako je Iskra organizirana, na kojim sve područjima djeluju njezini proizvodni pogoni i funkcionira li doista kao obiteljska tvrtka?

Iskra je danas moderna regionalna kompanija čiji su proizvodi i usluge globalno prisutni. Imamo širok proizvodni program – elektronske komponente, mjerne instrumente, prekidačku tehniku, razne vrste kondenzatora, galvanizaciju, proizvodimo profesionalne baterije, a tu je i sistemski dio poslovanja koji uspješno radi na nizu inženjerskih projekta za željeznice, telekomunikacije, velike energetske kompanije. Malo je poznato da radimo veliku većinu komponenti za punionice električnih automobila. U posljednje vrijeme sve smo snažniji u segmentu projektiranja i instalacije pročišćivača voda. Proizvodnja je organizirana na osam proizvodnih lokacija od kojih su dvije, šibensko brodogradilište i zagrebačka Elka u Hrvatskoj te jedna u BiH. Moji sinovi Klemen i Matija osim što su suvlasnici, vrlo aktivno sudjeluju u dnevnom operativnom poslovanju. Matija je predsjednik Uprave Elke te većinu vremena provodi u Zagrebu, dok je Klemen, koji je inače glavni strateg razvoja Iskre, sada preuzeo i operativno vođenje naše najveće tvornice u Kranju.

B & B: Što Iskra i Iskra Grupa danas znače za slovensko gospodarstvo? Kakva je njezina uloga na europskom i hrvatskom tržištu?

Danas zapošljavamo gotovo 1500 radnika, među većim smo poduzećima na polju industrije, ali jedno od rijetkih u Sloveniji koje je uostalom u domaćem i to obiteljskom vlasništvu. Grupacija Iskra, unatoč poteškoćama na globalnom tržištu te ozbiljnim naznakama recesije u nekim zemljama EU-a koje nam predstavljaju važna prodajna tržišta, i dalje posluje iznimno uspješno. Prošlu 2023. završili smo s gotovo 300 milijuna eura konsolidiranih prihoda te stabilnom profitnom maržom i financijskom pozicijom. Nastojimo balansirati između rasta i izloženosti prema financijskom sektoru. Stoga nastojimo biti nisko zaduženi i visoko kapitalizirani. Naime, posljednja godina pokazala je koliko odluke središnjih banaka i politike oko radikalnog skoka kamata iz zone ekstremno niske u zonu ekstremno visoke cijene kapitala, mogu biti opasne za poduzeća koja ovise isključivo o financiranju putem vlastitog financiranja.

‘Ako se bogatstvo mjeri snagom i veličinom Iskra Grupe, ono je svakim danom sve veće’, ističe Šešok. FOTO: Privatna arhiva

B & B: Jesu li tako postavljeni vaši izbori usmjereni za razvoj industrije, osim ekonomskih, uzeli u obzir i razvoj političkih odnosa? S obzirom na to da ste vlasnik triju značajnih hrvatskih tvrtki, s velikim industrijskim i brodograđevnim potencijalom, ima li to veze i s misijom razvijanja slovensko-hrvatskih političkih odnosa i političkog stanja u jugoistočnoj Europi?

Oduvijek sam se u svom privatnom i javnom djelovanju zalagao za najbliže moguće odnose Slovenije i Hrvatske. Mogu primijetiti da su u tom smislu građani s obje strane granice uvijek bili ispred političara. Kao susjedne zemlje isprepletene zajedničkom poviješću, ali i zbog brojnih ljudskih odnosa, smatram da moramo biti najbliži partneri te snažno surađivati kako bismo, kao male zemlje i male ekonomije, bili jači na zajedničkom tržištu EU-a. Sve probleme koji su se pojavljivali oko Ljubljanske banke, spora u Piranskom zaljevu, teritorijalnih pitanja mogli smo i morali riješiti dogovorom na obostranu korist znatno ranije. Energiju potrošenu na sukobe trebalo je usmjeriti u suradnju na zajedničkim projektima i investicijama od kojih svi imamo koristi. Međutim, moram reći kako imam snažan osjećaj da su se politički odnosi u posljednje vrijeme znatno popravili, da se između Hrvatske i Slovenije vodi konstruktivni dijalog, i to svakako pozdravljam. Iskra je pravi primjer kako treba surađivati, investirati i razvijati odnose tako da svi u konačnici imaju korist.

