Profesorica s ljubljanske Katedre za socijalni rad, Vesna Leskošek, u četvrtak je komentirala slučaj odustajanja od provođenja zabilježbi na imovinu primatelja socijalne pomoći, ali i postojeći zakon o socijali u Sloveniji.

Leskošek je kazala kako je u Sloveniji 2010. godine donesen restriktivan zakon o socijalnim novčanim naknadama.

“Gradio se na pretpostavkama da se ljudi služe prevarama da bi dobili naknade. Druga sporna stavka da se država upiše u zemljišnu knjigu korisnika socijalne skrbi. To je smanjilo njihov broj, pogotovo starijih ljudi, s 45.000 na tek 8.000 – 9.000 njih. Ljudi su se bojali da će njihovi nasljednici ostati bez nekretnina. To je kriminalizacija primatelja socijalnih naknada”, izjavila je Vesna Leskošek za N1.

“Naš argument je bio da je to sustav kreditiranja, a ne socijalnih prava i da se time smanjuje socijalna država i transformira njezin značaj”, dodala je te podsjetila da je do promjene u Sloveniji došlo 2016. godine.

“Zakon se promijenio devet puta od 2010. godine zbog negativnih utjecaja na siromaštvo, jer je stupanj siromaštva porastao u Sloveniji. Pogotovo među starijim ljudima zbog niskih mirovina, ili među roditeljima koji sami skrbe za djecu, pa i samcima”, naglasila je te zaključila da je do izmjene došlo baš zbog starijih ljudi.

“Kod njih je bio najveći problem zbog upisa na vlasništvo nekretnine jer su osjećali odgovornost da ostave nešto svojoj djeci, a koja je bila jača od samog preživljavanja”, rekla je slovenska profesorica.