Nacional otkriva nepoznate detalje megalomanskog projekta jarun Panorama, poznatog i kao ‘Mini Manhattan’, čiju je realizaciju zagrebački gradonačelnik bio prisiljen prihvatiti zbog prijetnji odštetom od 50 milijuna eura norveškim investitorima koje zastupa odvjetnica Sanja Mihalić, a u kojem se sada pojavljuju optužbe nasljednika da je na najvećoj parceli tog kompleksa krivotvorena oporuka
Unatoč jasnoj ambiciji da krene u ambiciozni graditeljski pothvat naslijeđen od svog prethodnika Milana Bandića, izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa od sedam zgrada s najvišim neboderom od 38 katova kolokvijalnog naziva ‘’Mini Manhattan’’ na 35.000 kvadrata kod zagrebačkog rotora, gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću ispriječila se prepreka. Najveća čestica od 3125 četvornih metara upitnog pravnog statusa oko koje se vodi sudski spor. Nije isključeno da je Grad Zagreb u posjed te čestice došao na osnovi krivotvorene dokumentacije. Jednog kupoprodajnog i jednog darovnog ugovora i oporuke pokojne vlasnice Sofije Šetine. Jedna je krivotvorina već sudski dokazana, a to je bila oporuka pokojne Sofije Šetine, a oko ova dva ugovora još uvijek se vodi sudski spor u Hrvatskoj već punih 15 godina i to još uvijek na prvom stupnju.
Tako se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zbog jednog sudskog slučaja, nerazumno dugo vođene sudske bitke punih 15 godina oko nasljedstva četvero slovenskih državljana, našao u zamci stvarnih i potencijalnih krivotvorina, ugovora o kupoprodaji i ugovora o darovanju nekretnina, a bio je prisiljen ući u projekt norveških investitora kolokvijalnog naziva „Mini Manhattan“.
Verica Čolig, sa svojom sestrom i dvoje bratića, vodi bitku za nasljedstvo iz ostavštine njihove rođakinje, tete Sofije Šetine, nekad vlasnice vrijednih parcela na kojima niče projekt Jarun Panorama, poznatiji kao ‘Mini Manhattan’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, Igor Kralj/PIXSELL
Kad je riječ o krivotvorinama postoji još jedan zanimljiv detalj koji nije izravno vezan za tu investiciju kod zagrebačkog rotora i Jadranskog mosta, ali je vezan uz obiteljski kontekst jednog od sudionika u tom investicijskom procesu, zastupnicu norveškog investitora iz odvjetničkog društva Mihalić i Pikija, koja po prirodi zastupničkog posla osporava potencijalno krivotvorene ugovore.
Još potkraj travnja glavni ravnatelj policije Nikola Milina potvrdio je na HTV-u da se već neko vrijeme provodilo kriminalističko istraživanje zbog sumnje u krivotvorenje covid-testova, a u istragu se bio uključio i Interpol. Pod istragom se našao distributer tih spornih covid-testova, mladi poduzetnik iz Varaždinske županije Filip Mihalić, sin Anđelka i Sanje Mihalić, bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i načelnika općine Donjeg Kneginca u blizini Varaždina i odvjetnice iz odvjetničkog društva Mihalić&Pikija također iz Varaždina. Prema upućenim Nacionalovim izvorima, ta operacija od uvoza do distribucije spornih covid-testova mladog Filipa Mihalića nije mogla biti provedena bez tehničke i logističke potpore njegovih roditelja, uz navodnu sumnju da je on poslužio ocu Anđelku Mihaliću kao paravan za taj problematičan poslovni pothvat, na istoj poslovnoj adresi gdje mu mama Sanja Mihalić ima odvjetnički ured u Varaždinu.
Odvjetnički ured Sanje Mihalić koji zastupa Rotor Jug i norveške investitore podnio je i kaznenu prijavu protiv Verice Čolig i njezinog odvjetnika zbog navodne klevete i širenja lažnih vijesti
Upravo je Filipova majka, dugogodišnja zastupnica norveških investitora (iz kompanije izvornog naziva Verdispar koja je sada u vlasništvu investicijskog fonda EELD-a iz Osla koje predvodi Eirik Forthun) bila glasnik loših vijesti i gradonačelniku Zagreba Tomaševiću uoči afere, po zahtjevu svog klijenta Rotor Juga, prenosila poruku, zapravo prijetnju, potvrdili su upućeni Nacionalovi sugovornici. Da će Norvežani sudski tražiti odštetu do 50 milijuna eura ako ne prihvati njihovu investiciju u gabaritima utanačenu još s pokojnim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Tomašević je poslije i javno potvrdio na presici da Grad Zagreb ulazi u taj norveški projekt pod službenim nazivom Jarun Panorama, a kolokvijalno poznat i kao „Mini Manhattan“, na južnoj obali Save, zapadno od Jadranskog mosta. Upravo zbog opasnosti da bi Norvežanima, ako bi ustali tužbom protiv Grada, doista morao platiti tih 50 milijuna eura i to iz sve skromnijeg gradskog proračuna zbog zakonskog ukidanja prireza početkom sljedeće godine.