B & B: Bili ste ministar financija i gospodarstva u dvije slovenske vlade, u vrlo značajnim i politički presudnim trenucima uspostave samostalne slovenske državnosti. Jeste li se okrenuli industriji i razvoju gospodarstva kad ste shvatili ograničenja političke situacije ili su potrebe slovenskog privrednog razvoja bile vaš prioritet, baš i usprkos tada postavljenim političkim barijerama?

Ja sam u politiku zapravo došao iz gospodarstva. I u politici sam se zadržao relativno kratko te se brzo već 1993. vratio u realni sektor. Naime, iako je moje prvo radno iskustvo bilo upravo u Iskri, menadžersku karijeru ostvario sam u poduzeću Julon, gdje sam već 1987., sa samo 33 godine i bez partijske knjižice, imenovan generalnim direktorom. Tvrtka je pod mojim vodstvom imala vrlo dobre rezultate te je bila odličan primjer uspješnog poslovanja. Upravo zato me 1991. Lojze Peterle pozvao da budem član prve demokratske slovenske vlade te sam postao republički sekretar za financije. Ta je funkcija nakon proglašenja samostalnosti preimenovana u ministra financija. Bila su to posebna vremena za sve nas kada smo se borili za uspostavu samostalne države i međunarodno priznanje, uveli vlastitu valutu, spremali obranu od potencijalne agresije i stvarali prve državne institucije. Iz tog vremena pamtim i odličnu suradnju s kolegama ministrima iz tadašnje vlade mlade hrvatske države, koju je vodio Franjo Gregurić, posebno prvim ministrom financija, danas nažalost pokojnim Jozom Martinovićem. Tada smo snažno surađivali na zajedničkim interesima i nismo imali otvorenih pitanja.

‘Moj sin Matija je predsjednik Uprave zagrebačke Elke, a Klemen operativno vodi našu najveću tvornicu u Kranju’

B & B: Zašto ste se odlučili ulagati u hrvatsku privredu i hrvatska poduzeća, a ne austrijska, mađarska ili talijanska? Zašto ste ulagali u brodogradilište u Šibeniku, a znali ste kako loše stoje hrvatska brodogradilišta?

Hrvatska nam je u fokusu prvenstveno zbog blizine, sličnih pravno-regulatornog okvira te poslovne kulture. Poznajemo specifičnosti tržišta, nemamo jezičnu niti kulturološku barijeru te nam je u Hrvatskoj relativno lako poslovati. U svojim akvizicijama tražimo poduzeća koja imaju živi biznis, ali još više ona koja imaju tržišni potencijal, ako ih se financijski i operativno restrukturira. Upravo sam takav primjer vidio u šibenskom brodogradilištu koje je održavalo proizvodnju izvozeći brodove u Norvešku. Ali bili su opterećeni visokim dugovanjima i nepovoljnim kamatama te su godinama „visili“ na rubu stečaja. Mi smo u pregovorima s bankama otkupili potraživanja, restrukturirali dugovanja, značajno dokapitalizirali i danas brodogradilište uspješno posluje pod Iskrinim brendom. Osim Hrvatske, iznimno snažno investiramo u Bosni i Hercegovini. Tamo već godinama imamo pogon sa stotinjak zaposlenih koji je proizvodio uglavnom komponente za prekidačku tehniku i kondenzatore. Procijenili smo da BiH ima potencijal u kvalitetnoj radnoj snazi, ali i pozitivnu investicijsku regulativu te smo se odlučili na greenfield investiciju u Laktašima. Tamo smo izgradili potpuno novu tvornicu u kojoj srednjoročno planiramo zaposliti čak do 500 radnika te planiramo alocirati kompletne proizvodne linije za gotove proizvode koji su se dosad isključivo proizvodili u Sloveniji.

B & B: Kako ste uspjeli stvoriti uspješno i financijski restrukturirano brodogradilište koje je već za Norvešku proizvelo pravu malu flotu brodova na električni pogon, a već u skladu s orijentacijom EU-a na zelene tehnologije gradi i veće hibridne i električne sofisticirane brodove i luksuzne jahte te održava remont flote HRM-a?

