Na današnjom početku srpanjske sjednice Slovenskog parlamenta opozicijski zastupnici iz prosvjeda su napustili sjednicu, poslije odbijanja slovenskog krajnje desnog premijera Janeza Janše da se ispriča za tvit o Srebrenici, koji je izazvao brojne negativne reakcije, osobito u Bosni i Hercegovini i regiji.

U subotu, 11. srpnja, na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, kada su se mnogi građani i političari s pijetetom prisjetili jednog od najvećih zločina protiv čovječanstva na europskom tlu poslije Drugog svjetskog rata, slovenski premijer Janša iznenadio je svojom objavom na Twitteru. „U Srebrenici ne bi bilo masakra da se teritorij bivše Jugoslavije očistio od komunističke ideologije nakon njenog raspada, a da su poslijeratni pokolji u Sloveniji i drugdje bili osuđeni,” napisao je.

Taj tvit je kasnije izbrisao i napisao novu verziju: “1995. godine ne bi bilo Srebrenice da su Ujedinjeni narodi osudili komunistički genocid na isti način kao holokaust. Kako se ovo unatoč većem broju ubijenih nije dogodilo, doktrina JNA da se neprijatelj mora fizički uništiti ponovo je oživjela pri raspadu Jugoslavije.”

Njegova morbidna poruka na dan godišnjice jedne od najvećih tragedija na ovim prostorima izazvala je snažne, ogorčene i žestoke reakcije, prije svega u Bosni i Hercegovini, a na Twitteru se javila i  bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je napisala: “Genocid u Srebrenici treba jasno, precizno i nedvosmisleno osuditi. Da cijeli svijet razumije. Osuditi i prezreti nalogodavce i izvršitelje. Zločince.” Nekoliko sati prije slično je odgovorila slovenskom premijeru: „Zaista ali zaista nedržavnička izjava o Srebrenici Janeza Janše, premijera države članice EU. Obitelj Europske pučke stranke uz njega u okrilju ima i Vučićeve koji genocid u Srebrenici tretiraju kao ‘nesporazum’ , a ne kao genocid. Tako poražavajuće.”

Najsnažnije su reagirali mediji u Bosni i Hercegovini. U tjedniku Slobodna bosna Janšin tvit komentirali su riječima: “Klasificirati genocid u Srebrenici u registar komunističkih zločina, staviti znak jednakosti između sučeljavanja partizanskih postrojbi s vojnim protivnicima nakon Drugog svjetskog rata, i masakra nad Bošnjacima u Podrinju, kao dio realizacije plana Velike Srbije može biti samo neznalica ili zloban i uznemiren um. A Janez Janša, koliko je poznato, nije neznalica. Genocid u Podrinju nastavak je istog zločinačkog projekta koji je planiran i proveden za vrijeme Drugog svjetskog rata i koji su ga spriječile i djelomično kažnjavale partizansko-komunistička vojska i pravosuđe.” U Oslobođenju su napisali: “Dok cijeli svijet govori o genocidu u Srebrenici, ovaj političar skreće pažnju javnosti na nešto drugo, izražavajući poruke koje se mogu shvatiti kao fašističke. Pokušava li Janša amnestirati zločince koji su na ovaj način počinili jedan od najvećih
genocida na tom području?”

Protiv Janše, koji je na susretu prošlog tjedna s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem promovirao ideologiju norveškog neonacističkog terorista Andersa Breivika, koji je 2011. godine ubio 77 ljudi, riječima da je najveća ideološka prijetnja za  Europu “kulturni marksizam” , sa sramom, optužbama i zahtjevima za ispriku reagirao je veliki dio slovenskih opozicijskih stranaka i civilnog društva.

Na Janšin tvitu kritički je reagirala i koalicijska Demokratska stranka umirovljenika (DeSUS), koja je napisala: “Izjave premijera, koje narušavaju ovaj tragični događaj i na taj način štete ugledu Republike Slovenije, nisu primjerene. Genocid u Srebrenici mora biti podsjetnik svima nama da se takva zvjerstva više nikada ne smiju ponoviti.”