Prema informacijama Nacionalovih izvora, ta norveška investicija bi trebala uključiti gradnju sedam nebodera od kojih bi najviši imao čak 38 katova. Dovoljno megalomanski, a zapravo uobičajeno i sukladno Bandićevim standardima. O tome je Nacional pisao, ali smo u međuvremenu došli do podrobnijih detalja vezanih uz petnaestogodišnji sudski spor četvero slovenskih državljana predvođenih Vericom Čolig koji sada ozbiljno stoji na putu realizacije tog projekta zbog sudskih zabilježbi na Općinskom sudu u Novom Zagrebu. Zbog tih sudskih zabilježbi Grad Zagreb, kako tvrde u odvjetničkim krugovima, ne može ih jednostavno izvlastiti i krenuti u realizaciju investicije. I Slovenci tvrde, prema riječima Verice Čolig, da im je prije 15 godina oduzeto nasljedstvo krivotvorenom i „ uštimanom“ dokumentacijom. Sudski je pravomoćnom presudom dokazano da je krivotvorena oporuka, a zatim, kako sudski dokazuju punih 15 godina, i krivotvorenim potpisima njihove rođakinje i na dvama ugovorima. Jednim kupoprodajnim, a drugim darovnim ugovorom oduzeto im je njihovo nasljedstvo na atraktivnim zagrebačkim lokacijama na prijevaran način postupcima mesarice Ane Levojević iz Prigorja Brdovečkog. Tim povodom Nacional je uputio i pitanja gradonačelniku Tomaševiću na koja čekamo odgovore.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina rekao je još u travnju da se provodi istraga oko sumnje u krivotvorenje covid-testova, u slučaju Mihalić. FOTO: Boris Scitar/PIXSELL
Verica Čolig, sa svojom sestrom i dvoje bratića, vodi bitku za nasljedstvo iz ostavštine njihove rođakinje, tete Sofije Šetine koja se u Zagrebu bila udala za Josipa Šetinu, nekadašnjeg vlasnika tih danas iznimno vrijednih dviju parcela. Jedne, pojedinačno najveće od 3125 četvornih metara na zapojasnom investicijskom prostoru od 35.000 kvadrata nedaleko Jadranskog mosta predviđenom za gradnju sedam nebodera. I druge parcele od 875 kvadrata južno od Hendrixova mosta, nasuprot zgrade Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije u Remetinečkoj ulici br 3. Na tu parcelu navodno je oko bacio i bivši gradonačelnik Bandić, a Grad se u međuvremenu u tzv. ispravnom postupku upisao kao vlasnik te sporne čestice temeljem manjkave i „naštimane“ dokumentacije, radi čega su Slovenci upućeni da tužbom za ispravak traže svoje pravo vlasništva, a i župan Stjepan Kožić s namjerom da izgradi zgradu Zagrebačke županije. Zašto? Prema riječima jednog od Nacionalovih sugovornika, Zagrebačka županija trenutačno plaća skupi najam za poslovni prostor na petom katu nekadašnje Inine poslovne zgrade u Vukovarskoj br. 72, preko puta Zagrebačkog holdinga, u neposrednoj blizini Poglavarstva Grada Zagreba i na šestom katu u tzv. Mamićevu neboderu, u obližnjoj Lučićevoj ulici.
Svim tim planovima norveških investitora i graditeljskim ambicijama bivšeg gradonačelnika Bandića, a sada i Tomaševića i župana Kožića, ispriječile su se te sudske zabilježbe na te dvije parcele na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, zabilježbe vođenja sudskog spora svih četvero slovenskih državljana do pravomoćnog okončanja njihove bitke za nasljedstvo. Oni sudskim putem dokazuju 15 godina da je danas pokojna Ana Levojević prijevarom i krivotvorinama došla u posjed nasljedstva Slovenaca u Zagrebu, jedna od tih krivotvorina je već sudski dokazana, a to je bila krivotvorena oporuka dokazana i dvama grafološki suglasnim vještačenjima da je krivotvoren potpis Sofije Šetine. S druge strane, kako tvrde ovi slovenski državljani, nema nikakvih dokaza ni da su parcele bile plaćene, ni da je bila poslovno sposobna sklapati kupoprodajni i darovni ugovor s 96 godina i ustanovljenom vaskularnom demencijom. I treće, pozivaju se i na tri grafološka nalaza koja, po njima, potvrđuju da Sofija Šetina nije vlastoručno potpisala ove sporne dokumente, ni kupoprodajni, a ni darovni ugovor.