U brodogradilištu danas imamo oko 180 stalno zaposlenih, ali i stabilnu brojku od 60 do 70 kooperanata zaposlenih u malim obiteljskim firmama koji na dnevnoj bazi rade kod nas. Tako da možemo reći kako u sustavu brodogradilišta radi oko 250 ljudi. Godinu smo završili s rastom prihoda, poslujemo pozitivno iznad europskog prosjeka za zahtjevnu branšu poput brodogradnje koja se u Hrvatskoj uglavnom percipira kao problematična. Drago mi je da smo u Šibeniku, uz veliki trud lokalnog menadžmenta, uspjeli dokazati da se brodogradnja može voditi bez gubitaka i da može stvarati dodanu vrijednost. U Šibeniku danas radi gotovo 20 mladih inženjera tehničke struke, brodogradnje, strojarstva, elektrotehnike, koji su motivirani i spremni preuzeti izazove na novim projektima, što je naša velika snaga i temelj konkurentnosti. Knjiga narudžbi je popunjena za čitavu 2024. Osim stabilnog poslovanja s norveškim partnerima koje ste spomenuli, na proizvodnji električnih brodova za potrebe ribogojilišta, dobili smo posao gradnje sedam brzih brodica za obnovu flote lučkih kapetanija te izgradnju radne brodice za splitski Plovput. Danas menadžment ugovara poslove za isporuke u 2025. Specijalizirali smo se za brodove u aluminiju, što je specifična niša kojom se bavi svega 10 posto brodogradilišta u svijetu, tako da imamo popriličan broj upita iz inozemstva. Trenutačno nam je veći problem nedostatak kvalitetne radne snage u brodogradnji. Naime, tu su potrebna specifična znanja i vještine te nije rješenje masovan uvoz nekvalificirane radne snage.

‘U Šibeniku smo, uz veliki trud lokalnog menadžmenta, dokazali da se brodogradnja može voditi bez gubitaka’

B & B: Što je značila specijalizirana gradnja šest brzih nepotopivih brodova za hitnu medicinsku pomoć stanovništvu hrvatskih otoka, gradnju kojih ste dobili na pošteno raspisanom i provedenom natječaju?

Zahvaljujući pobjedi na međunarodnom natječaju Ministarstva zdravstva RH u sklopu EU projekta »Uspostava hitne medicinske pomoći na moru«, naše brodogradilište izgradilo je i isporučilo šest brzih aluminijskih brodica koje su već ovo ljeto imale zapažene intervencije u kojima su spašeni životi domaćih ljudi i turista na otocima i obali. Radi se o brodicama iznimnih performansi koje postižu brzinu od preko 40 čvorova, projektirane su za djelovanje u ekstremnim vremenskim uvjetima pri stanju mora 6, koje imaju mogućnosti povratka u početni položaj u slučaju prevrtanja. Osim što je opremljena najsuvremenijim komunikacijskim i navigacijskim uređajima, brodica ima i vrhunsku medicinsku opremu namijenjenu pružanju prve pomoći unesrećenima u samom plovilu već dok traje prijevoz pacijenta do najbliže bolnice. Za taj projekt smo dobili čestitke i priznanja svih institucija u Hrvatskoj te je projekt dobio i pozitivne ocjene stručne i priznanje opće javnosti. Svakako se radilo o značajnom tehnološkom iskoraku, s obzirom na to da smo u šibenskom brodogradilištu dosad radili samo radne, a ne brze brodove ovakvih performansi. Ali naš se tehnički tim u Šibeniku prihvatio izazovnog zadatka i kvalitetno ga odradio. Osim što smo projekt, unatoč pandemiji koronavirusa i ratu u Ukrajini isporučili unutar ugovorom propisanih rokova i unutar predviđenog budžeta, stekli smo i značajnu referencu koja nam otvara brojne prilike na međunarodnim natječajima za tu vrstu brodova. Naime, osim sigurnosne namjene, slične brodice tražene su i u segmentu naftne industrije i pučinskih vjetroelektrana gdje služe za opskrbu platformi i prijevoz posade.

B & B: Kako ste se osjećali kad su vas informirali da je Uprava Jadrolinije poništila natječaj i uz referentna brodogradilišta iz četiriju država EU-a, izbacila i referentno brodogradilište Iskra iz raspisanog natječaja za izgradnju triju novih velikih brodova na električni pogon financiranih sredstvima iz EU fondova? Je li to poremetilo planove brodogradilišta u gradnji brodove duljine do 100 metara?