Na današnjoj sjednici Parlamenta zastupnik Socijalnih Demokrata tražio je javnu ispriku premijera Janše prije početka sjednice, dok ju je premijer istvoremeno odbio odmahnuvši glavom, nakon čega je većina opozicijskih izaslanika napustila sjednicu.

Kasnije je Janša objasnio, da je to napisao već 2009. godine i da se zlo koje je uzrokovalo genocid u Srebrenici rodilo na akademiji Jugoslavenske narodne armije, gdje su učili, da treba fizički uništiti, ubiti ili umoriti agresora ili unutrašnjog neprijatelja.

“Što se tiče rata u Bosni i Srebrenici: da Slovenija nije pomagala Bošnjacima kad sam bio  ministar obrane, diplomatski, obučavajući njihove jedinice, naoružanjem i vojnom opremom, postojalo bi najmanje pet puta više Srebrenica. Za to postoje dokazi. Odnosno, onaj koji, jer nije u stanju sve zločine osuditi na isti način i mjeriti ih istim mjerilima, sada viče zbog ove usporedbe”, odgovorio je Janša. “I sve dok je moguće nekažnjeno ubijati u ime jedne ideologije, a u ime druge ideologije ne, ona će se osuđivati, toliko dugo će se u svijetu događati genocid. U civiliziranom svijetu o tome postoji konsenzus, nitko mu se ne protivi, osim u Sloveniji”,  dodao je danas na sjednici Slovenskog parlamenta.” Kasnije je na Twitteru optužio zastupnike opozicijskih stranaka, koji su napustili sjednicu, i medije,  za rasizam, jer  navodno “ne osuđuju sve zločine, nego samo one koje nisu uzrokovali njihovi uzori”.

I tadašnji prvi čovjek sigurnosne službe Ministarstva obrane Andrej Lovšin danas je u priopćenju za javnost branio Janšu. “Za vrijeme njegova mandata 1990.-1994., po nalogu Janše, tadašnjeg ministra obrane, pripremljen je projekt za uspostavu teritorija za smještaj izbjeglica u BiH, zaštićenih od strane UN-ovih trupa ili onih koji nisu uključeni u sukob, u takvoj vojnoj snazi da im vojna sila srpske vojske nije mogla prijetiti”, napisao je Lovšin.

Pored morbidnih Janšinih izjava danas su u Sloveniji zaredale i brojne reakcije na polaganje vijenca od strane slovenskog i talijanskog predsjednika Boruta Pahora i Sergia Mattarelle kod navodne fojbe na Bazovici, čime je Pahor službeno priznao krivnju Slovenaca za navodni genocid nad Talijanima poslije Drugog svjetskog rata. Više opozicijskih stranaka, intelektualaca i pripadnika slovenske manjine u Italiji optužilo je Pahora za izdaju.

U nastavku sjednice slovenskog parlamenta Janša je najavio i dodatne političke čistke u policiji, koja istražuje veliku korupciju kod kupnje medicinske zaštitne opreme za vrijeme pandemije koronavirusa, za koju je Slovenija preko politički izabranih posrednika platila više od 200 milijuna eura, od kojih će vjerojatno deseci milijuna ostati na računima profitera koronavirusne krize.

Na pitanje zastupnika Zmaga Jelinčiča, predsjednika krajnje desne i populističke Slovenske nacionalne stranke, koja je prošli tjedan sklopila ugovor o suradnji s Janšinom koalicijom, Janša je rekao, da je hitna depolitizacija Nacionalnog istražnog ureda (NPU – slovenski PNUSKOK).

“NPU je uspostavljen kao politički projekt. Ovo je tijelo koje je izvan sustava. Prvo ga treba
depolitizirati kako ne bi sebi postavljali zadatke”, naglasio je Janša. Pritom je za otvorene kriminalističke istrage rekao da se državne institucije zloupotrebljavaju kako bi riješile ‘račune’ s protivnicima.

Poslije je Državnotužiteljsko vijeće ocijenilo Janšin napad na generalnog državnog tužitelja Dragu Šketu kao primjer političkog pritiska na rad tužitelja. Janša je, naime, još  u subotu javno napao i najviše tijelo tužitelja u državi optužbama da ima dvojne standarde.

Preuzimanje i demontaža neovisnih institucija Slovenije od strane krajnje desne Janšine vlade nastavlja se.