Slovenski državljani tvrde da nema nikakvih dokaza ni da su parcele bile plaćene ni da je njihova teta Sofija Šetina bila poslovno sposobna sklapati kupoprodajni i darovni ugovor s 96 godina i demencijom
Napokon, prema riječima Verice Čolig, oporuka je na istom sudu već bila poništena, utvrđena pravno ništavom, pravomoćno je utvrđeno da je bio krivotvoren i tekst oporuke i potpis Sofije Šetine. „Tu je oporuku na ostavinskoj raspravi Ana Levojević izvadila iz svoje torbe i uručila javnoj bilježnici Esteri Poljak, a sud je kasnije tu oporuku proglasio pravno ništavom, jer je u dva zasebna grafološka vještačenja bilo utvrđeno da Sofija Šetina nije pisala, a ni potpisala tu oporuku. Ana Levojević je prethodno sa Sofijom Šetinom radila i kupoprodajni i darovni ugovor. I ovjeravala ih kod iste javne bilježnice Estere Poljak koja je ovu oporuku proglasila valjanom i temeljem koje je donijela rješenje o nasljeđivanju u korist Ane Levojević koja se izrekom prihvatila tog nasljedstva. Bilo je sve to provedeno u javno bilježničkom uredu u Brdovcu, a Ana Levojević i Sofija Šetina stanovale su u Prigorju Brdovečkom kod Brdovca, u kojem je Ana Levojević bila i općinska vijećnica“, objasnila je Verica Čolig dio povijesti u petnaestogodišnjoj pravnoj bitki za obiteljsko nasljedstvo praćeno i ogromnom dokumentacijom prikupljenom u tom sudskom postupku.
Nakon svega, upitno je kako će norveški investitori, ali i Tomašević izići iz ove pravne bitke i hoće li se moći upustiti u taj graditeljski pothvat uoči predstojećih parlamentarnih izbora koji bi ga mogli iznenaditi već u ovoj godini. Stoga tužitelji iz Slovenije i trpe silne pritiske i razne prijetnje, ali ustrajni su u svom legitimnom pravu da Zakonom o nasljeđivanju konzumiraju svoja prava.
Sanja Mihalić, odvjetnica koja zastupa norveške investitore, ima odvjetnički ured u Varaždinu na istoj adresi na kojoj je neko vrijeme bila registrirana i tvrtka njezina sina Filipa Mihalića koji je izazvao pažnju javnosti zbog istrage oko sumnjivih covid-testova. FOTO: Screenshot, Matija Habljak/PIXSELL
Komentirajući sudski spor koji već 15 godina na zagrebačkim sudovima vode četvero Slovenaca, jedan od dobro upućenih sugovornika Nacionala zaključio je da i taj sudski proces nije vođen „kao dokazni nego kao nakazni sudski postupak“. Pogotovo otkako se kao novi i dodatni odvjetnik (blizak i Dropulićima koji su pomagali Rotor Jugu i Stimaru) na strani tužene Ane Levojević pojavio odvjetnik Ivica Pezo, javnosti poznat iz afere namještanja poslova na sudu na kojem je bio predsjednik.
Odvjetnički ured Sanje Mihalić koji zastupa Rotor Jug i norveške investitore podnio je i kaznenu prijavu protiv Verice Čolig i tadašnjeg njenog odvjetnika Nenada Đukića zbog navodne klevete i širenja lažnih vijesti. Zanimljivo je da je javna bilježnica Estera Polja na sudu izjavila da se ne sjeća kada su doveli staricu na ovjeru kupoprodajnog i darovnog ugovora, ali se sjetila oporuke, za koju je u drugom sudskom postupku bilo dokazano da je bila krivotvorena. Nakon što je pukla ova afera oko nasljedstva slovenskih državljana, javna bilježnica Estera Poljak zatvorila je odvjetnički ured u Brdovcu i preselila u Zaprešić, da bi potom ubrzo završila u mirovini.
‘Potraživanje izgubljene dobiti investirora može iznositi od 28 do 55 milijuna eura’
U povodu najavljenog projekta norveških investitora Jarun Panorama ili „Mini Manhattan“, Nacional je uputio pitanja gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću, koje donosimo u nastavku, kao i odgovore gradonačelnikove Službe za odnose s javnošću.