Svakako smo bili neugodno iznenađeni jer smo zapravo jedini u Hrvatskoj koji imamo ozbiljnu referencu u gradnji brodova s elektro pogonom. Naime, u Šibeniku smo za Norvešku isporučili već više od dvadeset brodova s hibridnim pogonom te imamo golemo iskustvo. U drugom krugu sklopili smo partnerstvo s nizozemskim brodograđevnim gigantom Damenom. No ni to nije bilo dovoljno te smo eliminirani iz čisto birokratskih razloga. Žao mi je, ne samo zbog našeg brodogradilišta, već bi odabirom brodogradilišta Iskra, Jadrolinija zasigurno dobila tri električna broda unutar planiranog budžeta i unutar planiranih rokova. Dokazali smo na projektu brodica za Ministarstvo zdravstva da smo pouzdan partner koji unatoč poremećajima na globalnoj razini ispunjava svoje obaveze iz javne nabave. Također, s Jadrolinijom kvalitetno surađujemo u segment održavanja njihovih brodova. Nažalost, Jadrolinija je odlučila ići svojim putem te nisam siguran hoće li planirani brodovi uistinu biti sagrađeni unutar ovog natječaja, što je bila velika prilika s obzirom na snažno sufinanciranje iz fondova EU-a.

‘Iskra je moderna regionalna kompanija čiji su proizvodi i usluge globalno prisutni, a bavi se i segmentom projektiranja i instalacije pročišćivača voda’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B & B: Jeste li u šibenskom brodogradilištu već ugovorili posao gradnje novih brodova još veće duljine u aluminiju i gradnje većih luksuznih jahti? Je li ugovor o remontu brodova HRM-a redovito funkcionira i koliko taj posao donosi brodogradilištu?

U brodogradilištu se upravo oprema 50 metarska jahta za stranog vlasnika, čiji je čelični trup izgrađen u brodogradilištu Radež na Korčuli. Kod nas se gradi aluminijsko nadgrađe te se izvodi instalacija svih brodskih sustava i opreme, kompletno opremanje broda uključujući i luksuzne interijere te završno bojanje u standard super jahti. Završetak se predviđa sredinom sljedeće godine, što će biti naš prvi projekt novogradnje u segmentu luksuznih jahti, gdje smo dosad bili snažno prisutni u remontnom dijelu. Menadžment brodogradilišta trenutačno pregovora o nekoliko projekta u segmentu većih aluminijskih brodova i to je smjer u kojem idemo. S hrvatskim Ministarstvom obrane temeljem javne nabave korektno surađujemo kao ugovorni pružatelj usluga servisiranja brodova, propulzijskih sustava te topničkog naoružanja na brodovima Hrvatske ratne mornarice. Posao s javnim sektorom je kvalitetan i značajan dio poslovanja brodogradilišta. Bitan je i u smislu reference, ali predstavlja svega 20-ak posto u našim ukupnim prihodima. Ostalih 80 posto su privatni kupci, dominantno iz inozemstva.

B & B: Zašto je Iskri trebala kupovina zagrebačke tvornice kablova Elka? Zašto je u nove proizvodne linije trebalo uložiti 7 milijuna eura?

Elka je tvrtka koja baštini industrijsku tradiciju i proizvodnju kablova staru gotovo 100 godina. Imaju snažan brend i kvalitetan proizvod prepoznat na svjetskom tržištu. Značajan posao na restrukturiranju poslovanja već je odradila i bivša uprava dok je vlasnik bio Miljenko Hacek. Međutim, kako je proizvodnja kablova iznimno vezana uz nabavu materijala i sirovina, konstantno im je nedostajalo svježeg kapitala za vlastito financiranje te su ovisili o uvjetima koje postavljaju kupci i dobavljači. Ulaskom Iskre napravili smo značajnu financijsku injekciju u obrtna sredstva te restrukturiranjem operativnih procesa, primjenom dobrih industrijskih standarda koje provodimo u Sloveniji te intervencijama na troškovnoj strani, doveli smo do značajnog rasta profitabilnosti Elke. Pored toga, bilo je nužno investirati i u nove strojeve i opremu kako bi se povećala efikasnost proizvodnje. Naime, Elka radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. To zahtijeva tehnologija proizvodnje kablova te je nužna automatizacija i digitalizacija procesa. Elka danas, nakon samo dvije godine od ulaska Iskre, ima vrhunske poslovne performanse te smo iznimno zadovoljni što smo uspješno proveli tu akviziciju. Također, drago mi je da smo spojili dva tradicionalna brenda s prostora bivše države, Iskru i Elku, oba s iznimnom reputacijom u svom segmentu. Jako je važno da se to nije dogodilo kao investicija fondovske industrije koja ponekad ne razmišlja o proizvodnim potencijalima i dugoročnom rastu i razvoju, nego gleda kratkoročnije profitne ciljeve.

