Slovenci su u subotu u obiteljskom krugu i mnogo skromnije nego što bi taj praznik zasluživao proslavili Dan samostalnosti kojim svake godine na Stjepanovo obilježavaju objavu rezultata referenduma o samostalnosti, kad se krajem 1990. godine čak devet od deset birača izjasnilo za početak stvaranja neovisne države.

Uz proslavu 25. obljetnice tog povijesnog događaja održano je više političkih manifestacija, pa i svečana sjednica parlamenta. Da Slovenci danas nisu najzadovoljniji kako se država zadnjih godina razvijala, pokazale su prigodne ankete po kojima ih 55 posto nije zadovoljno postignutim stupnjem demokracije, a mnogi niti svojim socijalnim položajem.
Reflektirajući to stanje duha, prvi je slovenski predsjednik Milan Kučan kazao da mu se učinilo žalosnim koliko je klupa na svečanoj sjednici parlamenta bilo prazno i kako nije uvjeren da su ispunjena očekivanja iz 1990. godine.

To je možda i točno jer su očekivanja bila velika, ali Slovenci danas žive mnogo bolje nego prije 25 godina iako se osjećaju lošije nego prije desetak godina kad je njihova država bila među zvijezdama proširene Europske unije i prva nova članica koja je uvela euro.

U vrijeme kad su glasovali za izlazak iz Jugoslavije stopa nezaposlenosti bila je doduše tri puta manja nego danas, ali je današnja prosječna plaća od oko tisuću eura tri i pol puta više nego onda kad se isplaćivala u jugoslavenskim dinarima i morala odmah zamijeniti u njemačke marke jer je inflacija iznosila 48 posto – mjesečno!

O stupnju entuzijazma s kojim su Slovenci prije 25 godina krenuli u stvaranje vlastite države svjedoči možda i ovih dana spominjani podatak da su na dan kad su objavljeni rezultati povijesnog referenduma u novinama osvanule i ponude vodećih banaka koje su kupcima novih slovenskih državnih obveznica nudile godišnju kamatu odnosno prinos od čak 8 posto, što je po današnjim ekonomskim kriterijima koji važe na financijskom tržištu neodrživo i vodi u dužničko ropstvo.
Nije poznato koliko su tih obvezica kupili obični građani, naviknuti da zbog hiperinflacije svoju plaću odmah zamijene za čvrste valute, no list “Večer” izračunao je da bi onaj koji je u njih tada investirao svoju prosječnu mjesečnu plaću do danas zaradio 8 tisuća eura.
Velike državne praznike trebalo bi obilježavati skromno i u obiteljskom krugu, te koristiti za upoznavanje domovine i zavičaja, preporuka je iz knjige “Kako sam objasnio djeci što je demokracija”.
Napisana je 2009. godine i proglašena najboljom knjigom za djecu i mladež u toj godini, a napisao ju je današnji slovenski premijer Miro Cerar.

U njoj je Cerar, inače stručnjak za međunarodno pravo i ustavni sustav, na popularan i mladeži dostupan način, s dosta humora i prigodnih ilustracija, pokušao protumačiti političke pojmove kao što su demokracija, ustav, diktatura, izborni sistem i druga.
Za Dan samostalnosti koji se obilježava dan nakon Božića u njoj je Cerar napisao da ga treba provesti u obiteljskom okruženju ili s vršnjacima, te preporučio organiziranje kviz-natjecanja o poznavanju domovine ili izlete na znamenita povijesna mjesta.

Knjigu je autor nakon nekoliko godina preradio u djelo s naslovom “Osnove demokracije” koja je tiskana u zavidnih 12.000 primjeraka i postala priručnik u osnovnim  školama.