Pitanja gradonačelniku Tomaševiću bila su sljedeća:
a) Zašto smatrate da bi Grad Zagreb morao norveškim investitorom isplatiti 50 milijuna eura ako odbijete njihovu ponudu za gradnju 7 nebodera, uključujući i neboder od 38 katova?
b) Kako gledate na tu ostavštinu vašeg prethodnika Milana Bandića?
c) Sumnjate li barem da je riječ o prekomjernoj izgrađenosti na toj lokaciji koja bi mogla narušiti i urbanističku vizuru Grada Zagreba?
d) Jeste li upoznati s činjenicom da četvero slovenskih državljana, uključujući Vericu Čolig iz Žalca kod Celja, na toj lokaciji vode petnaestogodišnji spor oko nasljedstva na najvećoj katastarskoj čestici od 3125 kvadrata?
e) Jeste li upoznati i s činjenicom da je Grad Zagreb od istih slovenskih državljana tužena strana zbog nepropisnog izvlaštenja istih slovenskih državljana na drugoj parceli, na Remetinečkoj cesti broj 3 nedaleko Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, na kojoj Zagrebačka županija želi graditi svoju upravnu zgradu?
f) Jeste li osim s potencijalnim investitorima razgovarali i s potencijalnim nasljednicima iz Slovenije?
g) Mislite li da bi sudski proces, koji vode slovenski državljani kao potencijalni nasljednici, mogao zaustaviti realizaciju projekta norveških investitora, pronađu li doista partnere za tu investiciju zbog nedostatka kapitala?
‘Grad Zagreb je upozoren da će u slučaju neispunjenja ugovornih obveza Rotor jug pokrenuti postupak naknade štete za direktne troškove od 5,6 milijuna eura te za izgubljenu dobit’
Odgovori Službe za informiranje Grada Zagreba:
Ugovori o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za rekonstrukciju – izgradnju prometnica na području UPU-a Remetinec rotor – zapad s komunalnom infrastrukturom zaključeni su za vrijeme prethodne Gradske vlasti, odnosno 2009.g. te ih je potpisao Milan Bandić, nakon što je 2008. godine u Gradskoj skupštini usvojen urbanistički plan uređenja. Odluka o prodaji zemljišta također je usvojena od Gradske skupštine u mandatu prethodne gradske uprave, u prosincu 2018. godine.
Sklopljeni ugovori valjani su i na snazi te je stoga Grad bio obvezan postupati sukladno istima. Naime, Grad Zagreb ima obvezu postupati u skladu s obvezama preuzetim sklopljenim ugovorima te nepostupanje sukladno ugovornim obvezama, bez valjanog obrazloženja, ne može biti predmet samovoljnog odlučivanja od strane Grada niti predstavlja odgovorno postupanje. Takvo pravno shvaćanje potvrđeno je od strane nadležnih ureda, kao i vanjskim pravnim mišljenjem za koje je angažiran odvjetnički ured s kojim Grad Zagreb ima sklopljen ugovor o pružanju pravnih usluga. Pravno mišljenje dano je na temelju dostavljene dokumentacije kojom Grad raspolaže te je za isto plaćen račun u iznosu od 32.960 kn (s PDV-om).
Navedeno mišljenje nije javno prezentirano s obzirom da bi javna objava mišljenja slabila pravnu poziciju Grada u budućim poslovnim odnosima te potencijalnim sporovima s trgovačkim društvom Rotor jug d.o.o. Naime, svaka stranka u ugovornim odnosima ima pravo zatražiti pravne konzultacije i mišljenja koje služe isključivo kao podloga za donošenje daljnjih poslovnih odluka, no javnom objavom pravnog mišljenja, isto postaje dostupno i drugoj strani te nedvojbeno utječe na daljnje poslovne pregovore te status u potencijalnom sporu.
Trgovačko društvo Rotor jug tražilo je ispunjenje ugovornih obveza dopisom iz ožujka 2023. Grad Zagreb je upozoren da će u slučaju neispunjenja ugovornih obveza Rotor jug pokrenuti postupak naknade štete za direktne troškove od 5,6 milijuna eura te za izgubljenu dobit.
Uz to, potraživanje izgubljene dobiti, s obzirom na mogućnost izgradnje prije određenim parametrima Urbanističkog plana uređenja i pravomoćnim dozvolama, prema procjeni Grada Zagreba može biti od oko 28 milijuna eura do oko 55 milijuna eura, ovisno o tržišnoj cijeni poslovnih i stambenih kvadrata.
S obzirom na ugovore koje je sklopila prošla vlast, koji su i nadalje bili na snazi, pristupilo se sklapanju Aneksa ugovora kojima je Grad Zagreb doveden u pravno povoljniji položaj s obzirom da Aneksi sadrže nove obveze i činidbe isključivo za drugu ugovornu stranu, odnosno društvo Rotor jug d.o.o. Također, kako bi se osigurao društveni sadržaj unutar planiranog kompleksa zgrada, sklopljen je sporazum s investitorom kojim se osigurava izgradnja dječjeg vrtića u jednoj od planiranih stambenih zgrada.
Komentari