‘U politiku sam zapravo došao iz gospodarstva. I u politici sam se zadržao relativno kratko te se brzo već 1993. vratio u realni sektor’, ističe bivši slovenski ministar financija u prvoj slovenskoj demokratskoj vladi. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B & B: Gdje se plasiraju Elkini proizvodi? Poznato je da Elkine kablove koriste Britanske željeznice.

Elka je, s obzirom na to da proizvodi srednjenaponske kablove, dominantno orijentirana na kupce koji se bave velikim infrastrukturnim energetskim projektima te je HEP na domaćem tržištu dominantan kupac. Ali i dalje više od 90 posto Elkine prodaje predstavlja izvoz, tako i na značajnim europskim tržištima.

B & B: Zašto ste se prije mjesec dana odlučili na kupovinu uspješne splitske tvrtke Elmap specijalizirane za proizvodnju automatiziranih uređaja za pročišćavanje otpadnih i pitkih voda? Kakva će biti uloga Elmapa u sklopu Grupe Iskra? Čeka li i Elmap restrukturiranje, daljnji razvoj i nova tržišta?

Ulazak Elmapa u grupaciju Iskra na tragu je naše strategije za još jače pozicioniranje u segmentu pročišćavača otpadnih i pitkih voda u kojem je Iskra značajno prisutna na regionalnim tržištima. Elmap smo prepoznali kao kvalitetnu inženjersku, ali i proizvodnu tvrtku s 30-ak zaposlenih, većinom visokoobrazovanih koja uspješno radi na projektima automatizacije uređaja za pročišćavanje otpadnih i pitkih voda, vodoopskrbi i odvodnji, elektroenergetici te automatizaciji i sustavima daljinskog nadzora i upravljanja. Postoje i sinergijski efekti na polju kompenzacija jalove energije što je jedan od Iskrinih proizvoda. Elmap već ima odlično iskustvo i reference, a kao dio grupacije Iskra još će snažnije i ambicioznije djelovati na lokalnom i regionalnom tržištu. Osnivač Elmapa Ljubomir Božiković, osim što ostaje manjinski suvlasnik i dalje će biti na čelu poduzeća kao direktor uz veliku podršku matice u Sloveniji da vrlo brzo snažno zajedno nastupimo na tržištu. Očekujem značajan rast volumena poslovanja Elmapa kao dijela Iskre.

‘Naše poslovanje u Hrvatskoj vjerojatno će već u 2024. po prihodima prestići ono u matičnoj Sloveniji’

B & B: Što su karakteristike velikog investicijskog plana slovenske Iskre na slovenskom, hrvatskom i europskom tržištu?

Kontinuirano pratimo moguće nove akvizicije i danas ih nekoliko razmatramo u Hrvatskoj. Uglavnom smo fokusirani na industriju ili firme koje rade na sistemskim rješenjima. Ne zanimaju nas nekretnine osim poslovnih koje u Sloveniji gradimo, opremamo i dajemo u dugoročni najam kao logističke centre. Naša akvizicija brodogradilišta, Elke i recentno Elmapa vjerojatno će rezultirati činjenicom da će već 2024. naše poslovanje u Hrvatskoj po prihodima prestići ono u matičnoj Sloveniji, što najbolje govori o veličini i značaju našeg investiranja u Hrvatskoj. Kao što sam rekao, sve naše investicije osim utjecaja na konsolidaciju naše grupacije imaju i popratni efekt snažnijeg povezivanja gospodarstva Hrvatske i Slovenije. Samo tako ćemo i uspješnije nastupati i poslovati na međunarodnim tržištima i učinkovito odgovarati na izazove globalne konkurencije.

B & B: Je li točno da ste najbogatiji ili jedan od najbogatijih Slovenaca?

Kao privatna osoba svakako se ne osjećam bogat jer živim normalan, ponekad i asketski život. Još uvijek sam na poslu prvi, već oko 7 ujutro i aktivno radim. Moje osobne strasti u privatno vrijeme su planinarenje, maslinarstvo i more, dakle boravak u prirodi lišen luksuza.